Istrage tužilaštva u slučajevima korupcije idu naprijed, ali odgovor sudova na te aktrivnosti tužilaštva nije jednako dobar, poručila je predstavnica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Laura Zampeti. Ona je to saopštila na sjednici skupštinskog Odbora za antikorupciju tokom razmatranja Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru u dijelu koji se odnosi na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Zampeti je poručila da Crna Gora ima limitirane rezultare u borbi protiv korupcije što piše i u Izvještaju EK.
“Još limitiraniji su ti mjerlji rezultati u oblasti pravosuđana. Imamo tužilačke istrage u slučajevima korupcije koji uspijevaju da idu naprijed, ali odgovor sudova odnosno pravosuđa na te aktrivnosti tužilaštva nije jednako dobar”, kazala je Zampeti.
Ona je saopštila i da je izazovno da se sve institucije razvijaju i isto vrijeme, ali to ne znači da, kako dodaje, ne treba ništa da se radi.
Ona je saopštila i da su istrage oko životnog stila javnih funkcionera važne i da tu, kada nema jasnog zakona, postoji prostor za različita tumačenja.
„Tako je, ne postoje mjerljivi rezultati u toj oblasti… To je nešto što smo mi primjetili da postoji diskrepanca između životnog stila javnih funkcionera i broja slučajeva pod istragom“, kazala je Zampeti i dodala da na tom pitanju treba da radi i civilni sektor.
Kada je riječ o dobijanju IBAR-u navela je da je potrebno usvojiti više zakona. Uloga Skupštine u tom procesu je, kako kaže, da se kroz rasprave i diskusije ti zakoni usvoje.
„Uloga Skupštine se ne ograničava samo na zakone zakonima, vi imate važnu kontrolnu ulogu, vaša uloga nadzora se ne završava kada se zvoji IBAR, nažalost ni borba protiv korupcije se neće tada završiti, nažalost neće se završiti ni kada uđete u EU“, poručila je Zampeti.
Zampeti kaže da je u cilju ispunjavanja privremenih mjerila u okviru IBAR-a i borbe protiv korupcije neophodno izraditi nacionalnu strategiju za borbu protiv korupcije, kao i stvaranje zakonskog osnova kako bi Agencija za spriječavanje korupcije mogla potpuno nezavisno da obavlja svoj posao.
Ona je kazala da u Uniji postoji momenat u kojem bi kroz određene korake države mogle da iskoriste se približe EU.
“EK pokušava da implementira novu poziciju i da pomogne državama kandidatima da što više napreduju i da se usaglase sa tekovinima EU”, poručila je ona.
Od suštinske je važnost, kako ističe Zampeti, vladavina prava. Kako kaže, EK pokušava da izvrši procjenu koliko su ispunjena privremena mjerila, jer bez toga Crna Gora ne može naprijed.
“U izvještaju o napretku države se primjenjuje neka vrsta sistemskog pristupa, vrši se procjena vladavine prava, dok se IBAR fokusira na određene elemente te vladavine prava posebno one koji se odnose na privremena mjerila. To je ono na čemu mi sada radimo sa predstavnicima vlade”, poručila je Zampeti.
Kada je riječ o nacrtu Nacrt zakona o sprečavanju korupcije, navela je da ne može da kaže da li je dobar ili loš, ali da postoji projekat SE kroz koji se sa ASK radi na izmjenama tog akta.
Bolje zaštiti zviždače i bolje kontrolisati finansiranja partija
Kako je navela Zaneti, analize su ukazala na određene stvari gdje bi trebalo da se unaprijede rješenja. Tu je kao primjer navela bolju zaštitu zviždača, bolju kontrolu finansiranja političkih partija.
“Svi znamo da se po ovim pitanjima naporno radi u Vladi, da će narti na kraju završiti u Skupštini. Mi se nadamo da će Skupština imati taj pozitivan pristup i da će podržati neophodne izmjene zakonodavstva. To ne značli da vi treba da prihvatite nacrte zakona Vlade bez komentara. Hoću da kažem da mi očekujemo da u Skupštini vidimo određeni nivo dijaloga, konsenzusa i kontruktivnog pristupa koji bi omogućio da se pozitivno zakonodavstvo usvaja što je bitno za cijelu državu, a ne samo po pitanju IBAR-a”, poručila je Zaneti.
Pomenula je nadzornu ulogu Skupštine koja je, kako kaže važna, ali i tu postoje određena ograničenja.
“Smatramo da Skupština treba da bude bude odgovorna prema građanima i prema svim predstavnicima građana, a to treba da budu i cijelokupna uprava i sve institucije u smislu poštovanja zakona”, zaključila je Zaneti.
Koprivica: U skorije vrijeme svi uslovi za rad SDT-a
Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica kazao je da su i pojedini propisi u Crnoj Gori usmjereni na pojedinačne i privatne interese ili plod lobiranja kod donosilaca odluka.
“To je najteži vid korupcije, jer onaj ko je povlašćen nema potrebu da krši propise da se izlaže činjenju krivičnog djela”, kazao je Koprivica na sjednici Odbora.
Zbog svega toga, kako dodaje, korupcija nije samo pravni već i ekonomski problem, ali i oblik socijane patologije.
“Nema zemlje koja je postigla ekonomski razvoj, a da nije institucije očistila od korupcije”, kazao je Koprivica.
Zbog toga se, kako ističe, borba protiv korucije mora voditi na svim nivoima i biti sveobuhvatna. Kao primjere za prostor za korupciju naveo je zakup šuma i plaža gdje je kako kaže cijena 50% ponude, uz privilegiju i prednosti za ranije zakupce i korisnike tog prava.
“Neko ko je već na tržišto njemu se sama ta činjenica daje kao prednost”, zbog toga je kako kaže Koprivica zadatak Skupštine da čisti sistem od takvih propisa.
Za petak je najavio održavanje prve sjednice Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupije.
Koprivica kaže i da ova Vlada snažno, a ne fiktivno podržava rad VDT-a, a intenzivno se radi na preseljenju te tužilačke institucije.
“Mislim da ćemo u skorije vrijeme obezbijediti i te pune pretpostavke za rad SDT-a”, poručio je Koprivica.
Perović: Počinjemo da imamo političku volju za rješavanje krupnih problema
Direktorica Agencije za sprječavanje korupcije Jelena Perović kazala je kako počinjemo da imamo političku volju za rješavanje krupnih problema.
“ASK će da bude partner svima koji budu željeli da rade u skladu sa međunarodnim propisima i našim zakonima”, poručila je Perović.
Direktorica Agencije za sprječavanje korupcije Jelena Perović kazala je kako počinjemo da imamo političku volju za rješavanje krupnih problema.
Laković: Zašto AKS ćuti u Đukanoviću?
Miodrag Laković poslanik PES-a pitao je direktoricu ASK-a dokle se stiglo sa postupkom u slučaju bivšeg predsjednika Mila Đukanovića gdje ASK nije donio odluku ni dvije godina nakon presude Upravnog suda.
“Zašto je trebalo toliko vremena… Važno je da svi organi pokažu efikasnost u radu, a ovdje su efikasnost i i blagovremenost u radu potpuno podbacili”, kazao je Laković.
Podsjetimo Upravni sud je odlučujući po zahtjevu MANS-a, donio odluku kojom obavezuje Agenciju za sprječavanje korupcije (ASK) da sprovede zakoniti postupak provjere imovine bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.
Momčilo Leković poslanik Demokrata kao je da u borbi protiv korupcije ključna uloga ASK-a. kazao je i da sveobuhvatna borba protiv korupcije na svim nivoima ne smije imati alternativu.
“U narednom periodu ASK treba da dobije nezavisan i stručan Savjet koji će dati doprinos radu ASK-a”, kaza je Leković.
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić kaže da AKS nije ni sud, ni tužilaštvo već Agencija koja se prije svega bavi prevencijom korupcije.
“Politika treba da drži dalje ruke i od tužilaštva i od sudova, a ne da sebi daje pravo da sudi i presuđuje. To je princip kojeg se držim i ja dio kolega koje predstavljam”, kazao je Nikolić.
Poslanik DNP-a Milun Zogović kazao je da su prepiske sa skaj aplikacije potvrda kako se u prethodnom periodu upravljalo institucijama, koje bi trebalo da su nezavisne.
“I kako su zapravo i pravosuđe i tužilaštvo i sudstvo i ASK bili instrumenti za progon političkih neistomišljenika prethodnog režima, a ne nezavne institucije koje treba da dijele pravdu”, poručio je Zogović.
Predsjednik odbora i poslanik DPS-a Jevto Eraković kaže da je prioritet bio izgradnja institucija i ulazak u NATO.
“Svjesni svih grešaka do 2020. smatramo da je u tom periodu napravljen ogroman put na ka pristupanju EU. Šta je urađeno u prethodne četiri godine nijesmo mnogo čuli danas?”, kazao je Eraković.
On je saopštio i da politički problemi usporavaju proces pristupanja EU.
“Šaljemo i upozorenja ako postoji bilo kakva politička struktura koja usporava ovaj proces da ih javno prozovete i deklarište to je veoma važno, jer ne želimo ovu priliku da propustimo”, poručio je Eraković.
Kazao je i da postoji konsenzus da su svi spremni da daju doprinos u borbi sa korupcijom i u usvajanju, kako je kazao, pravičnih zakona.
“Daćemo pun doprinos da to tako i bude”, poručio je Eraković.
Još se čeka zakon o vladi
Odgovarajući na pitanje kada će biti predložen zakon o vladi, Koprivica je podsjetio i da je na tom katu radila i 43. vlada i da je taj nacrt dobio kritike Venecijanske komisije, ali i da sadrži neka dobra rješenja.
Kaže da je samo pristupanje radu na tom zakonu reformski iskorak.
„I to je osnovni razlog zašto se stalo sa tim zakona. Mislim da je pitanje strukture vlade najmanje važno u tom zakonu“, zaključio je Koprivica.
(Portal RTCG)
