“Počinilac nasilja koji je djelo priznao treba da bude krivično gonjen, a ne tretiran kao heroj. To bi trebalo da važi za sve države”, ocijenio je za Glas Amerike penzionisani američki diplomata Tomas Kantrimen – povodom informacije da je Milan Radoičić pušten iz pritvora u kom je proveo manje od 48 sati.
“Prema mom mišljenju, međunarodna zajednica treba da učini sve da bi bila sprovodena objektivna istraga. To podrazumijeva odobrenje Euleksu da ispita Radoičića”, ukazao je Kantrimen – koji je u Stejt departmentu, od 2010. do 2011, obavljao funkciju zamjenika pomoćnika državnog sekretara zaduženog za područje Balkana.
Takođe, navodi da mu je razumljiva zabrinutost međunarodne zajednice u vezi sa posvećenošću Srbije konceptu vladavine prava.
“Kao i mirnom razriješenju otvorenih pitanja sa Kosovom. Uz to, obespokojava što se vlasti u obje prijestonice koriste retorikom za koju je veća vjerovatnoća da će rasplamsati strasti – nego smiriti situaciju”, podvlači Kantrimen – koji je u Stejt departmentu bio i na poziciji direktora Kancelarije za Balkan od 1999. do 2001.
Milan Radoičić našao se na slobodi dan poslije hapšenja – pošto je sudija Višeg suda u Beogradu odbio predlog Višeg javnog tužilaštva o određivanju pritvora zbog opasnosti od bjekstva.
U Srbiji je optužen za udruživanje radi vršenja krivičnih djela, nedozvoljenu proizvodnju, držanje, nošenje i promet vatrenog oružja i eksplozivnih materija i teška djela protiv opšte sigurnosti – u vezi sa napadom na kosovsku policiju kod sela Banjska na sjeveru Kosova.
Iako je u obraćanju njegovog pravnog zastupnika preuzeo odgovornost za napad, Radoičić je na saslušanju u Višem javnom tužilaštvu u utorak negirao izvršenje krivičnih dela.
“Ono što vjerujem, pošto je Radoičić, ponavljam, preko svog advokata, dao izjavu u kojoj preuzima odgovornost za organizovanje i učešće u ovom događaju koji smatramo krivičnim djelom, da on mora da odgovara”, rekao je američki ambasador u Prištini.
Radoičić i grupa od najmanje trideset osoba napali su pripadnike kosovske policije u posljednjoj nedjelji septembra. U okršaju je ubijen jedan kosovski policajac i, prema dostupnim podacima, trojica napadača.
Prema navodima kosovskih zvaničnika iza sebe su ostavili naoružanje i opremu u vrijednosti od pet miliona eura.
“Vijest o puštanju Radoičića na slobodu bila je podjednako iznenađujuća, kao i informacija o njegovom privođenju. Prva indicija za to bila je kada je predsjednik Srbije najavio da će institucije raditi svoj posao. Djeluje da se radi o političkom procesu čiji cilj nije utvrditi šta se zapravo desilo na sjeveru Kosova tog 24. septembra, već je prije pokušaj da se međunadrodnoj javnosti dokaže da Srbija nije imala nikakve veze sa incidentom”, ocjenjuje Bojan Elek iz nevladinog Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku.
Kosovske vlasti su u danima poslije napada u Banjskoj iznosile tvrdnje o povezanosti Milana Radoičića i ostalih osumnjičenih počinilaca sa zvaničnim Beogradom, pa čak i da se obuka sprovodila na poligonima Vojske Srbije, što srpske vlasti kategorički odbacuju.
Uz to, predsjednik Srbije više puta je ponavljao tvrdnje da je napad na sjeveru Kosova posljedica revolta lokalnih Srba na navodni teror kosovskih vlasti, a ne organizovana akcija sprovedena uz podršku Beograda.
U tom maniru formulisani su i navodi optužnice protiv Radoičića, primjećuje Bojan Elek.
“Da je nabavljao oružje nelegalno iz Bosne i Hercegovine. Da ga je preuzimao u okolini Beograda i onda transportovao na Kosovo, a da zapravo niko od organa vlasti Republike Srbije nije imao nikakve veze sa tim”, ukazuje Elek.
Bivšem potpredsjedniku Srpske liste, najveće partije kosovskih Srba blisko povezane sa vlastima u Srbiji, zabranjeno je da napušta zemlju i odlazi na Kosovo. Takođe u obavezi je da se dva puta mjesečno javlja nadležnoj policijskoj stanici.
“Velikih očekivanja nisam imao ni kada je Radoičić bio uhapšen”, kaže za Glas Amerike Šaip Kamberi – poslanik u Skupštini i predsjednik Partije za demokratsko djelovanje, jedne od stranaka albanske nacionalne manjine u Srbiji.
“Ovo je još jedan od dokaza u nizu da je Srbija postala ‘duboka država’ u kojoj kriminalne strukture imaju veću moć od državnih institucija. Da je politika umiješana u pravosuđe i da se zapravo ovim činom daje do znanja da Aleksandar Vučić štiti osobe koje se terete za terorizam”, ukazuje Kamberi.
Terorizam je ujedno i kvalifikacija kojom Evropska unija (EU) i kosovske vlasti označavaju napad oružane formacije na pripadnike kosovske policije na sjeveru Kosova. Uz to, međunarodna zajednica, predvođena EU i Sjedinjenim Državama traži temeljnu istragu okolnosti pod kojima je naoružana grupa sprovela napad u Banjskoj. To bi, između ostalog, moglo pomoći utvrđivanju je li osim Radoičića, bilo još umiješanih strana u planiranje i organizaciju tog napada.
Lazarević: Radoičićeva nadmoć nad Vučićem
“Puštanje Radoičića za manje od 48 sati u praksi razumijem kao de fakto potvrdu značaja i moći Radoičića u državnom sistemu Srbije, konkretno njegovoj nadmoći nad samim Aleksandrom Vučićem. Da je samo Vučić mogao da odnese prevagu nad odlukama, ostao bi makar 48 sati, odnosno nekoliko dana, dok se makar bura stiša”, ističe za Glas Amerike Tatjana Lazarević – urednica portala Kossev, jednog od nezavisnoih medija sa sjevera Kosova.
Govoreći o Milanu Radoičiću, nedavno gostujući na privatnoj televiziji Hepi, predsjednik Srbije ga je označio čovekom koji je uvek bio uz svoj narod.
“Rizikovao je i kuću i sve što ima da bi otišao da pogine”, rekao je Vučić osobi koja je priznala organizovanje napada na sjeveru Kosova čija su neposredna posljedica bile najmanje četiri ljudske žrtve.
Događaji iz Banjske su, prema još uvek nezvaničnim informacijama, pojedine članice Evropske unije naveli da počnu da razmišljaju o primjeni restriktivnih mjera prema Srbiji – ukoliko se dokaže njena povezanost sa napadom koji je imao smrtne posljedice.
Na tom tragu je i nekoliko poslanika Evropskog parlamenta koji su zatražili zamrzavanje finansijske pomoći Srbiji, ali i predložili sankcije za kosovskog premijera Aljbina Kurtija zbog zastoja u dijalogu.
(VOA)
