Skupština Cren Gore usvojila je izmjene Zakona o predsjedniku, glasovima 41 poslanika stare-nove većine, odnosno DF-a, SNP-a, GP URA, Ujedinjene i Prave Crne Gore.
Protiv je bio Genci Nimanbegu (Forca). Ostali poslanici nijesu bili u sali (SD, SDP), dok su DPS, BS i Mehmed Zenka (DUA) napustio salu prije glasanja.
Pethodno je usvojeno postojanje javnog interesa u odnosu na povratno dejstvo zakona i razlog hitnosti, odnosno da stupi na snagu danom objavljivanja u Službenom listu.
Predlogom izmjena predviđeno je da ukoliko predsjednik države na predloži mandatara za sastava vlade, mandatarom će se smatrati kandidat koji ima jasnu podršku većine poslanika.
Izmjene zakona uvrštene su u dnevni red sjednice glasovima 41 poslanika DF-a, Socijalističke narodne partije, Demokrata i Građanskog pokreta URA, dok je protiv bio jedan poslanik.
RASPRAVA
BULATOVIĆ: OVO NIJE ZAKON NI ZA MILA NI ZA LEKIĆA VEĆ ZA CRNU GORU
Predrag Bulatović je u završnoj riječi istakao da se nakon duge rasprave može doći do rješenja, odnosno zakona koji je plod dogovora 41 poslanika stare-nove parlamentarne većine i koji je osnova da Miodrag Lekić može da sastavi vladu od DF-a, Demokrata, GP URA, SNP-a, CIVIS-a, a nada se da će i manjine biti spremne da uđu u novu vladu.
„Ovo nije zakon ni za Mila ni za Lekića, već za Crnu Goru“, poručio je.
Kazao je da ovo što je danas rečeno „da je građanski mir ugrožen“, da je anarhija, da se pominje sila, shvatiće kao neiskustvo i nesnalaženje u datoj situaciji.
“Crna Gora se uništava time što nema mandatara, što se ne dozvoljava da se formira vlada, da teku procesi. Tačno je da su urušene institucije sistema, ali Sudski savjet je urušen mnogo ranije neustavno i mnoge erozije vladavine prava su zbog Sudskog savjeta. Sve je počelo sa Ustavnim sudom u vaše vrijeme…“, rekao je Bulatović.
MANDIĆ: DOBRO JE DA HVALITE EVROPU SAD JER SU ONI UZELI GLASOVE DPS-u
Andrija Mandić (DF) rekao je da se danas u parlamentu registrovao jedan veliki strah, prkos, mržnja što nije dobro. Rekao je da je ovaj zakon jednak za sve, u skladu je sa Ustavom i omogućava da se konstituiše vlada.
“Ne mogu da prihvatim današnje naivne pokušaje da se parlamentarna većina dijeli i zavađa…Uspjeli smo da nađemo zajednički jezik unutar parlamentarne većine. Šta vi mislite, da smo ucjenjivali Demokrate ili GP URA, ili neku drugu partiju, da smo mogli njima da nametnemo nešto?“, upitao je Mandić.
Rekao je da nije tačno da se boje Pokreta Evropa sad i da zato bježe od izbora.
“Pa mi s njima sjutra razgovaramo o konstituisanju vlasti u Podgorici i Danilovgradu…Dobro je da hvalite Evropu sad jer su oni najviše glasova uzeli DPS-u“, naveo je Mandić.
Aleksa Bečić (Demokrate) rekao je da nema dileme da je Ustav propisivao i da je obaveza bila da se dodijeli mandat za sastav vlade.
“Očekivao sam i danas da nećemo podizati tenzije. Danas su podizane tenzije i bojim se da na tome neće ostati...“, kazao je Bečić.
Rekao je da konstatno dvije godine postoji otpor reformama i pokušaj stvaranja vještačkog ekstremizma kao pokušaj da se homogenizuje dio biračkog tijela.
“Danas čujemo tirade i lekcije moralne i pravne i političke…a prije nekoliko mjeseci sam čuo da je bitna većina, ko ima 41 poslanika. To je bio osnov da nelegalno i nelegitmno sprovode procese i na Cetinju i u dijelu zetskih zakona”, naveo je Bečić.
Predsjednica Skupštine Danijela Đurović dala je pauzu od 15 minuta nakon što nije mogla zaustaviti žustru raspravu Budimira Alaksića i poslanika DPS-a.
Aleksić je, odgovarajući Aleksandri Vuković koja je DF nazvala slugama Rusije i Srbije, rekao da se Milo Đukanović nije vadio od Slobodana Miloševića kada je on bio u opoziciji, a da je nakon toga bio “na kanabeu kod Nasera Keljmendija, koji je to sam rekao“.
Genci Nimanbegu (Forca) rekao je da bi mu zakon bio prihvatljiv ako bi važio od sljedećih parlamentarnih izbora.
On je komentarisao dio zakona koji se odnosi na imenovanje ambasadora, rekavši da ne može da se nameće stav vlada ko da bude ambasador.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković poručila je da se na večeras u parlamentu događa “teški kriminal za koji se ide pravo u zatvor”.
„Noćas se događa ustavni puč, državni udar, teški kriminal za koji se prema Krivičnom zakonu ide pravo u zatvor. Sve je ovo tužno, tužno da tužnije ne može biti. U pamet se Crnogorci. Strah vas je sve od Evrope sad, da vas ne počisti opet na izborima. Uhvatila vas je panika“, poručila je ona.
Prema njenim riječima, DF je delegiran iz Beograda i agresorske Moskve, pa brani ovaj “nakaradni zakon”.
„Zakon koji nije nikakav zakon o predsjedniku, nego ruska impresija o Crnoj Gori ili Putinova specijalna operacija. I naravno zakon za Lekića i njegov tužni prolazak kroz sile DF-a“, dodala je ona.
Predrag Bulatović saopštio je da je amandmanima DF-a predviđeno 18 izmjena stavova u cilju poboljšanja teksta.
Kazao je da u članu 7f predloženo da se briše stav „propuštanje vršenja dužnosti predsjednika u postupku utvrđivanja mandatara u skladu sa ovim zakonom smatra se razlogom za njegovo razrješenje” uvažavajući raspravu i iracionalni strah da će da smjenjuju Đukanovića.
Amandmanom broj tri, koje su podnijeli poslanici DF-a Predrag Bulatović, Maja Vukićević i Branka Bošnjak, predviđen je izuzetak u primjeni člana 7f, pa “mandataru koji je dobio podršku većine poslanika 27. saziva Skupštine za sastav 44. vlade rokovi iz člana 7f ovog zakona počinju da teku danom stupanja na snagu zakona“.
Branka Bošnjak (DF) kazala je da je razvoj događaja od promjene vlasti 2020. godine doveo do renesanse demokratije i narušavanja prividne institucionalne stabilnosti.
Rekla je da je to razotkrilo pravu prirodu problema, odnosno nedostatnost zakonskih rješenja – pravljeni su zakoni koji su odgovarali tadašnjoj parlamentranoj većini.
“Ko drugome jamu kopa, sam u nju upada“, kazala je Bošnjak.
Jovan Vučurović (DF) rekao je da nema potrebe za tenzijama, sve može da se kaže lijepim riječima.
Kazao je da “zagrljaj DF-a nije radioaktivan“, kako se moglo čuti, već “zagrljaj ljubavi, dijaloga”, i da bi on mogao da kaže da je zagrljaj DPS-a “zagrljaj kriminala, mafije…”, ali on to ne kaže.
“Ne pada mi na pamet ni da kažem da je Milo Đukanović šef mafije“, kazao je.
Živković je odgovorio da ni njemu “ne pada mi na pamet da kažem da su u DF-u terorosti”.
Predrag Bulatović (DF) rekao je da je Đukanović doveo zemlju u pravni haos i sada podstiče nemire.
“Pozivam Đukanovića da se isprsi da kaže da je anarhija u Crnoj Gori. Neka on kaže da će na anarhiju odgovoriti silom“, kazao je Bulatović.
Rekao je da od ’97. godine do danas na slične načine Đukanović pokušava da dođe do većine.
Milan Knežević (DF) kazao je da će biti glasanja o zakonu, a ako DPS želi da to spriječi neka gađaju flašom Branka Radulovića ili njega, počupaju tastaturu…
“To se tako radi“, kazao je Knežević i dodao da ovim predloženim izmjenama zakona nemaju “namjeru Đukanovića da izbacuju iz zgrade predsjedništva”, već samo žele da se on vrati u ustavne okvire.
Miodrag Lekić (Demos) kazao je da smatra da je kandidat za mandatar pripadao nekom drugom u koaliciji. “Došlo je, međutim, do konsezusa vezanog za mene“, naveo je reagujući na navode Pejović koja je kazala da ne može da vjeruje da će parlamentrana većina ovako da potroši Lekića.
On je dodao da vjeruje da je zakon korektno napravljen i da je odgovor na uzurpaciju Ustava. “Nije predsjednik taj koji daje mandat, on je dužan da nešto predlaže…Sve je vrlo jasno, i ovo je odgovor da se ostvari demokratija“, rekao je Lekić.
On je predložio i vlasti i opoziciji da se nađe mjera da se predsjednik vrati u okvire Ustava.
Dodao je da se ne može ignorisati činjenica da većina ima svog kandidata za mandatara.
Pejović je odgovorila da je priča problematična samo zbog jednog dana, u kojem je rečeno „ili kompletan dogovor, ili nema dogovora“.
“U dopisu koji su poslali poslanici DF-a predsjedniku države, govori se da će sve partije većine na vrijeme dostaviti potpise. Nije se desilo“, rekla je Pejović.
Lekić je kazao da je tačno da je bilo nepreciznosti, ali ne postoji rok na šta je poslanik DPS-a Mitrović dobacio sa mjesta, na šta mu je Lekić rekao da se ponaša dripački.
“Ostavite jezik prijetnje, jezik dobacivanja…“, poručio je.
Budimir Aleksić (DF) kazao je da je zakon odbrana od tiranije, autokratije Mila Đukanovića i mafije.
Branko Radulović (PzP) kazao je da stvari gleda u globalnom kontekstu i da nije bilo više problema nego u ovom vremenu.
„Mislio sam prije dvije godine da će se desiti ono što se desilo u drugim državama 90-ih, da pređemo u nešto što se naziva funkcionalna demokratija, evropska perspektiva…Evropski parlament je rekao da se moraju otvarati tajni dosijei, da neko nedostojan se ne može baviti profesijom od društvenog interesa, da se izvrši revizija i preispita sve što se desilo prije 30 godina“, rekao je Radulović.
Draginja Vuksanović Stanković (SDP) pozvala je predsjednicu Skupštine Danijelu Đurović da podnese ostavku.
“Ona sebi nije smjela da dozvoli da je DF koristi kao zmija žabu…Zakon koji ste predložili je skandal. Zakonom se direktno derogiraju ovlašćenja prtedsjednika i institucija predsjednika se svodi na nulu. Ne radite vi u interesu Crne Gore, nego u interesu Alaksandra Vučića“, navela je Vuksanović.
Slaven Radunović (DF) kazao je da su neki na lokalnim izborima bježali od boja DPS-a i imena Mila Đukanovića.
“Oni danas žele da drže čas da je nešto ustavno ili nije ustavno. Vi, koji ste prepisali 300 ljudi iz drugih gradova u jedan mali Šavnik da bi glasali. Vi, čije su perjanice iz pravosuđa u zatvoru…Vi, koji ste od građana brutalno kažnjeni na posljednjim izborima“, poručio je Radunović.
Danijel Živković (DPS) rekao je da ovo više nije parlament, već je na djelu anarhija i tako će se i oni ubuduće ponašati.
“Može vam biti smiješno, ali bojim se da će vam se taj smijeh brzo skinuti sa lica“, kazao je Živković obraćajući se poslanicima DF-a. On je dodao da je DF vrlo svjesno i odlučno preuzeo ulogu lokomotive da sruši institucionalni kapacitet države.
“Ustav kaže koje su nadležnosti države – on predlaže Skupštini mandatara za sastav vlade nakon obavljenih konsultacija sa političkim partijama“, naveo je.
Poslanik DF-a Predrag Bulatović kazao je da je na dnevnoj redu jedan važan zakon, koji za cilj ima deblokadu.
“Mi smo iskoristili priliku da intervenišemo i probamo da deblokiramo proces koji je nastao nedavanjem mandata Miodragu Lekiću. Najvažnija funkicija nije predsjednik države, već predsjednik Vlade, i on se bira podrškom 41 poslanika. Abazović kao premijer nema podršku DF. Javni je interes da ova država ima Vladu, a imaće je ako ima većinu“, saopštio je Bulatović.
Potpredsjednica Parlamenta Branka Bošnjak saopštila je na početku sjednice da je predviđeno trajanje rasprave tri sata.
