Nokia, danas poznata kao globalni igrač u industriji telekomunikacija i potrošačke elektronike, imala je sasvim drugačije porijeklo.
Godine 1865. rudarski inženjer Fredrik Idestam osnovao je kompaniju na obalama Tamperea u Finskoj, tada dijelu Ruskog Carstva. Tri godine kasnije Idestam je otvorio drugu fabriku 15 kilometara dalje u blizini grada Nokie uz rijeku Nokianvirta.
Izbor lokacije bio je strateški. Brzaci su davali potrebnu snagu za mlin, a bogate šume u regiji nudile su sirovine potrebne za proizvodnju celuloze. U početku se Nokia bavila proizvodnjom papira – bitne robe u to vrijeme, jer je papir bio primarni medij za komunikaciju i pakiranje.
Premotajte još tri godine, 1871. Idestam je preimenovao kompaniju u “Nokia Ab” i počeo da prodaje dionice uz pomoć bliskog prijatelja, profesora i političara Lea Mechelina, koji je naposljetku postao predsjednik 1898. (do 1914.) i usmjerio kompaniju prema hidroelektranama – ekspanzija kojoj se Idestam prethodno protivio, ali je njegovo penzinosanje 1896. otvorilo put.
