Ministarstvo kulture i medija je u slučaju postavljanja spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću adekvatno i promptno reagovalo i za taj resor je slučaj doveden do kraja, kazala je ministarka Tamara Vujović, a prenose Vijesti.
“Adekvatno i promptno smo reagovali i za nas je taj postupak doveden do kraja, za razliku od drugih organa koji imaju da traže predmet izvršenja eventualnog krivičnog ili prekršajnog djela. To spomen obilježje je dekomponovano – postament je urušen, ploče nema. Kip se ne nalazi u kulturnom dobru“, rekla je Vujović u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanice Demokratske partije socijalista Aleksandre Vuković Kuč.
Bronzana statua s likom četničkog komandanta nalazi se navodno u konaku Manastira Đurđevi stupovi od polovine avgusta.
Ona je tu prenesena iz crkve u Gornjem Zaostru, gdje je premještena nakon što je uklonjena s postamenta u tom beranskom selu, istog dana kada je otkrio mitopolit budimljansko-nikšićki Metodije (8. avgusta).
Nadležna inspekcija je, uz asistenciju policije, naknadno srušila postament obilježja.
Otkrivanje spomenika izazvalo je burne reakcije u javnosti, a posebno nakon napada na ekipe “Vijesti” i “Pobjede”, koje su pokušale da zabilježe kako statuu Đurišiću uklanjaju mještani Gornjeg Zaostra.
Osnovno državno tužilaštvo u Beranama uputilo je više puta beranskom Osnovnom sudu zahtjev za privremeno oduzimanje spomenika Đurišiću. Sud to odbija da uradi.
Vuković Kuč je pitala šta Ministarstvo namjerava uraditi povodom očuvanja sakralne baštine Crne Gore s obzirom na brojne, visedecenijske devastacije tog važnog segmenta duhovnoga nasljeda države, a u svjetlu Nacionalnog programa za razvoj kulture 2023-2027.
Ona je kazala da ne zaslužuje da bude ministar onaj koji nema hrabrosti da se suprotstavi klerofašizmu i da kaže da nije mjesto Pavlu Đurišiću ni na jednom mjestu – ni u sakralnom niti bilo kom drugom objektu, zato što je to ratni zločinac, zato što je to sramota i ljaga Crne Gore.
“Onaj koji ne smije da kaže da ‘bez obzira na to kakav pijetet imam prema mitropolitu Amfilohiju ne smijem kao ministar ili ministarka dozvoliti da se gradi spomenik samo pet godina nakon njegove smrti, kada nije utvrđeno ni njegovo javno djelovanje ni njegov doprinos, kada se nije uspostavila društvema kohezija u vezi sa njegovim djelovanjem u crnogorkom društvu’. Jednom Ljubu Čupiću o čijoj fotografiji znaju u Ujedinjenim nacijama, čija fotografija je izlagana u Nju Delhiju, za koga zna svijet, spomenik je građen decenijama nakon njegove smrti“, rekla je Vuković Kuč.
Ona je rekla da ministarka pokazuje da crkva vladajuću većinu drži na okupu i poručila da će obilježje ove vlasti biti Pavle Đurišić.
„Pokazujete da nemate ni hrabrosti, ni političkog kredibiliteta koji bi Vas učinio ličnošću koja će se pamtiti zbog svoje odlučnosti da se suprotstavi zlu, jer je zlo devasticija nečega što je sakralna baština, što je potvrda naše državnosti i mentaliteta. To su crnogorske crkve i manastiri, džamije, katolički objekti“, rekla je Vuković Kuč.
Ovo, kako je dodala, nema veze sa hrišćanstvom, već velikodržavnom politikom kojoj služi vladajuća većina i kojoj ne smiju da se suprotstave.
Đurišića je 1941. vrhovni četnički vođa Dragoljub Draža Mihailović imenovao za jednog od komandanata četničkih snaga u Crnoj Gori.
U narednim mjesecima, prema brojnim istorijskim izvorima, započela je Đurišićeva intenzivna kolaboracija s italijanskim, pa njemačkim okupatorom, pri čemu su njegovi četnici u više navrata izvršili masakre nad civilnim stanovništvom.
U Gornjem Zaostru je 2002. postavljen postament za spomenik Đurišiću, a 2013. i spomen-kompleks. Međutim, oboje su srušeni.
Zakonom o spomen-obilježjima propisano je sprečavanje podizanja spomenika za događaje koji označavaju gubitak slobode ili nezavisnosti Crne Gore, simbolizuju, odnosno označavaju saradnju s okupatorom, njegovim saveznikom ili pomagačem, zatim za osobe koje su bile saradnici okupatora, njegovog saveznika ili pomagača, koje su zastupale fašističke, šovinističke ili nacističke ideje ili ideologije, koje su osuđene za krivično djelo protiv čovječnosti ili drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom ili su proglašene ratnim zločincima…
Prema tom propisu, spomenici se podižu u skladu s programom podizanja, koji donosi skupština opštine, glavnog grada i prijestonice, uz prethodnu saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove kulture.
