Ministar ljudskih i manjinskih prava (MLjMP) Fatmir Đeka razgovarao je sa bivšom generalnom direktoricom Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda Mirjanom Pajković, a iz odgovora dostavljenih “Vijestima” proizilazi da bi ona i dalje mogla da ostane u tom Vladinom resoru.
To je, navodno, dogovoreno na sastanku održanom 9. aprila u Đekinom kabinetu, a koji je, prema informacijama iz tog ministarstva, inicirala Pajković.
Prema informacijama “Vijesti” iz MLjMP, razriješena funkcionerka tog dana je sa ministrom ljudskih i manjinskih prava razgovaralo o rješavanju njenog statusa nakon prestanka mandata.
Da je sastanak održan, listu je i zvanično potvrđeno iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
“Nakon prestanka mandata bivšoj generalnoj direktorici Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, Mirjani Pajković, dana 9. 4. 2026. godine s njom je obavljen razgovor u prostorijama Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, u vezi sa rješavanjem njenog statusa nakon prestanka mandata, a u skladu sa članom 60 Zakona o državnim službenicima i namještenicima”, piše u odgovorima iz Đekinog kabineta, koje potpisuje samostalni savjetnik Emin Ljuljanović.
Iako je iz Ministarstva “Vijestima” nezvanično rečeno da razgovor između Pajković i ministra nije bio nimalo prijatan, iz resora kojim rukovodi Đeka tvrde da je sve proteklo kako treba:
“Nikakvih pritisaka, niti ucjena nije bilo od strane bivše generalne direktorice Pajković”, piše u odgovorima.
Pozivanje Ministarstva na član 60 posebno je značajno jer ta odredba uređuje šta se dešava sa imenovanim ili postavljenim licem nakon prestanka mandata, odnosno da li se raspoređuje na drugo radno mjesto, da li za to postoji slobodna pozicija i koliko dugo prima naknadu zarade ukoliko ne bude raspoređeno.
Prema tom članu, lice kojem je mandat prestao, između ostalog i na lični zahtjev, može se, ako je saglasno, rasporediti u istom državnom organu na radno mjesto iz kategorije ekspertsko-rukovodni kadar koje odgovara njegovom nivou kvalifikacije obrazovanja i sposobnostima. Ako takvog mjesta nema, može se, takođe uz saglasnost, rasporediti i na drugo odgovarajuće radno mjesto.
Za lica kojima je mandat prestao na lični zahtjev, naknada zarade pripada do raspoređivanja, ali najduže dva mjeseca od prestanka mandata.
Đeka, niti bilo ko iz njegovog kabineta, nijesu odgovorili na dodatna pitanja “Vijesti”, poslata 16. aprila, istog dana kada su dostavili odgovore na prvi set pitanja.
“Vijesti” su, između ostalog, pitale da li će Pajković biti raspoređena u istom državnom organu na radno mjesto iz kategorije ekspertsko-rukovodni kadar koje odgovara njenom nivou kvalifikacije obrazovanja i sposobnostima.
Iz Ministarstva nije odgovoreno da li u tom resoru postoji upražnjeno radno mjesto iz te kategorije i, ukoliko postoji, o kojem se mjestu radi. Bez odgovora je ostalo i pitanje da li će Pajković, ako takvog mjesta nema, eventualno biti raspoređena na drugo radno mjesto koje odgovara njenoj stručnoj spremi i sposobnostima.
Ministarstvo nije odgovorilo ni da li postoji mogućnost da Pajković, ukoliko je saglasna, bude raspoređena u drugi državni organ, na osnovu pisanog sporazuma starješina organa, kako to predviđa član 60 Zakona, i ako je to slučaj, koji je to državni organ i sa kojim starješinom tog organa je Đeka eventualno dogovorio sporazum o preuzimanju.
Bez odgovora je ostalo i pitanje da li je tačno da je Đeka na sastanku 9. aprila Pajković “obećao radno mjesto pod uslovom da ne dolazi na posao”.
Izostanak odgovora Ministarstva ostavlja nejasnim da li je već pronađeno konkretno radno mjesto za Pajković, da li ono postoji u važećem aktu o sistematizaciji i da li bi eventualni raspored bio redovna primjena zakona ili dogovor nakon afere zbog u čijem središtu je bivša funkcionerka.
