Dok trenutni sastav Državne izborne komisije (DIK) troši posljednje dane mandata, dio nevladinog sektora poručuje da je tu instituciju potrebno profesionalizovati, da bi se odluke donosile nezavisnije i transparentnije i da bi se suzio prostor za veće partijske uticaje, koji su do sada bili evidentni.
Međutim, takvih najava od stranaka – nema.
Aktuelni saziv DIK-a izabran je 2020. godine, a skupštinski Administrativni odbor krajem novembra je uputio poziv predstavnicima partija da predlože kandidate za članove komisije. Sadašnjim članovima mandat traje dok se ne izaberu novi.
Kako je Vijestima potvrdila predsjednica Administrativnog odbora Jelena Nedović, stranke još nisu dostavile nijedan predlog, a rok za to ističe im za šest dana – 13. novembra.
Vijestima su iz dijela stranaka nezvanično saopštili da još nisu dogovorili kandidate, koje će birati Skupština.
Aktuelni članovi DIK-a su Koča Đurišić i Nataša Prelević (koalicija Za budućnost Crne Gore – ZBCG), Milisav Ćorić (Socijalistička narodna partija), Vladimir Čađenović (Demokrate), Nataša Pešić, Vera Mijatović i Nikola Dedeić (Demokratska partija socijalista – DPS). Članovi su i Aleksandar Jovićević (Socijaldemokrate – SD), Haris Mekić (Bošnjačka stranka – BS) i Damir Suljević (predstavnik Centra za građansko obrazovanje – CGO). Predsjednik je Nikola Mugoša. Mandat sada jedino ne ističe Mugoši i Suljeviću.
Zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milena Gvozdenović, rekla je juče Vijestima da depolitizacija, profesionalizacija i centralizacija izborne administracije moraju biti ključni zadatak reforme izbornog zakonodavstva.
“U gotovo svim izbornim ciklusima, rad izborne administracije je obilježilo donošenje selektivnih i zakonski veoma upitnih odluka, sve u cilju ostvarivanja prednosti za pojedine kandidate”, ocijenila je ona.
Gvozdenović navodi da su mandati DIK-a mahom bili obilježeni donošenjem kontroverznih i politički motivisanih odluka, koje su, kaže, osim javnih kritika znale da rezultiraju i krivičnim prijavama i odlukama koje su “padale” na Ustavnom sudu.
Naglašava da iskustvo u praćenju njihovog rada i izbornih procesa u prethodnih deset godina govori da takav način ponašanja većine članova izborne administracije nije izuzetak, nego pravilo, i da se to uvijek ponavljalo kad je bio u pitanju interes pojedinih političkih struktura koje imaju većinu u DIK-u ili u opštinskim komisijama.
“A mislim da su članovi iz reda partija i sami znali da bi bili smijenjeni ukoliko urade nešto što je u suprotnosti s očekivanjem ili diktatom partija koje predstavljaju u DIK-u. Dovoljno govori i to što su pri donošenju spornih odluka, profesionalne članove DIK-a preglasavali oni koje su izabrale partije”, kazala je Gvozdenović.
Podsjeća da se samo u ovoj godini moglo vidjeti kako izgleda političko glasanje i zašto partije ne bi trebalo da imaju ključnu riječ u DIK-u.
“Podsjetiću građane na akciju partija u DIK-u koje su u saradnji s Republičkom izbornom komisijom (RIK) Srbije osporile kandidaturu Milojka Spajića za predsjednika, a onda smo imali potpuno ćutanje par mjeseci kasnije za parlamentarne izbore, kad to nije imalo istu političku relevantnost i kad nije bilo političkog interesa, pa se Spajić nije osporavao kao nosilac liste Pokreta Evropa sad”, dodaje Gvozdenović.
Zahtjev RIK-u podnesen je na predlog DPS-a, SD-a i BS-a, a podržala ga je i koalicija ZBCG. Podnesen je prije nego što se Spajić formalno bio kandidovao za šefa države.
Saradnik na programima u CGO-u i član DIK-a Damir Suljević, kazao je Vijestima da je u posljednjem periodu, a posebno od otvaranja sjednica DIK-a, javnost mogla da posvjedoči načinu rada te institucije i prepozna potrebu za nekim oblikom profesionalizacije njenog sastava.
“Ipak, i pored potrebe da se to što prije realizuje, vjerujem da bi se toj priči morali pristupiti vrlo oprezno, kako profesionalizacija kojom se mora osigurati integritet i nezavisnost ne bi bila samo de lege, već i de facto”, kazao je Suljević.
On je istakao da to napominje, jer postoji praksa u Crnoj Gori koja pokazuje da ni zakonski preduslovi nisu uvijek garancija istinske nezavisnosti i profesionalnosti.
“Na primjer, imamo RTCG, koji bez obzira na dobra zakonska rješenja i dalje ostaje podložan političkim i drugim uticajima, zatim Ustavni sud u kom se izbor nedostajućih sudija, po pravilu, sprovodi prema političkoj podobnosti kandidata, a ne kroz procjenu njihovog kvaliteta.
Slične situacije imali smo i u slučaju Sudskog i Tužilačkog savjeta, gdje se svaka parlamentarna grupacija borila i bori za svoj uticaj u tim tijelima”, naglašava Suljević.
On dodaje da bi profesionalizacija, ili barem djelimična profesionalizacija sastava DIK-a, uticala bi na to da se odluke donose konstruktivnije, nezavisnije i transparentnije, a time bi se u suzio prostor za veće partijske uticaje.
“U tom pravcu, naglašena je potreba za definisanjem drugačijeg modela učešća opunomoćenih predstavnika podnosilaca izbornih lista u izbornim komisijama. Nerijetko, njihova brojnost u izbornim komisijama dominira u odnosu na brojnost stalnih članova, a s jednakim pravom učešća i glasa kao i stalni članovi mogu uticati na to da se donose nešto drugačije odluke”, ocijenio je Suljević.
Zakon o izboru odbornika i poslanika precizira da DIK u stalnom sastavu imenuje Skupština, na predlog Administrativnog odbora.
Komisiju čine predsjednik i deset članova u stalnom sastavu i po jedan opunomoćeni predstavnik podnosioca izborne liste. Predsjednika DIK-a imenuje Skupština, na predlog Administrativnog odbora nakon prethodno sprovedenog javnog konkursa. Predsjednik DIK-a Mugoša je na funkciju izabran krajem 2021.
Četiri člana stalnog sastava komisije imenuju se na predlog parlamentarne većine, dok se takođe četiri člana stalnog sastava, od kojih jedan vrši funkciju sekretara, imenuju na predlog opozicije.
Za člana stalnog sastava imenuje se i jedan predstavnik partije, odnosno podnosioca izborne liste za autentičnu zastupljenost pripadnika manjinskog naroda ili manjinske nacionalne zajednice, koja je na prethodnim izborima dobila najveći broj glasova, a njegov zamjenik treba da bude pripadnik nekog drugog manjinskog naroda ili manjinske nacionalne zajednice.
Jednog člana stalnog sastava imenuje Skupština, na predlog Administrativnog odbora, a nakon prethodno sprovedenog javnog konkursa iz reda predstavnika civilnog društva, nevladinog sektora i univerziteta.
Shodno zakonu, za članove stalnog sastava na predlog većine, odnosno opozicije imenuju se predstavnici izbornih lista proporcionalno broju osvojenih mandata na izborima, a u slučaju istog broja mandata imenuje se s izborne liste koja je dobila veći broj glasova na izborima.
Članovi DIK-a, njihovi zamjenici i opunomoćeni predstavnici imenuju se iz reda diplomiranih pravnika.
Gvozdenović: “Izbaciti” politiku iz izborne administracije
Milena Gvozdenović ocjenjuje da Crna Gora nema izbornu administraciju koja bi štitila demokratiju i povećavala povjerenje građana u izbore.
“Ako želimo promjene, moramo ‘izbaciti’ politiku iz izborne administracije, kako nam partije, najjednostavnije rečeno, ne bi sudile utakmicu u kojoj učestvuju. To znači da bi Državna izborna komisija trebalo da bude sastavljena od članova koji zadovoljavaju visoko postavljene uslove stručnosti i političke nepristrasnosti. To je ključno kako bismo dobili instituciju s integritetom koja se bavi izbornim procesom”, poručuje sagovornica.
