Na mjesto sekretara Vrhovnog suda Crne Gore postavljena je Ksenija Jovićević-Korać bez obaveznog javnog konkursa, i to odlukom bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Izvori iz suda tvrde da nije ispunjavala uslov propisan Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Vrhovnog suda od 27. jula 2018. godine koji predviđa neophodnih pet godina radnog iskustva od čega tri na rukovodećim pozicijama. Jovićević-Korać je 25. maja 2018. zasnovala radni odnos na neodređeno na radno mjesto savjetnice, a na mjesto sekretarke postavljena je nakon odlaska bivše sekretarke Sanje Borete, odlukom Vesne Medenice.
Jovićević-Korać u više navrata se i u službenim dokumentima i u medijima izjašnjavala da obavlja poslove sekretara Vrhovnog suda.
Nakon što je predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost Milan Knežević osporio zakonitost postavljanje Jovićevićeve, Medenica je u aprilu 2021. godine kazala da je “sekretarka Ksenija Jovićević zakonito izabrana za savjetnika u sudu na osnovu svih kvalifikacija koje posjeduje“ i da je “po javnom oglasu bila izabrana za savjetnika u Vrhovnom sudu, nakon određenog vremena je bila raspoređena da privremeno, a poslije toga i trajno obavlja poslove sekretara Vrhovnog suda Crne Gore”.
Zakon o državnim službenicima i namještenicima u članu deset definiše kako državni službenik, odnosno namještenik, zasniva radni odnos na osnovu javnog oglašavanja.
Vrhovni sud se u odgovoru na pitanja Portala RTCG pozvao na nalaz upravne inspekcije koja je 13.aprila ove godine dostavila Zapisnik o izvršenom vanrednom inspekcijskom pregledu.
“U vezi sa postavljenjem Ksenije Jovićević na mjesto sekretarke Vrhovnog suda, 25. marta 2022. godine, a na inicijativu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), inspektor Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija obavio je vanredni inspekcijski pregled. Odjeljenje upravne inspekcije je 13. aprila 2022. godine Vrhovnom sudu Crne Gore dostavilo Zapisnik o izvršenom vanrednom inspekcijskom pregledu povodom radno-pravnog statusa sekretarke Vrhovnog suda Ksenije Jovićević Korać, u kome je, nakon utvrđenog činjeničnog stanja konstatovano da nema nepravilnosti, i u skladu sa članom 38 Zakona o inspekcijskom nadzoru upravni inspektor je donio Zaključak kojim se obustavlja postupak inspekcijskog nadzora”, navodi se u odgovoru.
Po našim izvorima, upravo je Jovićević-Korać pripremila i finalizovala novi Pravilnik od 11.marta 2021. godine, u kome je jedino izbrisana stavka da sekretar Vrhovnog suda mora imati „tri godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja“.
Izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Vrhovnog suda potpisala je tadašnja vršiteljka dužnosti predsjednice te institucije Stanka Vučinić, koja nije dala odgovore na postavljena pitanja.
“Za pitanja oko izmjene Pravilnika upućujem vas na Vrhovni sud”, kazala je Vučinić.
Zapisnik je sačinio i potpisao upravni inspektor Marko Vučinić.
Vučinić tvrdi da Zakonom o sudovima nije propisano da se radno mjesto sekretara Vrhovnog suda popunjava na osnovu javnog konkursa/oglasa ali nije htio da se izjasni na odredbu Zakona o državnim službenicima i namještenicima koji u članu deset propisuje da se radni odnos zasniva “na osnovu javnog oglašavanja“ kao ni da odgovori da li je tražio od Vrhovnog suda dokaz o konkursu na koji se pozvala Vesna Medinica u svojoj izjavi iz aprila 2021. godine.
Dodao je da novim Pravilnikom iz 2021.godine Jovićević-Korać ispunjave uslov od pet godina radnog iskustva.
Ovakvim sumnjivim potezima bi trebao da se pozabavi i Specijalni državni tužilac, smatra Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu (AKS).
“Ako postoje sumnje da se na jednoj od najviših pravosudnih adresa u zemlji događaju zloupotrebe takve vrste, šta onda treba očekivati u bilo kojoj drugoj instituciji ili organu u državi“, kazala je ona.
Mrdović objašnjava da imajući u vidu težinu postojećih optužbi protiv nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Medenice onda ne treba biti iznenađen ako se ispostavi da je i unutar pravosudne isntitucije kojom je rukovodila događalo puno toga nezakonitog.
Na kraju, Mrdović navodi da bi to „bio novi poraz ukupnog pravosuđa u ovoj zemlji, koja se sa relevantnih međunarodnih adresa već godinama ocjenjuje kao duboko korumpirana i sa slabom vladavinom prava“.
