Kancelarija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda ispituje da li su povrijeđena prava nekadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću koji od 14. aprila štrajkuje glađu.
To je “Vijestima” odgovorila zamjenica ombudsmana, Mirjana Radović.
Katnić i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović uhapšeni su 14. aprila.
Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) lisice na ruke stavili su im službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) kojim rukovodi Predrag Šuković.
Specijalni tužilac Miloš Šoškić tereti ih da su javnu službu podredili interesima organizvane kriminalne grupe kavački klan i spasili krivičnog progona pojedince iz tog klana, sada optužene za najteža krivična djela – ubistva.
Obojica su negirali krivicu.
Katnić od hapšenja štrajkuje glađu i od prije desetak dana odbija da pije vodu.
Dobrovoljno protestno gladovanje regulisano je Malteškom deklaracijom, odnosno, deklaracijom Svjetskog medicinskog udruženja u vezi s osobama koje štrajkuju glađu, usvojenom na 43. skupštini Svjetskog medicinskog udruženja, na Malti 1991. godine. Taj dokument revidiran je godinu kasnije, a revidirana verzija usvojena je 2006. godine.
Njime su propisane smjernice o načinu na koji su ljekari dužni da postupaju prema onima koji iza rešetaka odbijaju hranu. Vijestima je nezvanično rečeno da Crna Gora nema propise koji regulišu oblast protesta tijelom.
U dokumentu “Informacija za pritvorenike”, pritvorske jedinice Ujedinjenih nacija, objašnjeno je i kakvi simptomi nastupaju kada neko štrajkuje glađu.
“Pribiližno oko četrdesetog dana, osobe koje štrajkuju glađu počinju se osjećati teško bolesnim”, piše u tom dokumentu.
Pojašnjeno je da su neki od simptoma koje tada počinju dobijati pogoršanje vida, gubitak sluha, problemi sa artikulacijom govora, krvarenje digestivnog trakta, problemi u sastavljanju rečenica i riječi…
Iz Višeg suda u Podgorici i Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) ranije su “Vijestima” odgovorili da prate situaciju sa Katnićem, ali da o zdravstvenom stanju pritvorenika ne mogu davati bilo kakve informacije.
Zamjenica Zaštitnika, Mirjana Radović, objasnila je što su oni učinili.
“Pomenuto lice u pritvoru smo posjetili tri puta u Istražnom zatvoru. U našem fokusu bilo je prije svega zdravlje g. Katnića i zbog toga smo sagledali sve relevatne činjenice u ovom slučaju kada je u pitanju boravak u uslovima pritvora. Sam postupak određivanja pritvora u situaciji kakva je sada nije mogao biti predmet našeg postupanja jer o tome, na zahtjev nadležnog tužioca, odlučuje sud”, objasnila je Radović.
Odgovarajući na pitanja je li kancelarija zaštitnika utvrdila da li je povrijeđeno bilo koje pravo tom pritvoreniku, koji od 14. aprila štrajkuje glađu, kazala je:
“U pravcu ispitivanja povrede prava pomenutog lica je pokrenut ispitni postupak, a zahtjev za izjašnjenje dostavljen SDT-u. Nakon dobijenog izjašnjenja, zaštitinik će donijeti mišljenje sa ocjenom da li je došlo do povrede prava u konkretnom slučaju”.
Opširnija je bila u odgovoru na pitanje da li su službenici UIKS-a, SDT-a, SPO-a ili Višeg suda povrijedili bilo koje pravo Katniću. “U odnosu na postupanje službenika Uprave policije g. Katnić nije podnio pritužbu, kao ni u odnosu na postupanje UIKS-a. U odnosu na navedena dva organa, a nakon obavljenog razgovora sa njim i drugih javno dostupnih navoda, Zaštitnik ne raspolaže informacijama koje bi ukazivale na potrebu pokretanja postupka po sopstvenoj inicijativi. U svom preventivnom mandatu, Zaštitinik kontinuirano prati postupanje UIKS-a u ovom, kao i u drugom slučajevima odbijanja uzimanja hrane. Kako je gore navedeno, u konkretnom slučaju zatraženo je izjašnjenje na navode pritužbe od SDT-a”, objasnila je Radović.
Različit pristup država
Pojedini mediji objavili su više pisama Milivoja Katnića, u kojima je on iznio pritužbe na račun postupanja Specijalnog državnog tužilaštva – da mu nisu dali da prisustvuje saslušanjima svjedoka i sprovođenje dokaza, da je tim procesnim radnjama prisustvovao advokat po službenoj dužnosti protivno njegovoj volji, da mu nisu dostavljali dokaze… Tvrdio je i da je žrtva revanšizma. Između ostalog, zbog toga je, kako tvrdi, počeo štrajk glađu.
Druge države imaju različite pristupe kad je u pitanju štrajk glađu pritvorenika i zatvorenika, a najznačajnija prava štrajkačima u pritvorskim ustanovama su pravo na slobodu od torture i drugog okrutnog, nehumanog ili ponižavajućeg postupanja, pravo na fizički integritet, pravo na najviši mogući standard fizičkog i mentalnog zdravlja, pravo na protest.
“Među najpriznatijim domaćim i međunarodnim pravnim obavezama je odgovornost država da štite život zatvorenika i da obezbijede njihovo zdravlje i dobrobit tokom svakog štrajka… U tom smislu, važno je napaviti razliku između legitimnih i nelegitimnih interesa i razmatranja koje država ima”, napisala je profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta u Pensilvaniji Cochav Elkayam – Levy, 2015. godine.
Ona ocjenjuje da državni interesi usmjereni na zadovoljenje sopstvenih ciljeva, kao što je promovisanje političke agende ili momentalno zaustavljanje štrajka nikada ne bi trebalo da budu iznad ljudskih pravima zatvorenika.
“Svakako, odluka zatvorenika da štrajkuju glađu i dovedu svoje zdravlje u opasnost predstavlja veliki izazov za državu koja nastoji da ispuni svoje obaveze. U isto vrijeme, državni zvaničnici su dužni da uravnoteže ove obaveze sa setom ljudskih prava koji štite štrajkače glađu. Zatvorske vlasti, ljekari, zakonodavci, kreatori politike, sudije i državni lideri moraju da pruže pažljiv odgovor na ono što je već složena i nejasna situacija koja se često doživljava kao nezakonita ili kao politička manipulacija, u kontekstu ovih često kontradiktornih principa”, naglasila je ona u radu pod nazivom “Suočavanje sa izazovom ljudskih prava kod zatvorenika i pritvorenika koji štrajkuju glađu”.
Malteška deklaracija garantuje štrajkaču glađu “dostojanstvenu smrt
Prema Malteškoj deklaraciji dobrovoljno protestno gladovanje, poznato kao štrajk glađu, ne smatra se primjerenim oblikom protesta ukoliko su pritvorenim ili zatvorenim licima na raspolaganju druge opcije – pravosudne, administrativne ili diplomatske.
Ipak, Malteška deklaracija priznaje pravo na korišćenje sopstvenog tijela u znak protesta. “Oni često predstavljaju oblik protesta ljudi koji nemaju drugog načina da obznane svoje zahtjeve”. Onima koji su odlučni da svoj protest dovede do kraja, dokument garantuje da će im biti dopušteno da “dostojanstveno umru” i da nećete biti podvrgnuti oživljavanju protiv svoje volje.
U dokumentu “Informacija za pritvorenike”, pritvorske jedinice Ujedinjenih nacija piše da je za smrtne ishode totalnog gladovanja, u opštem smislu dokumentovano da se dešavaju bilo kad između 55. i 75. dana u zavisnosti od početne tjelesne konstitucije i pojedinačnog prilagođavanja.
Objašnjeno je i da tok suhog štrajka glađu, odnosno i štrajka žeđu, ima znatno skraćeni raspored:
“Akutno lišavanje uzimanja vode ne može trajati duže od jedne sedmice, pa čak ni toliko. U zavisnosti od temperature okoline i vlažnosti i nivoa stresa osobe koja štrajkuje i fizičke aktivnosti, smrt nastupa između 4 i 10 dana, za osobu koja je na početku zdrava i mlada koja odbija da uzima tekućine”, piše u tom dokumentu.
Pojedini mediji 6. maja objavili su da Katnić štrajkuje i žeđu.
Malteškom deklaracijom propisano je da ljekari jednom mogu oporaviti onog ko štrajkuje glađu, ali i da svakog dana moraju utvrđivati da li pojedinci i dalje žele da nastave štrajk, ali i obavještavati ih o posljedicama.
Tim aktom predviđeno je u kom slučaju mogu pristupiti hranjenju onih koji štrajkuju glađu, i to ako sa njim nije moguć nikakav razgovor. To, pak, ne mogu uraditi ako ista osoba nastavi protest tijelom nakon oporavka.
Milović: Ljekari ga posjećuju, odbija da ide u Klinički centar
Katnića na svaka tri sata obilaze zatvorski ljekari, svakog dana ga pregleda ljekar psihijatar, a više puta je odbio da bude upućen u Klinički centar, rekao je juče ministar pravde Andrej Milović.
Milović je podsjetio da se Katnić u pritvoru u Istražnom zatvoru nalazi od 16. aprila i da od dana kada je smješten u pritvorskoj jedinici štrajkuje glađu:
Kazao je da ga ljekari svakodnevno pregledaju, da odbija redovnu antikoagulantnu terapiju i da je upoznat sa posljedicama koje po zdravije može uzrokovati štrajk glađu i sa Malteškom deklaracijom.
“Dao je izjavu da od 7. maja u šest časova odbija da uzima vodu, od kog dana su, u cilju kontinuiranog praćenja zdravstvenog stanja pritvorenog Katnića uvedena 24-časovna dežurstva zatvorskih ljekara koji imenovanog obilaze na svakih tri sata. Takođe, imenovanog svakog dana pregleda ljekar psihijatar. Više puta je odbio da bude upućen u KCCG – tri puta, potpisao izjavu”, rekao je Milović.
Kazao je i da Katnić ima redovne posjete.
