Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je danas odgovarajući na pitanja poslanika u Skupštini Crne Gore saopštila da će Crna Gora od Evropske unije za projekte životne sredine do 2035. godine dobiti tri milijarde eura, prenosi CdM.
Ona je kazala da Crna Gora 2028. godine ulazi kao punopravna članica, sa punim pravom glasa.
Gorčević je govoreći o gradnji kolektora u Botunu poručila da Vlada ima odgovor na svaki scenario koji se može desiti.
Poslanik PES Miloš Pižurica čestitao je Gorčević i njenom timu na ostvarenim rezultatima, ističući da nedavni izvještaj Evropske komisije predstvalja veliki razlog za zadovoljstvo.
On je rekao da je članstvo Crne Gore u EU civilizacijsko dostignuće.
Pižurica je pitao o troškovima usklađivanja sa EU propisima, ističući da je važno izgraditi procjenu fiskalnog obima cjelokupnog procesa. Naglasio je da tu nije samo pitanje troškova, već i brojnih benefita.
Podsjetio je na EU grant za izgradnju druge dionice auto-puta kao i projekte energetske efikasnosti.
“Svi ovi projekti pokazuju da Crna Gora umije da koristi benefite evropskih integracija”, rekao je Pižurica, navodeći da je važno znati i podatke o troškovima radi odgovornog planiranja.
Gorčević je rekla da je prvi izazov na EU putu pitanje administrativnih kapaciteta, a drugi izazov je pitanje finansijskih kapaciteta. Ona je kazala da je napravljena analiza ulaganja za ispunjenje završnih mjerila, na period od godinu dana. Kako je rekla, analiza se odnosi i na prelazne periode.
“Posebna pažnja posvećena je sektorima gdje su potrebna najveća ulaganja. Rezultati svih analiza pokazuju da ima fiskalni kapacitet i institucionalni okvir da ispuni preuzete obaveze uz odgovorno planiranje i faznu realizaciju investicija”, rekla je Gorčević.
Kako je rekla, ulaganja se odnose na infrastrukturu, jačanje administrativnih kapaciteta ali i ekspertsku podršku. Ona je potvrdila da jedno od najskupljih i nakompleksnijih pogalvalja svakako poglavlje 27, koje se tiče životne sredine i klimatskih promjena.
“Imajući u vidu da ćemo u ovom poglavlju imati određena prelazna radzoblja, radna procjena je da će do 2035. godine planirana ulaganja od tri milijarde eura. Najveća ulaganja se tiču izgradnje i rekonstrukcije postrojanja za prečišavanje otpadnih voda u svim većim gradovima kao i kanalizacione instrastrukture i sistema kontrole vode, oko 900 miliona eura. Zatim, na zaštitu vazduha i klimatske promjene, oko 350 miliona eura, te unapređenje sistema zaštite prirode, oko 200 miliona eura”, rekla je Gorčević.
Ona je istakla da su u pitanju brojni korisni projekti, koji će omogućiti zdraviju životnu sredinu i brojna nova radna mjesta za naše građane.
Poslanik DPS-a Nikola Janović pitao je ministarku koji su razlozi što Crna Gora nije izvršila značajan dio koraka uz Reformske agende, i zašto je povučeno samo 19,7 od preko 52 miliona eura.
Gorčević je kazala da novac ne gubimo, nego ga dobijamo fazno, shodno procjeni Evropske komisije o ispunjenju reformi. Kako je naglasila, Evropska komisija ponekad traži dodatna pojašnjenja.
“Evropsku komisiju interesuje implementacija. Mi smo najtransparantniji od svih država kandidata i zainteresovana javnost može da prati svaki naš korak. Naša administracija radi veoma konrektno”, rekla je Gorčević.
Šef Poslaničkog kluba DPS Andrija Nikolić je pitao Gorčević šta su moguće posljedice po EU integracije Crne Gore, ukoliko do kraja godine ne počne izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, i da li Vlada ima spreman odgovor ako dio Vladine koalicije istraje na protivljenju tom projektu.
On je ocijenio da je projekat Botun je postao test državnog autoriteta i sposobnosti da se odluke sprovode na cijeloj teritoriji Crne Gore.
„Ovo više nije pitanje želje. Ovo je provjera sposobnosti države da sprovodi zakone, da upravlja, da vlada. Ako neko najavi da će fizički onemogućiti projekat i tvrdi da ga odluke Vlade ne obavezuju, nego samo lokalni referendum – a pri tom je dio vladajuće koalicije – kakvu poruku šalje država?”, upitao je on.
Poslanik je upozorio da takav pristup otvara pitanje da li Crna Gora kao država ima kapacitet da izvrši sopstvene odluke.
Gorčević je rekla da ova vlada nema praksu da bježi od problema, za razliku od nekih drugih. Kako je rekla, novac je obezbijeđen i ulažu se napori da se pokrene realizacije. Iskazala je punu podršku Saši Mujoviću, gradonačelniku Podgorice, da prevaziđe, kako je kazala, naslijeđene probleme.
“Administrativne procedure su u završnoj fazi. Od strane Vlade su ispunjeni svi uslovi. Žalim što ovako važan projekat nailazi na određeni otpor. Građani mogu biti nepovjerljivi zbog ranijih negativnih iskustava. Ovo je oblast koja se usklađuje sa EU standardima i biće usklađeno sa najvišim ekološkim normama. Za nas je pitanje Botuna pitanje koje ima ekološki značaj. Ima strateški značaj ako govorimo o članstvu u EU, ali ima i značaj za zdravlje građana”, navela je Gorčević.
Prema njenim riječima Brisel otvara prostor da se do kraja 2026. godine zatvore sva pregovaračka poglavlja, i time punopravno članstvo, čime se najbolje pokazuje kakav odnos imaju prema Crnoj Gori.
Kako je navela, evropska komesarka Marta Kos rekla joj je da nema građana EU prvog i drugog reda.
“Crna Gora 2028. godine ulazi kao punopravna članica, sa punim pravom glasa”, kazala je Gorčević.
Istakla je da možemo imati finansijskih posljedica ako izgradnja kolektora u Botunu ne krene do kraja godine, ali ne može imati nikakav efekat na poglavlje 27 i namjeru da bude zatvoreno do kraja naredne godine. To pitanje, kako je dodala, može da bude tretirano kroz prelazni period.
