Prije dva dana u požaru u pljevaljskoj Kosanici izgorio je lager od 1.400 kubika drva za koje je Uprava za gazdovanje šumama nekoliko puta, bezuspješno, tražila od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da ga prodaju ili ustupe građanima za ogrev.
Nakon požara bez količine dovoljne za ogrev za najmanje 140 porodica ostali su i država i građani.
Navodno, saglasnost za prodaju ili ustupanje građanima odbijao je da izda načelnik Direkcije za šumarstvo Ranko Kankaraš.
“Postojao je lager od 1.400 kubika drvnih sortimenata u Pljevljima, na Kosanici. Uprava za gazdovanje šumama i lovištima pokušala je nekoliko puta da dobije saglasnost od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da se to proda ili da nađemo mehanizam da poklonimo građanima Žabljaka kojima je potrebno za ogrev, ali nam nijesu dozvolili. Kao direktor nijesam mogao to da uradim bez saglasnosti ministarstva, ali sam slao nekoliko urgencija”, kazao je juče Vijestima direktor Uprave za gazdovanje šumama Miloš Rajković.
Istakao je da nije bilo razloga kojim bi se opravdalo nedavanje dozvole da se ta količina drvnih sortimenata proda, i da je, u cilju odgovornog upravljanja imovinom do toga moralo doći.
“Konstantno su pravili neku tihu opstrukciju, znamo da je to radio Ranko Kankaraš koji je načelnik u šumarstvu već desetak godina i koji je preuzimao nadležnosti koje se tiču Uprave… Lager od 1.400 kubika sagorio je, a građa je toliko dobra da je mogla da se proda kao tehnička građa i to je ogromna šteta za budžet. Generalno je šteta, jer smo je ako ne prodati, mogli pokloniti građanima i time sačuvati šumu od nove sječe. To nije jedini lager, imamo ih još, a ni za njih nismo dobili saglasnost da ih prodamo ili ustupimo. Nismo na vrijeme dobili saglasnost ni za sanitarnu sječu i to je vrlo problematično”, kazao je Rajković.
Istakao je da u Upravi sumnjaju da takav odnos prema imovini nije slučajan…
Kankaraša, koji prema tvrdnjama Uprave nije reagovao na njihove zahtjeve i urgencije, a u šta su Vijesti imale uvid, civilni sektor sedmicama unazad optužuje da je pisao, kako oni kažu, štetni zakon o šumama koji je netransparentno i bez konsultacija sa strukom usvojen u parlamentu.
Prema tvrdnjama civilnog sektora taj zakon će biti štetniji i od štetnog koncesionog modela, koji je uništio crnogorske šume prethodnih 20 godina, prenose Vijesti.
