Mnoga su narodna vjerovanja ο ovom Anđelu. On obilazi sve bolesnike. Ako stane kod nogu, nije dobro; ako stane kod glave, dobro je – bolesnik će prezdraviti. Po narodnom vjerovanju, koje je zabilježeno i u narodnoj poeziji, kad su sveci dijelili uloge, Arhanđel Mihailo dobi jesenje i zimsko vrijeme. Vrijeme zime i zimske teškoće. Govori se da u ovo vrijeme Arhanđel luta svijetom obučen u prosjaka.
Ovaj dan, 21. novembar, ustanovljen je kao praznik Arhanđela Mihaila u vrijeme Silvestera I Rimskog (314-335) i Patrijarha Aleksandra Aleksandrijskog (†326). Izabran je novembar, jer se zna da je Bog stvarao svijet na ovaj dan u martu, a kako ima devet činova anđelskih, počasni deveti mjesec od marta do novembra posvećen je Arhanđelu Mihailu. On je prvi među Anđelima, i vojvoda anđelske, nebeske vojske.
Arhanđel Mihailo sjedi na nebesima, gleda cio svijet, i kada poželi silazi među narod da izgrdi nevjernike i pomogne nevoljnicima. Ne pravi nikakvu razliku među ljudima ako se ogriješe. Bilo da su oni carevi ili puki siromasi. Kad neko pogriješi mora da to i okaje.
Ovaj praznik se proslavlja isto kao i sve druge Krsne slave, pripremom slavskog kolača, koljiva i vina, i osvještanjem koje obavlja svještenstvo Crkve.
U narodu postoji pogrešna tradicija da slavari ne spremaju žito (koljivo) za Aranđelovdan, jer kažu da je Arhanđel Mihailo „živi svetac“. Ne postoje „mrtvi sveci“.
Svi svetitelji su živi, jer u Bogu niko ne može biti mrtav, pošto je Bog – Bog živih a ne mrtvih. Pored toga, žito predstavlja žrtvu Bogu, i nevezano za svetitelja, sprema se za sve Krsne slave, bez iznimke i razlike.
Istu tu žrtvu prinosimo Bogu i na parastosima, a ona predstavlja znak i vjeru u opšte Vaskrsenje. Nažalost, mnogi i pored upozorenja Crkve na pogrešnu praksu nespremanja žita, i dalje nastavljaju po svome, jer su „tako radili i njihovi očevi“.
Mnoga su narodna vjerovanja ο ovom Anđelu. On obilazi sve bolesnike. Ako stane kod nogu, nije dobro; ako stane kod glave, dobro je – bolesnik će prezdraviti. Po narodnom vjerovanju, koje je zabilježeno i u narodnoj poeziji, kad su sveci dijelili uloge, Arhanđel Mihailo dobi jesenje i zimsko vrijeme. Vrijeme zime i zimske teškoće. Govori se da u ovo vrijeme Arhanđel luta svijetom obučen u prosjaka.
Takođe se vjeruje da Arhanđel Mihailo šeta u prosjačkom odelu i iskušava bogataše – skorojeviće, te ako mu ne udijele milostinju, pretvara ih u prosjake.
Jedno narodno vjerovanje kaže da se prema vremenskim uslovima na ovaj dan, može odrediti kakva će biti godina. Kaže se: Kakvo je vrijeme na Aranđelovdan, tako će biti tokom cijele zime i proljeća! U nekim krajevima Srbije, ovaj anđeo se slavi i kao zaštitnik stočara jer se vjeruje da samo on može otjerati vukove.
