Poljoprivredni stručnjaci su uputili upozorenje građanima koji u svojim vrtovima i baštama imaju šimšire, da obrate pažnju na njihov izgled, jer se i ove godine, kako su kazali, ponavlja najezda takozvanog šimširovog moljca ili azijske gusjenice.
“Najezda prijeti da desetkuje žbunove u baštama i na javnim površinama, i to sasvim sigurno ne samo u Beranama, već i u drugim gradovima”, kažu oni.
Ekolozi i poljoprivredni stručnjaci su objasnili da je veoma bitno otkriti prisustvo moljca u šimširu u ranoj fazi, kada još uvijek postoji šansa da se biljka spasi.
“Ova štetočina je toliko invazivna da je u stanju da za samo nekoliko dana uništi velike zasade. Zato je bitno obratiti pažnju na izgled šimšira. Ako primijetite da se lišće i grančice šimšira na pojedinim mjestima suše, nemojte imati dilemu da je biljku napala azijska gusjenica i da bi čitav zasad šimšira mogao biti uništen za samo nekoliko dana”, kažu u opštinskoj Službi zaštite životne sredine.
Oni upozoravaju da je potrebno odmah početi sa odgovarajućim hemijskim tretmanom i prskanjem.
“Samo jedna gusjenica u toku dana može da pojede i do četrdeset listova šimšira, a gusjenica u biljci može biti na hiljade”, kazali su u toj službi.
Prema njihovim riječima. najezda azijske gusjenice u gradovima na sjeveru prvi put je primijećena prije tri godine.
“Proljeće i ljeto je njeno vrijeme kada se širi. Mi smo i ranijih godina upućivali apel građanima, i mnogi su uspjeli da spasu svoje biljke, koje rastu jako sporo, a azisjka gusjenica ih uništava kao što surlaš uništava palme”, kažu u službi.
Ove godine azijska gusjenica, kao objašnjavaju, ponovo se proširila na čitavo gradsko područje, a vjeruje se da joj je pogodovala blaga zima i dugo, kišno proljeće.
“Azijska gusjenica je u zapadnoj Evropi prvi put primijećena 2006. godine, a u našem regionu, u Hrvatskoj 2012. godine i u Srbiji 2014. godine. Mi smo je prvi put registrovali 2019. godine, što ne znači da je nije bilo i prije”, kazali u beranskoj službi.
U jednoj od poljoprivrednih apoteka u Beranama, Portalu RTCG su kazali da veliki broj građana ovih dana trguje sredstva za uništavanje šimširovog moljca.
Jedan od preparata koji se ranije pokazao kao veoma uspješan je, prema njihovim riječima, “fastac”, kojeg, međutim, trenutno nema u prodaji, ali se sasvim pouzdanim pa čak i jačim pokazao i hemijski preparat “kozak”.
“Imamo povratnu informaciju od mušterija da se ovaj preparat pokazao kao jako efikasan. Koristi se tako što se deset mililitara miješa sa deset litara vode i tim sredstvom se šimšiš prska ne samo površinski već i dublje u granama”, kažu u apoteci.
Stručnjaci preporučuju i da se nakon toga proprati nekoliko dana šta se dešava sa biljkom, odnosno da li je napast uništena, a da se zatim prskanje ponovi i to tako što se taj preparat miješa sa nekim preparatom za prihranu, što će, kako savjetuju, biljci pomoći da preboli bolest i da se brže oporavi.
“Već poslije prvog prskanja, poslije nekoliko sati, ili sljedećeg dana, ispod zasada šimšira primijetićete uginule gusjenice karakteristične zelene boje sa tamnim linijama preko površine. Primijetićete sasvim sigurno i na hiljade malih zelenih tačkica, što su ustvari jajašca iz kojih se izlegu larve, koje se na kraju pretvaraju u male leptire koji će sa vašeg šimšira doletjeti u neko susjedno dvorište”, objašnjavaju poljoprivredni stručnjaci.
Oni vjeruju da je takozvani šimširov moljac ili azijska gusjenica u ove krajeve stigla sa trgovinom sadnog materijala i zbog toga upozoravaju svoje kolege da slične apele upute i u drugim gradovima, budući da je šimšir biljka koja se jednako uzgaja i na sjeveru i na jugu.
Na internetu se može naći i podatak o tome kako je u prvoj najezdi u evropskim zemljama, azijska gusjenica uništila čitave zasade stogodišnjih šimšira u Parizu.
“Velika najezda na nama bližim prostorima dogodila se prije deset godina, kada je azijski moljac u Dubrovniku napravio pravu pustoš od šimšira na gradskim površinama i privatnim dvorištima”, kažu stručnjaci.
Ponavljaju da je pravovremen hemijski tretman jedini način borbe pritiv ove opasne biljne štetočine.
(RTCG)
