Mnogi radnici iz inostranstva u Njemačkoj osjećaju diskriminaciju i visoke prepreke za imigrante, prema studiji Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB).
Oko 56 odsto stranih stručnih radnika navelo je da su doživjeli diskriminaciju u najmanje jednoj životnoj oblasti – najčešće prilikom traženja stana.
Rijeđe su pominjali diskriminaciju u kontaktu sa institucijama poput škola, zdravstvenih ustanova ili policije.
Ipak, više od petine se požalilo da se osjeća zapostavljeno pri kontaktu sa državnim službama ili institucijama.
Izazovi u društvenoj integraciji su poprilični, zaključili su istraživači iz IAB.
Uprkos izmjenama zakona o useljavanju stručne radne snage iz inostranstva, još postoje birokratske prepreke pri izdavanju viza, priznavanju diploma i u pitanjima u vezi sa porodicom.
“Važno je prihvatiti da se odluke o doseljavanju često donose zajedno, u porodici“, rekao je stručnjak IAB Boris Ivanov.
“Cjelovit pristup procesu imigracije koji uključuje i traženje posla za partnera, brigu o djeci i pronalaženje smještaja, mogao bi da podrži useljavanje u Njemačku”, rekla je istraživač Tanja Fendel.
Kao najčešći izvor informisanja o Njemačkoj kao zemlji imigracije navedeni su lični kontakti sa ljudima koji već žive u Njemačkoj.
“Njihova iskustva mogu odlučujuće doprinijeti sagledavanju Njemačke kao atraktivne destinacije za stručnu radnu snagu” rekao je Ivanov.
Prema podacima IAB, između 2010. i 2019. je radna imigracija iz zemalja van EU porasla sa 30.000 na 64.000 ljudi godišnje. Tokom pandemije zabilježen je pad, dok je prošle godine došlo 72.000 ljudi.
Udio mlađih između 18 i 31 godine, koji su posle izmjena zakona dobili boravišnu dozvolu radi zaposlenja, porastao je sa 42 odsto na 61 odsto.
DPA
