Nova američka administracija značajno bolje gleda na Balkan u odnosu na administraciju bivšeg lidera SAD Džoa Bajdena, smatra lider DNP-a Milan Knežević.
“To je vrlo ohrabrujuće. Geopolitička slika se ubrzano mijenja. Crna Gora treba da prihvati te promjene u geopolitici i da ne proglašava svakog za globalnog neprijatelja. Mi smo mala zemlja. Nema potrebe da ratujemo ni za potrebe Rusa, niti Amerikanaca ili Evropske unije. Mi treba da gledamo naše interese”, rekao je Knežević u emisiji “Klub Aplus”.
Knežević je podsjetio da je i ranije hvalio američkog predsjednika Donalda Trampa.
“Taj čovjek mi se mnogo sviđa. Ima energiju kao da je negdje iz Mataguža ili Mojanovića. Energičan je, impulsivan i voli da završi posao do kraja”, smatra Knežević.
Prema njegovim riječima, sistem duboke države trenutno stanuje u Evropskoj uniji.
“Ni EU nije jedinstvena. Ima tu različitih stavova po brojnim pitanjima: o ratu u Ukrajini, ratu u Gazi…Zato, hajde da se mi malo sklonimo sa kapavica. Dosta smo se kvasili”, rekao je Knežević.
“Priča oko Đurišića doprinijela polarizaciji društva, ne može iguman da uzme macu i lomi spomenik”
Govoreći o postavljanju spomenika četničkom komadantu Pavlu Đurišiću u beranskom selu Gornje Zaostro, Knežević je kazao da je sva ta priča doprinijela dodatnoj polarizaciji crnogorskog društva.
“Ali, to nije pitanje za mene. Mi funkcionišemo u tim podjelama svakodnevno. Nekom je bilo potrebno da se te podjele izdignu na viši nivo”, smatra Knežević.
Kako je kazao, da je država postupala ranije po zakonu, ne bismo danas imali taj spomenik.
“Tu prije svega mislim na crnogorsku himnu, čije je posljednje dvije strofe napisao presuđeni ratni zločinac Sekula Drljević, jedan od najbližih saradnika Anta Pavelića. Ne možemo sad očekivati da iguman manastira Đurđevi stupovi, gdje je spomenik sklonjen, uzme macu i lomi spomenik Đurišiću, a ustajemo na himnu Sekule Drljevića. ‘Ajmo malo da sagledamo širi kontekst”, rekao je Knežević.
Prema riječima Kneževića, država koja želi da baštini anti-fašističku ideju ne može da u himni ima stihove ratnog zločinca.
“Da smo tada postupali po zakonu, ne bi bilo ni murala Krsta Zrnovog Popovića. I on je presuđeni ratni zločinac, sarađivao je sa Njemcima i Italijanima”, tvrdi Knežević.
Za Pavla Đurišića Knežević kaže da je bio kontroverzna istorijska ličnost.
“Imao je on dobrih strana, naročito tokom 13-tojulskog ustanka. Nakon bitke u Pljevljima, četnici i partizani su se razdvojili. Četnici su ostali u Crnoj Gori, a partizani su pošli u Bosnu. Došlo je do lijevih skretanja i zločina i sa jedne i sa druge strane. Od ličnosti iz Drugog svjetskog rata teško je ko zaslužio spomenik. Teško se ko može proglasiti za sveca”, smatra Knežević.
“DPS i njihovi koalicioni partneri najviše potenciraju identitetske teme”
Knežević je uvjeren da DPS i njihovi koalicioni partneri najviše potenciraju identitetske teme.
“Tu je i dio javnosti koji je pod kontrolom DPS-a, tajkunski kriminalni lobi i dio političkog establišmenta iz Evropskog parlamenta. Očigledno je da oni od toga imaju koruptivne i lukrativne koristi. Ja te teme ne forsiram, ali moram reagovati kad počnu da nas mitraljiraju da smo mi izdajnici i anti-državni elementi”, zaključio je Knežević.
