Ministarka je, međutim, naglasila da će položaj medijskih radnika u državi uvijek biti izazovan, jer će “očigledno postojati oni koji misle da novinari treba da služe njima, a ne istini i zajedinici”.
Širom svijeta danas se obilježava Svjetski dan slobode medija.
Ministarka Vujović ocjenjuje da su crnogorski mediji slobodni, jer mogu da iskažu svoj stav. Nesloboda bi, naglašava ona, bila da je “pritisak toliki da se ne smije nešto objaviti”.
“Sasvim drugo pitanje su pritisci, komentari, botovi, uglavnom preko društvenih mreža. To, nažalost, postaje sastavni dio posla novinara i svakog ko se bavi javnim poslom, jer smo uvjek pod budnim okom javnosti. Sa druge strane, taj pritisak ne smije da pređe granice dozvoljenog, da postane govor mržnje, diskriminacija, prijetnja…”, naglasila je Vujović.
Uloga Ministarstva kulture i medija (MKM) je, prema njenim riječima, da omogući medijima da “rade u ambijentu koji će ih lišiti pritisaka i straha”.
Apostrofira i da je stanje na medijskoj sceni mnogo bolje i da se ne može više reći da državni aparat “biva zloupotrijebljen za pritiske na kritički nastrojene medije”.
Da je Crna Gora napredovala, konstatovala je juče i međunarodna organizacija Reporteri bez granica (RSF). Prema njihovom izvještaju Crna Gora je na Svjetskom indeksu slobode medija za 2025. godinu napredovala za tri pozicije, pa je sada na 37. mjestu od 180 država svijeta. Godinu ranije je bila na 40. poziciji. Sloboda medija u Crnoj Gori je u posljednjem izvještaju RSF u žutoj zoni zadovoljavajuća.
Najteži napadi nerasvijetljeni, plate ispod prosjeka
Najvažniji zadatak je, naglašava ministarka Vujović, da novinarstvo opet postane poželjna profesija i da “kolege koje počinju da se bave tim pozivom odluče da ostanu u novinarskom poslu”.
“Mislim da je to najveći izazov i da su korijeni problema višeslojni. Prvi je što su prosječne novinarske plate ispod prosjeka i što ne osiguravaju pristojnu egzistenciju u komercijalnim medijima. Drugi je što i dalje nemamo u potpunosti riješene i rasvijetljene najteže napade na novinare koji su se desili u posljednjih 20 godina i da se napadi ponavljaju. Kada govorimo o pritiscima preko društvenih mreža, mislim da je javno ukazivanje na pritiske i razotkrivanje onih koji se kriju iza lažnih naloga vrlo dobar odbrambeni mehanizam”, rekla je Vujović.
Prema istraživanju MKM rađenom lani, više od 55 procenata građana ima povjerenje u medije. To je, ističe Vujović, ohrabrujući podatak, ali većina građana smatra da mediji nijesu dovoljno nezavisni, a da bi se taj utisak promijenio “neophodna je singerija između svih aktera od vlasnika medija i urednika, do novinara i političkih aktera”.
“Mediji moraju biti svjesni svoje odgovornosti prema javnosti, dok nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nisu prijetnja, već stub demokratije. Građani prepoznaju da su medijske slobode ugrožene prijetnjama novinarima, političkim pritiscima i cenzurom. Društvene mreže postaju važan izvor informisanja, naročito među mladima. Iako televizija i internet portali uživaju najveće povjerenje, mediji moraju pronaći način da ostanu relevantni u digitalnoj eri. Ovo podrazumijeva inovacije u načinu prezentacije sadržaja, ali i jačanje profesionalnih standarda koji će medijima osigurati kredibilitet u odnosu na društvene mreže”, ističe Vujović.
Novi medijski zakon korak naprijed
Prema riječima ministarke, resor kulture i medija je ponosan na mnoge iskorake u novim medijskim zakonima.
“…Kojima smo krunisali naš dvogodišnji rad. Pored ostalog, tim zakonima je previđeno da se javni sektor ne može oglašavati u medijima koji nijesu registrovani, a svi mediji ubuduće moraju da se upisu u Evidenciju medija. Fond za medijski pluralizam je povećan sa 0,09 na 0,2 procenata. To je od 2025. godine preko 2,5 miliona eura podrške komercijalnim medijima. Dodate su nove oblasti od javnog interesa, koje će se finansirati preko Fonda, među kojima je borba protiv govora mržnje i dezinformacija. Fondu može pristupiti medij koji je upisan u evidenciju i koji je u mehanizmu samoregulacije, kojem nije u prethodnih šest mjeseci izrečena mjera zabrane emitovanja ili čiji osnivač nije osuđen za krivično djelo širenja mržnje”, rekla je Vujović.
Omogućen je, podsjetila je, hitan sudski postupak za zabranu medijskog sadržaja zbog širenja mržnje i na osnovu zahtjeva stranke koja traži zaštitu posebnih prava.
“Kako bi se osujetila mogućnost da nevladine organizacije (NVO) koje postoje samo na papiru kreiraju sastav upravljačkog tijela Javnog medijskog servisa, da bi NVO mogla da podrži kandidaturu za Savjet potrebno je da je u prethodne tri godine imala budžet od najmanje 3.000 eura, a da je najmanje 2.000 eura trošila za projekte u oblasti za koju predlaže kandidata. Isto važi i za članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge i savjete lokalnih javnih emitera. Radi osujećivanja političkog pritiska ili uticaja na javni servis i nezavisno regulatorno tijelo predviđeno je da postupak razrješenja člana Savjeta može da pokrene samo Savjet, ne i nadležno radno tijelo Skupštine kao što je bio slučaj”.
Vujović napominje da će direktor Radio-televizije Crne Gore (RTCG) i odgovorni urednici biti razriješeni ako ne realizuju godišnje programske, finansijske i druge planove, ili ne sprovode odluke Savjeta javnog serivsa.
Omogućena je i, kako kaže, sudska zaštita prilikom imenovanja i razrješenja članova savjeta i direktora RTCG i Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
“Sa ciljem da se ispuni javni interes tako što će se medijski sadržaji proizvoditi u Crnoj Gori umjesto da se mahom reemituje program proizveden u inostranstvu, definisano je da je minimalno učešće sopstvene produkcije 25 odsto, a Agencija propisuje mogućnost da taj procenat bude povećan. Za javne emitere, nacionalne i lokalne, minimalan procenat sopstvene produkcije iznosi 30 odsto. Kako bi osigurali da lokalni javni emiteri, njih ukupno 15 koji emituju program, budu održivi i da mogu povećati produkciju od javnog interesa, uvedena je skala minimalnih iznosa za obavezno finansiranje iz budžeta lokalnih samouprava. Do sada su lokalne samouprave određivale kojim će iznosima finansirati lokalne javne emitere. To smo promijenili i stvorili uslove da se eliminiše politički uticaj na urednike i novinare. Da ove novine donose pozitivne promjene, dokaz je pozitivan IBAR koji smo dobili u junu prošle godine”, kazala je.
Vujović ističe da su Ministarstvu kulture i medija “vrlo zainteresovani da medijski poslenici imaju uvažen status i baš zbog toga su insistirali na rješenjima kojima se, pored ostalog, doprinosi popravljanju ekonomsko-socijalnog položaja novinara”.
“Zato smo i bili čvrsti u tome da osiguramo sigurno i predvidljivo finansiranje nacionalnog, ali i lokalnih javnih emitera, kao što smo insistirali da se značajno podigne procenat izdvajanja iz budžeta za novinare komercijalnih javnih emitera. Tako će od ove godine u Fondu za medijski pluralizam, koji služi za podršku produkciji sadržaja od javnog interesa, biti 0,2 odsto tekućeg budžeta, što je skoro dva miliona više nego do sada. Ukupan iznos Fonda za 2025. biće više od tri miliona eura i ovim jedinstvenim načinom država suštinski pomaže opstanak komercijalnih medija, podstiče medijski pluralizam i sadržaje od javnog interesa”, izjavila je Vujović.
Ona je podsjetila i na to da je Crna Gora privremeno zatvorila Poglavlje 10 u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji (EU) i dobila ocjenu pet. Naglašava da je ključno sprovesti Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama u potpunosti u dijelu koji se odnosi na nadležnost parlamenta da izabere članove Savjeta AMU.
“To je zadatak koji se nalazi pred parlamentom. Takođe, stalan zadatak je rješavanje starih slučajeva napada na novinare. Mogla bih zaključiti time da su medijski zakoni zadovoljili stroge EU kriterijume po pitanju slobode medija. Sada je na nama, kao društvu, da osiguramo dosljednu primjenu svih odredbi i dokažemo da smo posvećeni evropskim vrijednostima i evropskoj agendi koja se odnosi na medijsko zakonodavstvo. O našoj posvećenosti govori i sprovođenje više od 100 aktivnosti na planu realizacije Akcionog plana za primjenu Medijske strategije 2023-2027, počevši od brojnih radionica, konferencija, pripreme analiza koje će nam pomoći prilikom daljeg kreiranja medijskih politika pa sve do medijskih kampanja i spotova posvećenih zaštiti novinara, transparentnosti finansiranja medija, novinama u medijskim zakonima… Ukupno, dosad je realizovano 71 odsto aktivnosti, dok vrlo brzo očekujemo usvajanje novog Akcionog plana za 2025. i 2026. godinu”, kazala je Vujović.
Sindikat: Oštra polarizacija i politizacija
I u Sindikatu medija Crne Gore (SMCG) smatraju da su mediji, u formalnom smislu, slobodni, ali da problem, pored ostalog, leži u njihovoj oštroj polarizaciji i politizaciji.
“Ali i u cenzuri i autocenzuri koje se nameću zaposlenima, bezbjednost zaposlenih, nezaštićenost, izloženost javnosti koja često nema razumijevanja ili/i dovoljno znanja o tome šta je to javni interes i novinarstvo uopšte, pa zato dolazi do (često nesankcionisanih) prijetnji, verbalnih napada, omalovažavanja, vrijeđanja i sve je to gotovo uvijek anonimno. Zbog polarizovanosti medija koji često vode političke bitke i javnost ih doživljava na taj način, a zato što političari i ljudi iz javnog života često imaju negativan odnos prema određenim medijima, i dio građana i partijskih botova misli da je to dozvoljeno i daje sebi za pravo da kroz uvredljive i prijeteće komentare iznosi ‘mišljenje’”, kazala je “Vijestima” potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković.
Naglasila je da Sindikat medija odavno upozorava na činjenicu da medijski radnici često napuštaju svoju profesiju i posao traže u drugim sferama. To je, prema njenom mišljenju, trend koji se neće zaustaviti, jer “niko ne preduzima bilo kakve mjere koje bi bile podsticajne i motivišuće i za iskusne profesionalnce u novinarstvu, ali i za početnike”.
“Poslodavci su od stava ‘ako ti nećeš ima ko hoće’, koji je već ukazivao da će doći do problema jer je takav odnos prema zaposlenima neprihvatljiv, došli do situacije da je dobrodošao svako ko hoće da se prihvati bilo kakvog posla i takav odnos prema ljudskim resursima i novinarstvu se vidi, a šteta je očigledna”, rekla je Camović Veličković i precizirala da u “privatnim medijima ima najviše oscilacija u zaradama, ali većina zaposlenih ipak prima zarade manje od državnog prosjeka”.
Napominje da je do zaposlenih u medijima i njihove odlučnosti da se bore za bolji položaj u redakcijama i društvu, ali i za, kako kaže, profesiju.
“Solidarnost je nešto što mi, prije svega svojim primjerom, namećemo i ohrabrujemo u svakoj prilici. Da bi se osjetila razlika i napredak mislim da treba da budemo solidarni prvo sa ljudima iz svojih redakcija, jer čak i to često nedostaje, a onda i sa ostim koleginicma i kolegama. U suprotnom pristajemo na podjele koje nam se uporno nameću. I, naravno, treba da budemo glasni…”, poručila je Camović Veličković.
RSF: Napredak, ali… RTCG
Iako je RSF konstatovao napredak Crne Gore na Indeksu slobode medija, ukazao je i na izazove. Jedna od zamjerki odnosi se na sumnju u mogući politički uticaj na Radio-televiziju Crne Gore.
“Crna Gora nastoji da se pridruži Evropskoj uniji, a vladajuća koalicija, koja je preuzela vlast 2023. godine, uskladila je nacionalno zakonodavstvo sa evropskim standardima. Ipak, ponovo su se pojavile sumnje da vlast pokušava da utiče na nezavisnost Javnog servisa RTCG. Parlamentarna većina usvojila je novi zakon koji omogućava generalnom direktoru Javnog servisa da ostane na toj funkciji, uprkos višestrukim sudskim odlukama koje njegov izbor proglašavaju nezakonitim”, stoji u propratnom izvještaju za Crnu Goru u Svjetskom indeksu slobode medija za 2025.
Kad su u pitanju zemlje regiona, samo je Slovenija (33) bolje rangirana od Crne Gore. Sjeverna Makedonija je na 42, Hrvatska na 60, Albanija na 80, Bosna i Hercegovina na 86, a Srbija 96. mjestu od 180 posmatranih država.
U izvještaju je naglašena zabrinutost da bi “strani vlasnici pojedinih medija mogli da utiču na uređivačku politiku u korist interesa drugih država, poput Srbije, i njihovih političkih aktera”.
“Ustav i zakoni Crne Gore garantuju slobodu govora i izražavanja, ali sloboda medija i dalje je ugrožena političkim pritiscima, neriješenim napadima na novinare i ekonomskim pritiscima”, ocjena je RSF.
Ta međunarodna organizacija je ponovo naglasila da su “gotovo svi zločini protiv novinara iz posljednjih godina razriješeni, ali mnogi stariji slučajevi ostaju neriješeni”.
“To je slučaj sa ubistvom glavnog urednika novina Duška Jovanovića iz 2004. godine i pokušajem ubistva istraživačke novinarke Olivere Lakić iz 2018. Novinari su redovno meta kampanja klevetanja koje podstiču političari i iz vlasti i iz opozicije”, zaključeno je u izvještaju.
Ohrabruju epilozi posljednjih napada na novinarke
Prema riječima ministarke Vujović, veoma je važno obavezujuće uputstvo Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) da tužioci napade na novinare tretiraju kao prioritet.
“Ministarstvo kulture i medija je definisalo je Medijskom strategijom niz koraka koji će pomoći, a jedan od njih, na kojem radimo uz podršku Savjeta Evrope i OEBS-a, je utvrđivanje procedura za brzo reagovanje u slučajevima napada na novinare. Ohrabruje postupanje policije i epilog napada na Anu Raičković i Dušku Pejović”.
Šest incidenata ove godine
Prema riječima Camović Veličković, u bazi podataka koju vode na sajtu safejournalists.net protekle godine su evidentirana 24 incidenta različitih vrsta.
“Policija je u istom period zabilježila 16 slučajeva, što znači da i dalje imamo određeni, ne tako mali, broj slučajeva koji ne dođu do institucija i to iz raznih razloga, a prije svega jer zaposleni u medijima misle da se prijavljivanjem i eventualnim pokretanjem postupka neće riješiti problem. Od ukupnog broja napada 11 je bilo prema ženama, pet prema muškarcima, dok se osam odnosilo na novinarske ekipe. U pitanju su bile prijetnje upućene na različite načine, vrijeđanje, guranje, verbalni napadi, ali i fizički među kojima se ističe napad na Anu Raičković”, kazala je.
Kada je u pitanju 2025, tokom četiri mjeseca Sindikat je zabilježio šest slučajeva napada.
“Među kojima je najdrastičniji prijetnja smrću upućena novinarki ND ‘Vijesti’ Jeleni Jovanović, a ostali se odnose na prijetnje i zastrašivanje”, precizirala je.
