Ministarstvo pravde namjerava da podigne starosnu granicu za odlazak sudija u penziju kroz izmjene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, na koje je mišljenje dala Venecijanska komisija (VK).
“Osnovi za prestanak sudske funkcije koji se odnose na ispunjenje uslova za sticanje prava na starosnu penziju smatraju se nastalim kada sudija, predsjednik suda ili predsjednik Vrhovnog suda napuni 67 godina”, piše u Nacrtu.
Venecijanska komisija je u mišljenju, objavljenom 6. maja, navela da je tokom onlajn sastanaka nekoliko sagovornika iznijelo stav da bi ova tema trebalo da se reguliše Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), imajući u vidu član 121 Ustava koji propisuje da sudiji prestaje funkcija, između ostalog, i kada ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju. Članom 17 Zakona o PIO predviđeno je da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja i 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života.
“Međutim, s obzirom na to da Zakon o PIO nije organski, ovaj lex generalis (opšti zakon) ne isključuje mogućnost da se pitanje prestanka sudijske funkcije reguliše Zakonom u Sudskom savjetu i sudijama, kao lex specialisom koji reguliše sudsku profesiju”, navodi se u mišljenju VK.
Vladajuća većina pokušala je do sada, prvo kroz izmjene Zakona o Ustavnom sudu, a zatim izmjene Zakona o PIO, da produži mandat sudijama Ustavnog suda koji, prema Zakono o PIO, ove godine stiču uslov za penziju.
Uslove za penziju ove godine stiče predsjednik Ustavnog suda Milorad Gogić i sudije Budimir Šćepanović i Dragana Đuranović.
Međutim, nakon reakcija u javnosti i upozorenje EK, vlast je prvo povukla predlog izmjena Zakona o Ustavnom sudu, a zatim i predlog izmjena Zakona o PIO. Predlozima je bilo predviđeno da se starosna granica za odlazak u penziju sudija Ustavnog suda podigne sa 65 na 67 godina.
Vlada krajem maja usvaja set zakona važnih za dobijanje IBAR-a
Iz Ministarstvo pravde “Vijestima” su rekli da očekuju da će izmjene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, nakon dobijenog mišljenja VK, Vlada usvojiti krajem maja, kada i izmjene zakona o Državnom tužilaštvu, o Specijalnom državnom tužilaštvu i Zakonika o krivičnom postupku, kao i Nacrt strategije reforme pravosuđa 2024-2027.
Ovaj set propisa važan je za dobijanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) za poglavlja 23 i 24, koji se očekuje u junu.
“Utvrđivanje predloga ovih zakona na Vladi očekuje se do kraja maja, a nakon pribavljenog mišljenja Venecijanske i Evropske komisije i usaglašavanja sa sugestijama ovih komisija, kao i sprovođenja propisanih nacionalnih procedura, nakon čega će biti poslati Skupštini na usvajanje”, kazali su iz Ministarstva na čijem je čelu ministar pravde Andrej Milović.
Podsjećaju da je Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2024-2025 utvrđivanje predloga izmjena i dopuna ovih zakona planirano za drugi kvartal 2024.
Predlozi navedenih zakona početkom aprila poslati su na mišljenje Venecijanskoj i Evropskoj komisiji.
VK, savjetodavno tijelo Savjeta Evrope za ustavna pitanja, objavila je 6. maja novo hitno naknadno mišljenje na revidirani Nacrt izmjena i dopuna Zakona o Sudskom savjetu i sudijama u Crnoj Gori.
VK je podsjetila da se radi o revidiranom tekstu Nacrta izrađenog na osnovu preporuka sadržanih u mišljenju koje je VK usvojila u martu 2023. godine.
U novom mišljenju VK, između ostalog, predlaže da disciplinske postupke pokreću samo članovi Sudskog savjeta.
“U slučajevima kada Komisija za etički kodeks obavijesti Sudski savjet o eventualnom disciplinskom prestupu sudije, predsjednik Komisije, kao član Sudskog savjeta, ne treba da učestvuje u disciplinskom postupku. Takođe, treba da se obezbijedi da član Sudskog savjeta koji podnese disciplinski predlog bude apsolutno isključen iz odlučivanja o njemu”, navodi se u mišljenju.
Kako se dodaje, treba izmijeniti Nacrt zakona tako da članovi Sudskog savjeta koji su sudije mogu biti razriješeni samo za teže i najteže disciplinske prekršaje.
VK podstiče vlasti u Crnoj Gori da preduzmu mjere kako bi se olakšao pristup pravosuđu mladim stručnjacima iz svih djelova zemlje, posebno onima koji nemaju dovoljno finansijskih sredstava da žive u Podgorici tokom obaveznog perioda početne obuke.
Iz Ministarstva pravde podsjećaju da je VK u zaključku mišljenja pozdravila napore Ministarstva na jačanju vladavine prava i nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa, kao i izradi nacrta zakona koji je izmijenjen kako bi se uskladio sa preporukama koje je Venecijanska komisija dala u svojim ranijim mišljenjima na ovaj zakon.
“Komisija je posebno napomenula da je ispoštovan niz njenih preporuka i ponovila svoju prethodnu ukupnu pozitivnu ocjenu nacrta zakona, ističući, istovremeno, da pored niza preporuka koja su uvažene, i dalje postoje neke od njenih prethodnih preporuka koje još uvijek nisu implementirane u nacrtu zakona”, kazali su iz Ministarstva.
Iz Ministarstva pravde kazali su da su veoma zadovoljni što je VK u svom mišljenju prepoznala kvalitet rada Ministarstva.
“U cilju usaglašavanja zakona sa navednim preporukama i međunarodnim standardima u ovoj oblasti, Ministarstvo pravde je nastavilo rad na izradi ovog zakonskog teksta, pa će sve preporuke biti detaljno razmotrene na sastancima radne grupe, kako bi se iste implementirale u konačni tekst predloga zakona”, kazali su.
Imenovanje v. d predsjednika sudova da bude izuzetak
Venecijanska komisija je, kad je riječ o preporukama koje nijesu ispoštovane, ukazala na to da treba zakonskim aktima da se regulišu prihodi i druga prava sudija iz radnog odnosa.
Ističe da treba jasno uvesti nespojivost članstva istaknutih pravnika u Sudskom savjetu samo za visoke funkcionere političke partije.
VK smatra da je u Pravilniku za ocjenjivanje sudija i predsjednika sudova prenisko predložena granice od 30 odsto poništenih odluka za nezadovoljavajuću ocjenu i da je potreban fleksibilniji pristup. Smatraju da bi ovako nizak prag mogao ugroziti nezavisnost sudija.
“Treba uvesti da Komisija za etički kodeks može samo da ‘obavijesti’ Sudski savjet o potencijalnoj disciplinskoj odgovornosti sudije”, navodi se u mišljenju.
VK ponavlja da bi imenovanje vršilaca dužnosti predsjednika sudova trebalo da bude izuzetak, a ne pravilo, odnosno da se dešava samo u izuzetnim nepredviđenim okolnostima.
