Sklapanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Srbije i Kine (SST), koje se očekuje do kraja godine, otvoriće nove poslovne mogućnosti za srpske proizvođače, prenose Novosti.rs.
Oni će svoje proizvode i usluge moći da prodaju pod povoljnijim uslovima na ogromnom kineskom tržištu, sa više od 1,4 milijarde ljudi. S druge strane, sporazum će Srbiju učiniti jednom od najatraktivnijih investicionih destinacija u Evropi.
Njegovo potpisivanje će omogućiti da se većina proizvoda uvozi i izvozi bez carine, ili da te dažbine budu smanjene, što će dovesti do povećanja obima robne razmene. Kina je najvažniji trgovinski partner Srbije u Aziji, a ovim sporazumom strateško partnerstvo dvije zemlje biće dodatno ojačano. Domaći stručnjaci ističu da je neophodno da se taj dokument pažljivo definiše kako bi se izbjegli potencijalni rizici koje može da donese otvaranje malog tržišta za najveću svetsku trgovačku velesilu.
Nacrt sporazuma o slobodnoj trgovini sa Kinom počeo je da se priprema prije mjesec dana.
Ministarstvo finansija rukovodi Radnom grupom koja je angažovana na njegovoj izradi. Ministar Siniša Mali istakao je da će sklapanje ovog sporazuma povećati konkurentnost srpske privrede, doprinijeti rastu izvoza i otvoriti vrata za dolazak novih investicija iz svijeta.
“Tokom poslednjih 10 godina, u periodu od 2012. do 2021. izvoz Srbije u Kinu povećan je 152 puta”, naveo je Mali.
Iz godine u godinu raste, a lani je izvoz dostigao skoro milijardu dolara.
Bojan Stanić, pomoćnik direktora Sektora za strateške analize Privredne komore Srbije (PKS), kaže da ta organizacija podržava inicijativu vlade da se omogući slobodna trgovina između dvije zemlje, ali ukazuje da je potrebno što bolje ispregovarati sporazum.
“Tom procesu treba oprezno pristupiti, neophodno je da se formira širok pregovarački tim i obavezno da se konsultuju naši privrednici”, naglašava Stanić.
“Potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između dvije nesrazmjerne zemlje po ekonomskom potencijalu je kompleksna stvar, s obzirom na to da tu imamo i prednosti i rizike. U takvim odnosima, strana koja je manjeg ekonomskog kapaciteta obično je u podređenom položaju.”
On ukazuje da sporazum treba da bude šire definisan, i da pored spoljne trgovine treba da obuhvati i investicione aktivnosti i srpskih kompanija u Kini, i kineskih u Srbiji. To znači, da bi trebalo da bude dogovoreno upošljavanje srpskih radnika u kineskim firmama koje dođu u Srbiju, kao i uključivanje srpskih kompanija, odnosno dobavljača u njihove lance snabdijevanja. Srbija u ovu zemlju Dalekog istoka uglavnom izvozi sirovine kao što su metal i drvo.
“Treba da se nađe način da se poveća izvoz mesa i mesnih prerađevina, vina i drugih alkoholnih pića”, navodi Stanić. “U Kini se povećava kupovna moć stanovništva. Kineski potrošač sve više liči na evropskog, vozi evropske automobile, hoće da konzumira evropsko vino, sireve i druge kvalitetne proizvode.”
Ekonomista Ivan Nikolić ocjenjuje da će sporazum sa Kinom biti izuzetno stimulativan za one koji u Srbiji budu imali veliku, masovnu proizvodnju. On smatra da su to, prije svega, strani investitori, jer je pitanje da li srpske kompanije to mogu da postignu.
Predsjednici dve zemlje, Aleksandar Vučić i Si Đinping, u februaru ove godine postigli su dogovor o zaključivanju sporazuma o slobodnoj trgovini. Zapadne zemlje, koje imaju enormno veći obim trgovinske razmjene sa Kinom, to ne gledaju blagonaklono. Prema Stanićevim riječima, u Evropi takav sporazum imaju Švajcarska i Island, a u Norveškoj i Moldaviji se ovo pitanje sada razmatra.
Razmjena 5,3 milijarde dolara
Obim robne razmjene Srbije i Kine lani je iznosio 5,3 milijarde dolara, a srpski izvoz je zabilježio rast od 157,7 odsto. Za prvih pet mjeseci ove godine spoljnotrgovinska razmjena je bila 2,62 milijarde dolara, što je za skoro 40 procenata više u odnosu na isti period lani. Istovremeno je izvoz povećan za 76, a uvoz za 32 odsto. Od pet najvećih srpskih izvoznika u prošloj godini, tri kompanije su u vlasništvu kineskih investitora. One su ostvarile ukupan izvoz od 1,9 milijardi evra.
