Dva auto-puta, sedam aerodroma, i maksimalna saobrađajna povezanost u državi, samo su neke od stavki Nacrta prostornog plana Crne Gore do 2040. godine, koji je Vlada danas usvojila. Planom nije predviđena izgradnja mosta na Verigama, ali jeste zaobilaznica oko Budve. O ovom dokumentu slijedi javna rasprava, a u aktuelnoj vladi očekuju da će do kraja godine Prostorni plan biti i usvojen.
Premijer Dritan Abazović kazao je da je to jedan od najvažnijih dokumenata države, odmah poslije Ustava. Prostorni plan kako kaže, treba da da generalne smjernice razvoja države.
„Istina je da je možda trebalo da se to završi ranije, obećanje ove vlade je bilo da se Nacrt završi do oktobra 2023.“, poručio je Abazović i dodao da će Prostorni plan dalje ići u Skupštinsku proceduru.
Kako kaže, dva najvažnija aspekta su razvoj saobraćaja i energetike. Prvi put su, dodaje premijer, definisane mape kojim će prolaziti auto-put.
„Ono što je predviđeno jeste da se rade dva glavna auto-puta. To su Jadransko-jonski i auto-put koji povezuje Bar sa Boljarima, kasnije sa Beogradom i Budimpeštom i ovaj koji ide sa zapada na istok“, kazao je Abazović.
Kako pojašnjava, ruta koja će ići iz BiH ka Albaniji će se odvajati u dva pravca, jedan će ići ka granici sa Srbijom, drugi će nastaviti preko Bara i Ulcinja prema Albaniji.
„Dio auto-puta Bar-Boljare će se preklapati sa dijelom auto-puta Jadransko-jonskim, to je najefikaniji model“, kazao je premijer.
On navodi i da nije predviđena izgradnja mosta na Verigama. Predviđeno je, kako kaže i da se radi nova saobraćajnica Kolašin-Andrijevica i Peć, kao i novi put od Pljevalja do Bijelog Polja.
„Mislimo da sa izgradnjom ova dva auto-puta i proširenjem postojećih puteva omogućićemo da svaki dio zemlje bude maksimalno povezan“, kazao je Abazović.
Predviđeno sedam aerodroma
Abazović je kazao i da će posebnom saobraćajnicom biti riješena zaobilaznica oko Budve.
„Mislim da je ključ svega da smo izabrali rutu koja će omogućiti da naredna vlada i naredne zatraže model finasiranja“, kazao je Abazović.
Prostornim planom je, kako ističe, planirano i postojanje sedam aerodroma u Crnoj Gori.
„Naravno ne radi se o velikim aerodromima, radi se i manjim aerodromima. Pored Tivta i Podgorice, veliki aerodromi predviđeni su i u Nikšiću i Beranama. Predviđeni su i aerodromi između Bara i Ulcinja, a onda u Pljevljima i na Žabljaku. Radi se o aerodromima koji će više imati turističku ulogu za male avione“, kazao je Abazović.
U krajnjem riječ je o, kako pojašnjava, tri aerodroma na sjeveru, veliki aerodrom u Beranama i dva u Pljevljima i na Žabljaku. U centralnoj regiji to su, kako kaže, dva aerodroma u Podgorici, kao i u Tivtu, Baru i Ulcilju.
„To do 2040. zadovoljava sve potrebe Crne Gore“, kazao je premijer.
Govoreći o energetici, kaže da je cilj do 2030. cilj je da Crna Gora postane energetski nezavisna država.
Kada je riječ o Komarnici, kaže da ostaje da se u narednom periodu vidi da li će se ona graditi ili ne.
“Cilj je da zaštitimo životnu sredinu. Mislim da će najviše priče biti da li da se gradi Komarnica. Da budem jasan – prostorni plan je jasno naveo činjenice za Komarnicu. Isto je navedeno da institucije sistema koje se bave ekološkim aspektom izražavaju veliku rezervu i protive se izgradnji tog objekta. Ostaje da se vodi velika debata da li to treba ili ne Crnoj Gori”, naglasio je Abazović.
Prema njegovim riječima, predviđana je izgradnja dalekovoda na više lokacija u Crnoj Gori i da se duplira kapacitet podvodnog kabla koji ide prema Italiji.
“To je suština izvoza električne energije u narednom periodu. Od Ulcinja, preko ostalih gradova, do sjevera, predviđene su nove solarne elektrane”, naveo je Abazović, dodajući da je dokumentom predviđena i izgradnja vjetroelektrana i velikih dalekovoda.
U Baru je predviđena izgradnja terminala o čemu su, kako podsjeća, ugovori već potpisani.
“Mislim da nakon ovoga neće postojati prepreka da se na osnovu Prostornig plana donose niža dokumenta i da se ide ka boljem pristupu saobraćaju u Crnoj Gori. Od najvećeg značaja je da postoji ova mreža puteva i razvoj aerodroma”, zaključio je Abazović.
Joković: Mi smo napravili što neki nisu za mnogo mandata
Vladimir Joković, potpredsjednik Vlade Crne Gore kazao je da na Nacrt Prostornog plana treba da pokaže pravac budućeg razvoja Crne Gore.
Kaže, da politika ili neki drugi uticaji nijesu imali pristup izradi Nacrta Prostornog plana. Sigurno će, kako ističe, biti primjedbi u Skupštini, ali očekuje da će dokument biti usvojen.
„Ovo su radili ljudi na koje niko nije imao uticaja, ovo je posljednja riječ struke i treba da bude usvojeno na Skupštini…Ovo je značajan dokument, kao i mnogo toga što je uradila ova Vlada. Mi smo napravili što neki nisu za mnogo mandata“, poručio je Joković.
Dokumentom predviđen intenzivni razvoj sjevernog regiona
Ministarka ekologije ekologije, prostornog uređenja i urbanizma Ana Novaković Đurović rekla je da je prostorni plan najvažniji strateški plan u sistemu planiranja koji određuje ciljeve prostornog razvoja.
“Vlada je uspjela da dovede dokument do faze nacrta, da ga oblikuje 80 odsto. Vlada je omogućila da Crna Gora do kraja godine dobije prostorni plan do 2040. godine”, rekla je Novaković Đurović.
Ona je navela da je u izradi plana učestvovalo preko 30 eksperata, kao i predstavnici svih opština.
Novaković Đurović je naglasila da je dokumentom predviđen intenzivni razvoj sjevernog regiona. Prema njenim riječima, poseban akcenat je na segmentu upravljanja otpadom.
“Predviđeno je da u svakoj opštini postoje deponije i reciklažni centri koji će biti detaljnije uređeni državnim planom o upravljanju otpadom”, kazala je Novaković Đurović.
Ona je rekla da je karakteristika planskog dokumenta da je u najvećoj mjeri naglašena potreba poštovanja ekoloških principa.
“Dokument predviđa i ograničenja u dijelu izgradnje u cilju potrebu zaštite prostora u odnosu na višedecenijsku devastaciju”, poručila je Novaković Đurović.
Obratiti pažnju na strategiju i politiku demografskog razvoja
Rukovoditeljka izrade prostornog plana do 2040. Svetlana Jovanović kazala je da je cilj dokumenta da se postigne komplementaran razvoj.
“I da sve sektorske razvojne politike mogu komplementarno da se razvijaju i da nađu balans kad je u pitanju razvoj infrastrukture i zaštite prostora”, rekla je Jovanović.
Ona je rekla da je planom akcentovano stanovništvo koje je, kako je navela, ključni kapital države.
“I mislim da treba obratiti pažnju na strategiju i politiku demografskog razvoja”, rekla je Jovanović.
Ona je rekla da broj stanovnika u sjevernom regionu opada, a u središnjem i južnom raste.
“Treba da se puno ulaže da bi se u narednih deset do 15 godina zaustavili negativni trendovi i okrenuli ka pozitivnim. Mi razvojem moramo postaći zadržavanje ljudi na sjeveru”, poručila je Jovanović.
Ona ja rekla da je planski cilj ulaganje u ljudski kapital. “Dali smo niz preporuka na koji način bi ciljano mogli da utičemo na zaustavljanje negativnih trendova i razvoja na sjeveru”, rekla je Jovanović.
Prema njenim riječima, važan aspekt je i smanjenje rizika od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa koje djeluju zajedno.
“Cilj je stvaranje sveobuhvatne otpornosti države da odgovore eventualno takvim prilikama. Mi još nismo na adekvatnom nivou spremnosti da bi mogli da kažemo da smo otporni na seizmički rizik”, rekla je Jovanović.
(Portal RTCG)
