Ministarstvo finansija počelo je juče da prezentuje potencijalnim kupcima (investitorima) ponudu za emisiju državnih obveznica kako bi prikupilo novac koji nedostaje državnoj kasi u ovoj godini za vraćanje starih dugova. Ako ponude investitora budu u skladu sa očekivanjima države, emisija će biti ove sedmice, saznaju “Vijesti” od više izvora koji su uključeni u ovaj posao.
Prodaja državnih obveznica predstavlja zaduženje države, rok dospijeća je kada treba vratiti dug, a prinos koji kupci ponude na aukciji je kamata koju će država dodatno platiti.
Izvori “Vijesti” su pojasnili da suma novca koju Ministarstvo finansija planira da sakupi kroz ovu emisiju zavisiti od kamatne stope koju ponude potencijalni kupci, kao i da će se emisija realizovati u dolarima, a ne u eurima.
“O valuti odlučuje Ministarstvo finansija, a niža kamatna stopa se može postići emisijom u dolarima umjesto u eurima, kao što je do sada bio slučaj”, kazao je jedan od izvora.
Ministarstvo finansija za pomoć u realizaciji obveznica angažovalo je međunarodne bankarske grupacije – “Bof A Securities”, “Citigroup”, “Erste Group” i “Societe Generale”. One su juče potencijalni investitorima predstavili preliminarni prospekt države Crne Gore o čemu “Vijesti” posjeduju dio dokumentacije.
Procjene ekonomskih stručnjaka koje su “Vijesti” juče kontaktirale, a koji nijesu željeli da zvanično govore dok se emisija ne završi, da je moguće da će država hedžovati ovo zaduženje u dolarima. To znači da će se država kod agenata osigurati od kreditnog rizika, odnosno da će za nju važiti kurs na dan prodaje obveznica.
Ovogodišnjim zakonom o budžetu predviđena je mogućnost zaduživanja do iznosa od 1,15 milijardi – 650 miliona eura za potrebe obezbjeđenja nedostajućih sredstava u ovoj godini, kao i mogućnost zaduživanja u iznosu do 500 miliona eura za potrebe refinansiranja duga i stvaranja fiskalne rezerve za 2025. godinu. Ovogodišnji budžet omogućava da kompletno zaduženje ako to hoće Ministarstvo finansija može biti kroz emisiju obveznica.
U odnosu na klasični kredit, država kod prodaje obveznica bira čiju ponudu i u kojem iznosu će prihvatiti. Potencijalni kupci u ponudi navode koliki iznos obveznica žele kupiti i sa kojim prinosom – kamatom. Na primjer, investitoru mogu ponuditi da kupe i više od milijerdu eura vrijedne državne obveznice a Crna Gora može prihvatiti i manju sumu koja joj odgovara sa najnižim kamatama.
Ministarstvo finansija je ranije “Vijestima” saopštilo da je “u odnosu na prethodni period, finansijsko tržište stabilnije i uslovi idu u pravcu snižavanja kamatnih stopa, a što će imati uticaj na buduće zaduživanje na međunarodnom/domaćem tržištu”,
U skladu sa Zakonom o budžetu za 2024. godinu, sredstva obezbijeđena kroz zaduženje će se, navode u ministarstvu, koristiti isključivo za finansiranje otplate postojećeg duga, kao i finansiranje kapitalnog budžeta i stvaranje fiskalne rezerve za narednu godinu.
“Nijedan novi budžetski trošak neće biti finansiran iz zaduženja osim kapitalnog budžeta, čime se ispunjava zlatno pravilo budžeta – da sve tekuće obaveze budu finansirane iz tekućih prihoda”, tvrde u resoru kojim rukovodi ministar Novica Vuković.
U ovoj godini, prema projekcijama Ministarstva finansija, za otplatu duga je predviđeno ukupno 656,7 miliona eura, od čega se na otplatu glavnice odnosi 518,63 miliona, a na otplatu kamate 138,07 miliona. Najveća rata za otplatu duga od skoro 100 miliona eura dolazi u aprilu što je jedna od razloga, kako su pojasnili izvori “Vijesti” da država mora novim zaduženjem doći do novca koji joj fali da bi vraćala stare dugove.
Vlada premijera Milojka Spajića je lani pred kraj godine kroz emisiju državnih zapisa i direktna zaduženja kod komercijalnih banaka sakupila 159 miliona eura koje je u cjelosti potrošila u decembru.
Posljednja emisija državnih obveznica bila je krajem 2020. godine kada je Spajić pokrivao poziciju ministra finansija u Vladi Zdravka Krivokapića. Vrijednost te emisije je tada bila 750 miliona eura uz 140 miliona kamata na period od sedam godina.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je u vezi sa ovom emisijom formiralo krivični predmet što je zvanično rečeno “Vijestima” u martu prošle godine. Iz SDT-a je pojašnjeno da je ovaj predmet formiran na osnovu krivičnih prijava poslanika Nebojše Medojevića i NVO “Montenegro International” protiv tadašnjeg ministra finansija Milojka Spajića, za krivično djelo zloupotreba službenog položaja, kao i da mu je dodata krivična prijava Vlade Dritana Abazovića, koju je podnio tadašnji ministar finansija Aleksandar Damjanović u februaru prošle godine.
“Bivši ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić je u decembru 2020. godine napravio rješenje koje je fiktivno sprovedeno kroz državni trezor, a kojim je obuhvaćen novac u iznosu od 3,51 milion eura koji se odnosi na troškove u vezi sa emisijom državnih obveznice iz te godine i koji je navodno prenesen na obračunski račun Centralne banke Crne Gore”, ustvrdio je Damjanović, čije je tvrdnje Spajić negirao.
Spajić je tvrdio da je zahvaljujućio ovoj emisji spasao državu od bankrota pošto je bivša vlast predvođena DPS-om krajem 2020. godine ostavila skroro praznu državnu kasu Krivokapićevoj vladi.
Prva emisija državnih obvenica na stranom tržištu na period od pet godina bila je u septembru 2010. godine godine kada je tadašnja DPS vlast emitovala obveznice od 200 miliona eura. U periodu od 2010. do kraja 2020. godine država je izlazila više puta sa emisijom državnih obveznica na međunardnom tržištu i svaka emisija je bila u eurima.
Maksimović: Emisija u dolarima će dovesti nove investitore
Direktor sektora finansijskih tržišta u Hipotekarnoj banci Gojko Maksimović u autorskom tekstu koji je juče objavio na Linkedinu je naveo da će Crna Gora na međunarodnom finansijskom tržištu prvi put izdati obveznicu emitovanu u američkim dolarima, što bi moglo dovesti nove investitore koji će ulagati u javni dug.
“Planirano je da obveznica ima rok dospijeća od sedam godina, odnosno da joj dospijeće bude 2031. godine, a emisija se može očekivati u iznosu od 500 do 700 miliona dolara”, naveo je Maksimović.
On je kazao da će emisija u dolarima prvi put dovseti neke nove investitore,a procjenjuje da bi se mogla postići kamatna stopa za tu emisiju od oko 7,5 odsto na godišnjem nivou.
“Ovo svakako predstavlja “skuplju” kamatu u odnosu na potencijalnu koja bi se mogla ostvariti na emisiju u eura”, rekao je Maksimović.
On je naveo da je po ličnim pretpostavkama, namjera Ministarstva finansija da odmah nakon zaključenja emisije, zaključi i sa stranim bankama valutni SWAP aranžman u ukupnom iznosu izdanja emisije, po kojem bi odmah odradili hedžovanje valutnog rizika.
On je naveo da glavni nedostatak i potencijalni problem predstavlja trajanje samog SWAP aranžmana.
“Prema informacijama sa tržišta, najduži rok za koji se može fiksirati aranžman može biti do četiri godine, što bi značilo da je u periodu od četiri godine državna kasa zaštićenja od valutnog rizika, a da se nakon navedenog perioda mora uraditi nova cijena ovog instrumenta u skladu sa tada važećim uslovima na tržištu. Ovo naravno predstavlja problem nakon isteka roka od četiri godine, ali treba svakako vidjeti nakon izdanja šta je Ministarstvo finansija u konačnom postiglo i koji je rok trajanja uslova iz SWAP aranžmana”, rekao je Maksimović.
