Za ljude koje ustaju rano nema ničeg boljeg od šolje kafe, toliko da joj možda nije ni potreban kofein da bi ih razbudila.
Zvuči nevjerovatno, ali upravo to su otkrili istraživači iz Slovenije i Holandije u nedavnoj studiji koja je uporedila efekte kafe sa i bez kofeina na mozak i tijelo.
U svijetu se dnevno popije više od dvije milijarde šolja kafe, a efekti kofeina su dobro poznati. Međutim, za one koji pokušavaju da smanje unos kofeina, bilo zbog anksioznosti ili problema sa spavanjem koje ovaj stimulans može pogoršati, kafa bez kofeina mogla bi biti bolja opcija nego što se do sada mislilo.
“Očekivanje igra značajnu ulogu. Oni koji očekuju kofein često doživljavaju slična kognitivna i poboljšanja performansa bez obzira na to da li su konzumirali kofein ili placebo“, pišu istraživači u opisu studije, prenosi Sceince Alert.
Kako bi dobili detaljniju sliku ovog fenomena, naučnici su pozvali 20 zdravih studenata koji su redovni konzumenti kafe, sa prosjekom od jedne do tri šolje dnevno.
Neposredno prije studije, učesnici su spavali najmanje sedam sati, nisu pili kafu 8 do 11 sati prije početka i nisu jeli najmanje dva sata prije dolaska u laboratoriju.
Po dolasku, učesnicima su izmjereni osnovni moždani talasi putem EEG-a i kardiovaskularni parametri u stanju mirovanja. Zatim su rješavali zadatak mentalne aritmetike za procjenu kognitivnih sposobnosti, kao i auditivni “oddball“ test za ispitivanje brzine reakcije.
Nakon toga su podijeljeni u dvije grupe: placebo grupu koja je dobila kafu bez kofeina i grupu sa kofeinom, koja je dobila istu dekofeinsku kafu, ali sa dodatkom kofeina u prahu u količini od 6 mg po kilogramu tjelesne težine.
Nakon što su popili svoje kafe, učesnici su odmarali 30 minuta, a zatim su ponovili mjerenja kardiovaskularnih parametara, EEG i kognitivne testove.
Dok su fiziološki odgovori i kognitivne funkcije učesnika zaista pokazali promjene nakon konzumacije kafe, skoro da nije bilo značajnih razlika između grupe koja je pila kofein i one koja nije.
Obje grupe nisu pokazale značajno poboljšanje u rješavanju zadataka mentalne aritmetike nakon konzumacije kafe. Međutim, kafa, bez obzira na sadržaj kofeina, značajno je skratila vrijeme reakcije u auditivnom testu. Iako je statistički značajan rezultat postignut samo u grupi koja je dobila kofein, nalazi sugerišu da i placebo može imati snažan efekat.
“Koliko nam je poznato, ovo ranije nije prijavljeno. To bi moglo biti rezultat efekta očekivanja koji potiče iz navike pijenja kafe. U stvari, pokazano je da redovni konzumenti kafe imaju skraćeno vrijeme reakcije čak i kada samo osjete miris kafe“, navode autori.
Podaci sa EEG-a pokazali su da su specifični moždani talasi povezani sa kognitivnom obradom procesa bili pojačani kada se “oddball” test radio nakon konzumacije kafe, iako je ovo bilo statistički značajno samo u grupi sa kofeinom.
Obje grupe zabilježile su značajan porast krvnog pritiska i smanjenje pulsa, što je uobičajen odgovor kod redovnih konzumenata kafe. Istraživači nisu očekivali da će kardiovaskularni efekti biti toliko slični kod kofeina i placeba.
Sve ovo sugeriše da kofein nije jedina stvar koja nas pokreće ujutru, već i naša očekivanja i rutina vezana za jutarnju kafu igraju veliku ulogu.
“Stimulansi koji oponašaju kafu mogu izazvati kognitivne i fiziološke odgovore vrlo slične onima koje izaziva prava kafa. Ovi nalazi sugerišu da redovni konzumenti kafe reaguju na napitke nalik kafi nezavisno od prisustva kofeina“, zaključuju autori.
