Nakon što je Skupština Crene Gore rano jutros, nakon 13 časova zasijedanja, uskratila povjerenje Vladi Dritana Abazovića, postoje dva moguća scenarija, odluka se vraća sada u ruke predsjednika Crne Gore Mila Đuaknovića, koji može dati mandat kome želi, da pokuša da sastavi 44 vladu Crne Gore. Drugi scenario je da se pokrene inicijativa za skraćenje mandata Skupštini Crne Gore i Đuaknović tada mora raspisati izbore, kaže za Sputnjik Dragan Šoć, ugledni podgorički advokat, nekad ministar pravde I predsjednik Narodne stranke.
“Predsjednik države je taj koji sada treba da da mandat nekoj ličnosti koja će pokušati da sastavi 44 vladu Crne Gore, što, po meni, neće biti tako lak posao. Ili da se pokrene inicijativa za skraćenje mandata Skupštini pa da se ide na nove izbore. Međutim, postoji veliki problem što u Ustavnom sudu Crne Gore, koji treba da ima sedam sudija, sada imamo četiri a za manje od mjesec dana sudiji Miodragu Iličkoviću prestaje mandat, dakle Ustavni sud neće imati kompetentnu većinu za odlučivanje, a Ustavni sud je poslednja instanca u izbornom postupku. Pojednostavljeno rečeno, ako nema Ustavnog suda nema ni izbora. Moraš da imaš sve organe potrebne da do kraja dovedeš izborni proces. To je situacija kao ona koju smo imali 2002 godien u Crnoj Gori i koja je tada prevaziđena dogovorom.”, kaže Šoć za Sputnjik.
On ističe da, ako je suditi po odnosima među političkim partijama u Crnoj Gori, nikome neće biti lako da sastavi novu vladu. Tvrdi da će se sada Aleksa Bečić naći u situaciji u kojoj se nalazio Dritan Abazović, između zahtjeva i pritisaka DPS-a sa jedne strane, a sa druge strane i DF-a i njegovih partnera. Ako je planirano da on bude mandatar, onda će DF tražiti da bude dio te vlade, a DPS to neće dati.
Pošto su Demokrate najavile da već danas mogu početi pregovori pobjedničkih stranaka od 30. avgusta 2020 sa parlemanetarnih izbora, Šoć kaže da je to malo vjerovatno, jer je Abozović sinoć više puta u Skupštini ponovio da ih više ne zovu na saradnju.
“Može Đukanović da da mandat i nekoj nestranačkoj ličnosti koja bi pokušala da dobije širu političku podršku, pominjalo se ime Daliborke Uljarević, izvršne direktorke NVO za građansko obrazovanje, koja je “kao” kritičar sistema. Ali valja napomenuti da skoro čitav NVO i kontroliše Đukanović i da su pjedinci iz tog sektora znali da kritikuju Đukanovića, ali samo do jedne mjere. Zna se šta on ne ne dozvoljava. On ne dozvoljava da mu se pokupi pola vojske i da mu se ne dira biznis, sve je to veoma hrabro juče u Skupštini iznio Dritan Abazović. I sa takvom nekom ličnosti možda bi Đukanović uspio da zadovolji dio ovdašnje političke javnosti, ove sa zapada interesuje samo da se ovdje ne diže velika frka. U nekom vremenskom periodu pokušao bi da popuni Ustavni sud i Sudski savjet sa pravncima koje bi kontrolisao. Pa kad naiđe inicijtiva o ustavnosti, zna se kako bi takve sudije odlučivale. Pa bi pred izbore aktivirao, preko institucija sistema, opet aktivirao pitanje crkve, jer njemu takva politička klima tenzija odgovora.”, kaže Šoć.
Šoć ističe da se ne treba iznenaditi ako bude još nekih pod opcija na crnogorskoj političkoj sceni, jer su svi počeli da paktiraju sa svima.
