Crna Gora ima pozitivne šanse za ekonomski rast ali je i ograničena zbog nepovoljne globalne situacije, pa se u toku 2024. očekuje umjeren rast od 3,4 odsto. Osim toga država treba da ukloni još barijera u uslužnom i mrežnom sektoru, kako bi ulazak i rad na ovim tržištima bio lakši, kao i da sprovede reforme i uloži u zelenu ekonomiju, kako bi se dostigao životni standard Evropske unije (EU).
To piše u redovnom izvještaju Svjetske banke (SB) za Zapadni Balkan (ZB), u dijelu koji se odnosi na Crnu Goru. Navodi se da će rast domaće ekonomije kao i prošlogodišnji, i dalje biti uslovljen velikom ličnom potrošnjom, izvozom usluga, javnim ulaganjima, sa manjim uticajem investicija u turizam i energetiku. Ističe se da je fiskalni prostor ograničen, ali da bi na rast mogli da utiču i velika javna ulaganja, kao i potencijalna koncesija za aerodrome.
U dokumentu piše i da će u 2025. godini doći do usporavanja rasta domaće ekonomije na 2,8 odsto i to prvenstveno zbog rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, što će zahtijevati veći uvoz struje. Po procjenama SB-a, nakon toga se očekuje povratak rasta na tri odsto. Projekcije pokazuju da bi inflacija u toku ove godine trebalo da se spusti na 3,9 odsto, a tokom naredne godine i na 2,5 odsto.
Među rizicima se ističu geopolitičke nestabilnosti, koje bi mogle da ublaže planove rasta koji očekuju trgovački partneri Crne Gore, a rizik je skupo eksterno finansiranje koje je državi neophodno. Osim toga, očekuje se stabilizacija javnog duga na nivou od 62,5 odsto BDP-a u periodu do 2026. godine, ali se među rizicima za javne finansije ističu i izmjene poreza na rad i doprinose, posebno ako se donesu bez mjera kompenzacije.
Među postojećim poslovnim barijerama ističu se one u uslužnom i mrežnom sektoru, posebno među advokatima, koji kako se navodi imaju ograničenja za ulazak i rad unutar ovog sektora. Osim njih, pominju se i notari koji za poslovanje imaju kvantitativna i teritorijalna ograničenja, čime se mogu izazvati veći troškovi i smanjiti kvalitet usluge. Piše i da Crna Gora, Bugarska i Turska imaju najveća administrativna opterećenja za startapove u ovom dijelu Evrope.
Očekuje se i da će se fiskalni deficit proširiti do 2027. godine, zbog veće socijalne i kapitalne potrošnje. Dodaje se i da će Crna Gora imati velike novčane potrebe radi otplate dugova, i to u periodima kada postoje veliki zahtjevi za trošenje novca. Zato su neophodne fiskalne i politike rukovođenja javnim dugom, uz strukturne reforme, kako bi se uvećale mogućnosti razvoja.
Ekonomista SB za Crnu Goru Milan Lakićević juče je tokom predstavljanja ovog izvještaja pojasnio da je ekonomska aktivnost u državi nakon pandemije bila u prosjeku 8,5 odsto u periodu od 2021. do 2023. Istakao je da je Crna Gora prošle godine ostvarila najveći rast i to šest odsto, što je vođeno jačanjem turizma i privatnom potrošnjom. Dodao je da se to odrazilo i na tržište rada, čime je zaposlenost dostigla novi maksimum, a nezaposlenost dostigla najniži nivo tokom 2023.
Da su reforme i ulaganje u zelenu ekonomiju ključne radi smanjenja razlike u odnosu na EU i tamošnji životni standard, istakao je službenik za operacije SB-a Denis Mesihović. On je naveo da će se tako ostvariti konvergencija sa EU.
Povećanje zarada jača pritisak na inflaciju
“Inflacija je značajno smanjena jer je došla sa visoke baze od prošle godine, kada je ostvarila dvodecenijske maksimume. Sada vidimo da su sve jači domaći pritisci na inflaciju koji dolaze kroz povećanje plata, povećanje troškova proizvodnje i uporno su visoki”, istakao je Lakićević, i naveo da inflacija više nije vođena cijenama hrane i energetike, već cijenama odjeće, obuće, stanovanja…
Lakićević je dodao i da su nekvalitetni krediti u Crnoj Gori, i dalje na najvišem nivou u odnosu na region i da su u decembru 2023. iznosili 5,9 odsto. Naveo je da se smanjio javni dug ali i da postoji ranjivost, jer u naredne dvije godine dolaze na naplatu ranija značajna zaduženja.
