Na ovonedeljnoj međuvladinoj konferenciji Crna Gora uspela je da zatvori još pet pregovaračkih poglavlja u procesu pristupanja EU. Tako će naša zemlja u narednu godinu ući sa trećinom zatvorenih pogavlja. Ipak, narednu 2026. godinu mnogi vide kao ključnu za pristupanje EU.
U intervjuu za portal European Western Balkans, ministarka evropskih poslova Crne Gore, Maida Gorčević, kazala je da Vlada planira da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine, prenosi Pobjeda.
Uz to, kako je navela, Vlada želi da nastavi da „gradi institucije i reforme koje donose konkretne benefite građanima i potvrdi da Crna Gora zna i može da vodi evropski kurs u stabilnom i konstruktivnom duhu“.
Prema njenim riječima, pregovori o pristupanju EU jednako su tehnički kao i politički proces koji se zasniva na povjerenju, dijalogu i procjeni sposobnosti države kandidata da održivo sprovodi reforme. Upravo zato je, napominje ona, diplomatski dijalog sa državama članicama sastavni i normalan dio pregovaračke dinamike.
– Nakon zatvaranja svakog pregovaračkog poglavlja, uključujući ribarstvo i poljoprivredu, slijedi redovno praćenje sprovođenja preuzetih obaveza. To se odnosi na sve države kandidate i sprovodi se kroz godišnje izvještaje Evropske komisije, kao i kroz kontinuirani institucionalni dijalog sa EU. U tom smislu, ne govorimo o novom ili „posebnom“ mehanizmu, već o ustaljenom dijelu pregovaračkog procesa. U tom kontekstu, važno je precizno razjasniti da Crna Gora nije dobila dodatne ili posebne zahtjeve u vezi sa poglavljima 11 i 13, već je u pitanju standardna praksa Evropske unije – izjavila je Gorčević u intervjuu za EWB.
Institucionalni i diplomatski dijalog
Napominje da je dogovor sa Francuskom postignut kroz institucionalni i diplomatski dijalog, u kojem su predstavljeni konkretni reformski koraci i rezultati koje je Crna Gora ostvarila u ovim oblastima.
– Zatvaranje poglavlja potvrđuje da su mjerila ispunjena i da postoji povjerenje u kapacitet Crne Gore da obaveze dosljedno sprovodi i nakon privremenog zatvaranja poglavlja. Pregovarački proces sa EU uvijek kombinuje tehničke kriterijume i političku dinamiku, a poglavlje 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika je primjer kako bilateralna pitanja, iako formalno nisu dio pravne tekovine EU, mogu uticati na tempo pregovora – pojasnila je ona.
Međuvladina konferencija EU sa Crnom Gorom, FOTO: EBS/Stop kadar
Gorčević tvrdi da je Crna Gora u potpunosti ispunila tehničke kriterijume i mjerila u ovom poglavlju i u potpunosti uskladila svoju spoljnu politiku sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU (CFSP).
– U ovoj fazi procesa, ocjenjivanje bi trebalo da se zasniva na merit-based pristupu, odnosno na ispunjenosti jasno definisanih mjerila i konkretnih rezultata, a ne na drugim faktorima. U prethodnom periodu ostvareni su konkretni pomaci u dijalogu sa Zagrebom, kroz intenzivne političke kontakte i otvoren razgovor o pitanjima od obostranog interesa, sa jasnom posvećenošću da se rješavaju u evropskom duhu. Iako je nezahvalno spekulisati o političkim odlukama drugih država članica, očekujemo da će nastavak konstruktivnog pristupa i dobra volja sa obje strane stvoriti uslove za deblokadu poglavlja u skorijem periodu. Hrvatska je više puta potvrdila podršku evropskom putu Crne Gore, a upravo rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja kroz dijalog predstavlja najbolju potvrdu te podrške. Ulazak Crne Gore u EU ostaje zajednički interes obje države – rekla je Gorčević.
Ova godina najsupješnija
Podsjeća da je 2024. smatrana najuspješnijom u istoriji evropske integracije naše zemlje, ali ističe da je 2025. bila još uspješnija.
– Samo od juna prošle godine, ova Vlada je deblokirala proces pregovora i zatvorila čak 9 poglavlja, što jasno pokazuje da nije riječ samo o obećanjima, već o konkretnim rezultatima. Sa zatvorenih 6 poglavlja ove godine i izvjesnošću početka izrade Ugovora o pristupanju, 2025. godinu ocjenjujem čistom peticom. Ovaj uspjeh je rezultat neprekidnog zalaganja i truda Vlade, Skupštine, svih nadležnih institucija i administracije, koja vjerno prati dinamiku plana i postavlja jasan cilj – članstvo u EU do 2028. Pored zatvaranja poglavlja, u ovoj godini smo pokazali i da smo uspješni i u sprovođenju reformske agende za EU Plana rasta za Zapadni Balkan, postali smo prva članica Jedinstvenog evropskog područja plaćanja u eurima (SEPA), što dodatno jača našu integraciju u evropske finansijske i institucionalne mehanizme – izjavila je ministarka za EWB.
Napomenula je i da je Crna Gora dobila grant od 150 miliona eura od EU za izgradnju druge dionice autoputa. Ističe da je to „opipljivi rezultat koji građani mogu da vide i osjete“.
– Svi ovi koraci pokazuju da ne samo da ispunjavamo tehničke kriterijume, već i da proaktivno gradimo kapacitete da reforme dosljedno sprovedemo. Naše ambicije ne prestaju ovdje – planiramo da zatvorimo sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine, a uz to da nastavimo da gradimo institucije i reforme koje donose konkretne benefite građanima, potvrđujući da Crna Gora zna i može da vodi evropski kurs u stabilnom i konstruktivnom duhu – dodaje Gorčević.
„Ugovor o pristupanju očekivan i logičan“
Smatra da je početak izrade Ugovora o pristupanju Crne Gore „logičan i očekivan korak nakon zatvaranja više od trećine pregovaračkih poglavlja“.
– Nastavljajući kontinuirani reformski rad, očekujemo da bi sva pregovaračka poglavlja mogla biti zatvorena do kraja 2026. godine. Izrada ugovora o pristupanju jaka je politička poruka koja bi dodatno osnažila naše reformske napore i ojačala osjećaj građana da članstvo u EU nije samo strateški cilj, već i opipljiva realnost. Podrška Njemačke ovom procesu posebno je značajna, jer potvrđuje da ključni partneri prepoznaju naše rezultate i posvećenost – rekla je ona.
Kada je riječ o saglasnosti država članica, Gorčević tvrdi da trenutno postoji realno očekivanje, uz razumijevanje da će pojedine zemlje pažljivo pratiti završnu fazu ispunjavanja naših obaveza, što je standardna praksa u procesu pristupanja.
– Ono što nam ostaje najvažnije je poštovanje merit-based pristupa: članstvo se zasniva na rezultatima i zaslugama. Sve u svemu, početak izrade ugovora bio bi važan signal da Crna Gora gradi kredibilitet i povjerenje u evropskom kontekstu, potvrđujući sposobnost da sprovedemo reforme i ispunimo sve obaveze do punopravnog članstva – uvjerena je Gorčević.
Ilustracija, FOTO: Unsplash
Rad Vlade od njenog formiranja, ocjenjuje ona, od kraja novembra 2023. je izuzetno dinamičan i kontinuiran.
– Nijednog trenutka nismo stali, niti odlagali strateške zadatke. Ovo je Vlada koja ne gubi vrijeme, već se fokusira na konkretne rezultate i ispunjavanje ključnih obaveza prema EU. Plan za prvu polovinu godine uključuje intenziviranje dijaloga sa EU institucijama i državama članicama, ali i konkretne mjere koje direktno poboljšavaju život građana, potvrđujući da Crna Gora zna i može da vodi evropski kurs u stabilnom i konstruktivnom duhu – ponovila je ona.
Otrježnjenje
Ponavlja da se u prvoj polovini sljedeće godine očekuje zatvaranje velikog broja pregovaračkih poglavlja, kao i vijest o početku izrade Ugovora o pristupanju.
– Jasno, ono što ciljamo i smatramo ostvarivim jeste završetak pregovaračkog procesa do kraja 2026. godine. Ova ambicija oslanja se na kontinuirano zalaganje i rezultate koje smo već postigli u reformama, jačanju institucija i unaprjeđenju zakonodavnog okvira. Nekoliko zemalja, poput Francuske, važe za skeptične kada je reč o proširenju uopšte. Kontinuirano sprovodimo diplomatske aktivnosti, gradeći partnerstva sa državama članicama i predstavnicima institucija Evropske unije. Nedavna situacija sa Francuskom bila i jedna vrsta otrježnjenja i dodatno nas podsjetila da, pored reformskih rezultata, moramo intenzivirati i političku komunikaciju i raditi i na unaprjeđenju komunikacione strategije prema svim državama članicama, sa posebnim fokusom na one koje su trenutno rezervisanije prema proširenju – realna je Gorčević.
Precizirala je da je cilj da države članice upoznamo sa koristima koje članstvo Crne Gore donosi Evropskoj uniji, ali i svim državama kandidatima jer pokazuje da je politika proširenja živa, da Evropska unija vrjednuje konkretne rezultate i pristup zasnovan na zaslugama.
Ilustracija, FOTO: Unsplash
Želi Crnu Goru da predstave kao uspješnu priču za cijelu Evropu.
– Upravo zato, naš fokus je na dosljednom predstavljanju postignuća Crne Gore na evropskom putu – reformi, jačanja institucija i konkretnih rezultata koji pokazuju da je članstvo Crne Gore u interesu cijele Evropske unije. Kroz otvoren dijalog i transparentnu komunikaciju gradimo dodatno povjerenje i kredibilitet, posebno sa državama članicama koje imaju oprezniji stav prema proširenju. Proces evropske integracije podrazumijeva duboku društvenu transformaciju, koju oblikuju reforme, a među svim reformskim zahvatima za svako društvo najkompleksnije su one koje se tiču vladavine prava, nezavisnosti sudstva i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Nije slučajno što nova metodologija postavila ova poglavlja u temeljni klaster koji se posljednji zatvara – time se jasno podcrtava da napredak u ovim oblastima predstavlja ključ političke kompatibilnosti kandidata sa zrelim demokratijama – pojašnjava Gorčević.
IZAZOVI
Najveći izazov, kako kaže, nije samo sprovođenje tehničkih reformi, već isporučivanje konkretnih rezultata: istraga, presuda, ali i jačanje društvene otpornosti na anomalije poput korupcije i kriminala. To, jasna je ona, zahtijeva zajedničku i koordinisanu akciju svih donosilaca odluka, ali i aktivno učešće civilnog sektora.
Vjeruje da smo na pravom putu i u ovom pogledu.
– Sve u svemu, najveći izazov u predstojećem periodu biće očuvanje kontinuiteta reformi u završnoj fazi pregovora i izgradnja trajnog povjerenja građana u institucije – jer upravo to čini proces evropskih integracija održivim i vjerodostojnim. Bez obzira na turbulentnu političku situaciju u zemlji, utisak je da u Skupštini Crne Gore postoji konsenzus oko procesa evropskih integracija – kategorična je Gorčević.
Smatra da politička situacija u Crnoj Gori ne može biti opisana kao turbulentna.
– Naprotiv, ona je prilično mirna i stabilna, čak i kada je uporedimo sa razvijenim demokratijama Evrope. Skupština je ključan partner u ispunjavanju obaveza iz evropske agende, i Vlada sa njom ima kvalitetnu i sadržajnu saradnju. Moje očekivanje je da sve institucije, čiji doprinos je presudan u ovoj ključnoj godini našeg evropskog puta, ostanu posvećene strateškom cilju – članstvu Crne Gore u EU. Nemam sumnje da će Skupština i u narednoj godini ostati konstruktivan akter i dati značajan doprinos nastavku evropskih integracija – zaključila je, u intervjuu za EWB, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
