Uvođenje sankcija pojedincima iz Rusije, a koje striktno sprovodi i Vlada Crne Gore, dovelo je u nekolikom navrata do veoma spornih situacija, koje će, vjerovatno biti razriješene tek na međunarodnim sudovima, piše portal RTCG.
Jedna od takvih se događa i u Crnoj Gori. Superjahta “Luminositi” od marta ove godine boravi u marini “Porto Montenegro” u Tivtu a pripada Andreju G. Gurjevu, jednom od ruskih oligarha koji je na listi sankcija.
Vlada Crne Gore je 8. aprila formalno usvojila sankcije Rusiji zbog vojne agresije na Ukrajinu. Sankcije prema Rusiji podrazumijevaju zamrzavanje imovine i ekonomsih resursa dijelu ruskih državljana i kompanija u Crnoj Gori i zabrana rada ruskim provladinim medijima.
Ovaj ruski oligarh se od 9. marta nalazi na listi osoba povezanih sa režimom ruskog predsjednika Vladimira Putina, kojima je Evropska unija uvela stroge sankcije, uključujući i zamrzavanje privatrne imovine. Prema izjavi kapetana, jahta je trebalo da bude na vezu u “Porto Montenegru” do juna, eventualno jula. Ona je tamo, međutim, i danas.
Gurjevljeva jahta, koja je pod zastavom Kajmanskih ostrva, procijenjena je na oko 120 miliona eura. Gurjev, međutim, zbog sankcija pod kojim se nalazi, a koje pratimo i mi, nije u mogućnosti da plaća održavanje ove mega jahte, tako da je plovilo, praktično napušteno i uskoro će o njemu morati da se stara marina “Porto Montenegro” ili država Crna Gora.
U ovom trenutku teško je procijeniti koliko je to novca, ali na sajutu “Porto Montenegra” u rubrici o jahtama, kao jedan od savjeta na koji vlasnici moraju obratiti pažnju stoji da “ukoliko je jahta aktivna na Mediteranu, ukupna cijena održavanja na godišnjem nivou može iznositi oko 770.000 dolara, dok troškovi upravljanja mogu biti i do 15% viši od ukupnog iznosa”. Stručnjaci ističu i obavezno osiguranje plovila, što onda dovodi do iznosa od preko milion dolara.
I, možda neće biti problem što Crna Gora, “Porto Montenegro” i ostale kompanije neće imati ovaj prihod od preko milion dolara, već se može, kako je i najavljivano, javiti Gurjev sa oštetnim zahtjevom kod nekog od međunarodnih sudova. Podsjetimo, čak 20 ruskih oligarha, a izgleda da će ih biti i više, tuže Evropsku uniju jer su kažnjeni tako što su im, recimo, oduzete luksuzne vile i zaplijenjene ili protjerane jahte iz najatraktivnijih marina u svijetu. Oligarsi uzvraćaju udarac, istina, u Evropskom sudu pravde, a u kontraofanzivi su i brojne firme pogođene odlukama Brisela.
Inače, za 44 nekretnine u Crnoj Gori, Uprava za katastar i državnu imovinu donijela je odgovarajuća rješenja kojima je ograničeno raspolaganje imovinom, a odnosi se na 34 ruska državljanina kojima su uvedene sankcije. Od 8. aprila do danas u Crnoj Gori se više ne govori o ovom potezu, tako da nije poznato da li je bilo još zamrzavanja imovine. Sve te nepoznanice loše utiču na privlačenje stranih investicija.
Neke države, svjesne toga, a možda bi se na njih mogla ugledati i Crna Gora, pokušavaju da poprave svoju situaciju.
Kako piše “Fajnešenel tajms”, pozivajući se na izvore upoznate sa diskusijama, Uzbekistan lobira u EU da ukine sankcije milijarderu Ališeru Usmanovu i njegovoj sestri Gulbahor Ismailovoj. Prema riječima sagovornika ovog lista, uzbekistanski zvaničnici na sastancima sa evropskim kolegama izražavaju zabrinutost zbog sankcija Usmanovu.
“Uzbekistan naglašava da ograničenja, uključujući zamrzavanje imovine biznismena, sprečavaju ga da investira u ekonomiju zemlje”, piše FT.
