Osim zakonskog aspekta, ništa manja šteta za državu je nastala i u finansijskom pogledu. Primjera radi, samo Sud za prekršaje u Budvi naplatio je u 2024. godini, na ime novčanih kazni i troškova prekršajnog postupka i na ime sudskih taksi, ukupno 2.040.035 eura za oko oko 19.000 predmeta u radu. Može se samo pretpostaviti koliko je budžet oštećen zastarom za ovih pet godina.
Prema statistici, ubedljivo najviše zastara je bilo u radu podgoričkog suda za prekršaje koji obuhvata odjeljenja u Nikšiću, Danilovgradu i Prijestonici Cetinje. U periodu od 2020. do 2024. u ovom sudu bilo je ukupno 15.058 zastarjelih predmeta.
U 2020. godini, u Sudu za prekršaje u Podgorici, u redovnom (PP) postupku – zastarjelost vođenja prekršajnog postupka, bilo je 842 zastare, dok je u izvršnom (IPS) postupku, postupku izvršenja novčane kazne, zastarijevanje nasupilo u 997 predmeta, a zastarijevanje izvršenje kazne zatvora zabilježeno je u pet predmeta.
U 2021. godini, već se uočava porast broja zastara, da bi u 2022. godini, u redovnom PP postupku bile 1.127 zastare, dok je izvršnom postupku, postupku zastarijevanja izvršenja novčane kazne nastupilo u 1.467 predmeta, a zastarijevanje izvršenje kazne zatvora u 21 predmetu.
’’Izvještajnu 2024. godinu, obilježio je znatno veći broj zastara u redovnom postupku u odnosu na prethodne godine – 3.255 predmeta. Razlog ovome je da je Sud tokom cijele godine radio s manjim brojem sudija od zakonom predviđenog, te je u jednom predmetu postupajući sudija mijenjan i po nekoliko puta zbog dužih bolovanja sudija. Zastarijevanje izvršenja novčane kazne nastupilo je u 1.753 predmeta, dok je zastarijevanje kazne zatvora nastupilo u 55 predmeta”, kazala je za TV Vijesti Nada Bjeković, predsjednica Suda za prekršaje u Podgorici.
Od 2020. do 2024. godine, u Sudu za prekršaje Bijelo Polje sa odeljenjima u Beranama, Žabljaku, Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Pljevljima i Rožajama, u prvostepenom postupku došlo je do zastare u 653 predmeta, a u izvršnom postupku zastarjelo je ukupno 1.810 predmeta.
I u ovom sudu je primjetan trend uvećanja broja zastara. Primjera radi, prema podacima iz Bijelog Polja, u 2020. godini zabilježena je zastara u 38 predmeta u prvostepenom postupku i 217 predmeta u izvršnom postupku. Četiri godina kasnije, broj zastara je gotovo dupliran: 2024. godine zabeležena je zastarelost u 194 predmeta u prvostepenom postupku i 435 predmeta u izvršnom postupku.
Alija Beganović, predsjednik Suda za prekršaje u Bijelom Polju, ističe da je broj zastarjelih predmeta najmanji i potpuno je zanemarljiv u odnosu na broj zastara predmeta u drugim sudovima za prekršaje.
“Većina, odnosno skoro svi predmeti u sudu su zastarjeli zbog nedostupnosti okrivljenih državnim organima i nepostupanja Uprave policije po izdatim naredbama ovog suda za dovođenje okrivljenih”, objašnjava Beganović.
On ističe da izvršni postupci zastarijevaju, a posebno kod pravnih lica, zbog nemogućnosti naplate kazne preko žiro-računa pravnog lica, jer sud odmah po formiranju predmeta, dostavlja naredbu Centralnoj banci Crne Gore o blokadi žiro-računa pravnog lica, ali “zbog nepostojanja novca na žiro-računima pravnih lica, naredba se ne izvršava, a i kada dostavimo Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa CG, po rješenjima ovog suda za prinudnu naplatu se takođe ne postupa”.
“U konačnom, nijedna zastara pred ovim sudom nije nastupila zbog neažurnosti suda, već je u svakom predmetu postupano, a zastare nastupaju zbog drugih procesnih razloga”, kaže Beganović.
U Sudu za prekršaje u Budvi sa odeljenjima u Ulcinju, Baru, Kotoru i Herceg Novom, od 2020. do 2023. bila su ukupno 1.022 predmeta u kojima je nastupila zastarjelost vođenja prekršajnog postupka, odnosno zastarjelost izvršenja prekršajne sankcije, ističe predsjednik Marko Đukanović.
“U prvostepenom prekršajnom postupku (PP referat) nastupila je zastarjelost vođenja prekršajnog postupka u ukupno 507 predmeta, a u postupku izvršenja prekršajnih sankcija (IPS referat) nastupila je zastarjelost izvršenja prekršajnih sankcija u ukupno 515 predmeta, od čega su zastarjele svega tri zatvorske kazne. U odnosu na procenat predmeta koje je sud imao u radu za navedene četiri godine (74.170 predmeta) procenat predmeta u kojem je nastupila zastarjelost iznosi 1,38%, a u odnosu na broj riješenih predmeta (53.150 predmeta) 1,92%”, objašnjava Đukanović.
Analizom predmeta u kojima je nastupila zastarjelost vođenja prekršajnog postupka, odnosno zastarjelost izvršenja prekršajnih sankcija, prema Đukanovićevim riječima, došlo se do zaključka da je nastupanje zastarjelosti rezultat okolnosti na koje postupajuće sudije uglavnom ne mogu objektivno da utiču.
“Najčešće se radi o nedostupnost okrivljenih ili svjedoka u postupku (prevashodno stranih državljana koji se ne procesuiraju u hitnoj proceduri), nepostupanje Uprave policije po naredbama za prinudno dovođenje, neuredno uručivanje pošiljki za ličnu dostavu strankama u postupku od strane Pošte Crne Gore i sl. Ipak, u određenim slučajevima, koji su malobrojni, postoji osnovana sumnja da je došlo je i do propusta u radu sudija, što će biti predmetom određenih postupaka koje ću kao predsjednik suda inicirati u najskorijem periodu”, dodaje Đukanović.
U ovom periodu u Višem sudu za prekršaje Crne Gore nastupila je zastara samo u jednom predmetu i to polovinom 2023. godine. Navedeni predmet primljen je u sud 7. decembra 2022. godine a zastara je nastupila 9. marta 2023.
U Višem sudu za prekršaje ističu da je sudija u predmetu u kojem je nastupila zastara na nivou godine imao ukupno u radu 697 predmeta ili 174,25 odsto sudijske norme što je posledica činjenice da je ovaj sud u 2022. sve do marta 2023. imao troje sudija manje od predviđenog broja.
Rad u ovom sudu organizovan je tako što se predmeti u kojima nastupa zastarjelost postupka, u periodu od 15 dana od prijema u sud, daju se u rad dežurnom veću bez odlaganja. Ta mera je rezultirala činjenicom da nema slučajeva zastare sem navedenog predmeta.
Advokat Đukanović: Sudovi su preopterećeni
Advokat Željko Đukanović upozorava da sveukupni ambijent u kojem se te radnje vrše najneposrednije uzrokuju visok stepen opterećenosti prekršajnih sudova, a posebno frekfventnost na putevima kao i svakodnevno učestalih prekršajnih postupaka učesnika u saobraćaju. On ističe da je posljedično i laičkoj i stručnoj javnosti više nego jasno da ovakva dešavanja u saobraćaju dodatno opterećuju sudove. Takođe, u značajnom porastu su i protivpravne radnje remećenja javnog reda i mira.
“Mnogi se nekritički odnose prema ovim nespornim činjenicama koje evidentno drastično povećavaju priliv predmeta u sudove za prekršaje. Kada se ima u vidu da sudovi obavljaju svoju djelatnost sa nedovoljnim brojem sudija, u neadekvatnim prostornim i tehnički uslovima, onda se ne može negirati da je osnov ne samo povećanog broja predmeta, nego i zastarelosti u prekršajnom gonjenju, determinisani ovim nespornim činjenicama objektivnog karaktera”, naglašava advokat Đukanović.
On smatra da se ne može broj zastarjelih predmeta inputirati neažurnosti i neadekvatnim postupanjem sudija za prekršaje.
“Smatram da je nužno i jedino racionalno učinjeti kako bi se taj broj predmeta smanjio, jeste omogućavanje sudijama da svoju dužnost obavljaju u takvim radnim uslovima koji će im nesporno obezbijediti sve objektivne i subjektivne uslove za što efikasniji rad, a posebno za presuđenjem što većeg broja predmeta, i sa zakonskom potrebom ispravnosti njihovog rada”, kazao je Đukanović.
Advokat ističe da broj predmeta iz oblasti bezbjednosti saobraćaja, sa drastičnim brojem povećanja broja vozila na putevima, čega smo svjedoci svakog dana, iziskuje posebne napore kod sudija za prekršaje. U cilju zakonitog presuđenja, smatra on, nužno je angažovati i vještaka saobraćajne struke, i to može predstavljati poseban razlog koji utiče na dužinu trajanja i efikasnost samog postupka, a posebno ako se imaju u vidu situacije tzv. dodatnih ili “supervještačenja”, što i dalje vodi odugovlačeno samo postupka pred Sudom za prekršaje.
