Obraćajući se potpredsjedniku Vlade Crne Gore Ervinu Ibrahimobviću, koji je govorio o usklađivanje vanjske politike Crne Gore sa politikom Evropske unije poslanik DNP-a Milan Knežević rekao je da se sjeća da je on podržavao prethodne vlade i bio u Vladi Dritana Abazovića, ali da se stvarni napredak koji je zabilježen u evropskim integracijama dogodio otkako su partije bivšeg Demokratskog fronta u Vladi.
“Evropski put se ubrzao od kako smo mi na vlasti, jasno je da će Demokratski front uvesti CG u EU, uprkos mračnim retrogradnim snagama“, kazao je Knežević.
Knežević je kazao da su njegovi stavovi prema Kosovu i sankcijama prema Rusiji nepromijenjeni.
„Mogli ste kazati „ja neću sa Milanom Kneževićem“, jer moji stavovi ne korespondiraju sa stavovima BS“, naveo je on.
Odgovarajući na izlaganje Kneževića poslanik DPS-a Ivan Vuković naglasio je da je inspirisan pitanjem Kneževića „da li smo pobijedil u Drugom svjetskom ratu“.
„Neki vaši koalicioni partneri su izgubili 1945. i neskriveno govore o tome. Budimir Aleksić predlagao je podizanje spomenika Pavla Đurišiću u centru Berana. Đurišića Crna Gora pamti po masovnim zločinama u periodu Drugog svjetskog rata“, rekao je Vuković, podsjetivši na to da je Đurišića lično odlikovao Adolf Hitler.
Prethodno, Ibrahimović je podsjetio da je Kosovo nezavisna država, dodavši da će državni organi Kosova se profesionalno odnositi prema uhapšenim crnogorskim vojnicima.
„Perspektiva Zapadnog Balkana je ulazak u EU“, naglasio je Ibrahimović.
Knežević je u prethodnom obraćanju, osvrćući se na pravce vanjske politike Crne Gore o kojima je prethodno govorio poslanik DPS-a Nikola Janović, rekao je da će „malo poremetiti lov na Ruse“ i to pitajući potpredsjednika Vlade Ibrahimovića „da li mu što znače imena Rajka Krivokapića, Marinka Jovanovića, Dragutina Lalatovića i Ekrema Bajrovića“.
„Jer kad smo već kod restriktivnih mjera koje mi treba da sprovedemo da vas pitam da li restriktivne mjere koje sprovode prištinske vlasti nad crnogorskim vojnicima i nad nevino utamničenim Bajrovićem podrazumijevaju reakciju MVP i Vaš angažman jer se ovi ljudi nalaze u zatvoru samo zato što smatraju da je Kosovo srce Srbije. Ovi ljudi, ako su već birali gdje da ih utamniče, nijesu mogli naći ljepše mjesto nego pored ćivota svetoga kralja Stefana Dečanskog na veliki crkveni praznik i treba svi da znaju, gospodine Ibrahimoviću da najmanje 70% ili 75% građana Crne Gore dijeli njihove stavove. To znači da i ja dijelim njihove stavove“, rekao je Knežević, poručivši da bi sa „globalnih tema“ i „lova na Putina“ trebalo da se Skupština bavi ovim pitanjem.
Prema Kneževićevim riječima DPS predstavlja retrogradne i mračne snage.
„Izgubio sam u Drugom svjetskom ratu, jer su se vrijednosti za koje se vi zalažete koristile za glorifikaciju nacizma“, naglasio je Knežević, savjetujući Vukoviću da bolje prouči prošlost svoje partije, jer bi inače sigurno ostao sjedeći.
Na Kneževićevu izjavu, Vuković je odgovorio da je bila „blijeda“.
Čelnik DNP-a ocjenjuje da DPS više nema mogućnosti da se vrati na vlast u punom kapacitetu.
„Oni ne mogu da podnesu činjenicu da ćemo mi i naši koalicioni partneri uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju“, rekao je Knežević.
Poslanik Ilir Čapuni osvrnuo se na šutnju Vlade povodom poziva predsjednika Opštine Pljevlja, Darija Vraneša, da se ide na Kosovo.
„Kosovo je priznato kao država i možete tamo ići miroljubivo. Međutim, nemojte misliti da ta država neće reagovati na drugačiji način ukoliko posjeta bude imala drugi karakter“, poručio je Čapuni, dodajući da će postaviti pitanje o statusu uhapšenih vojnika.
Ponovo izglasan Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima
Poslanici su na današnjoj sjednici ponovo usvojili Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, koji je predsjednik države Jakov Milatović nedavno vratio Skupštini na ponovnu razmatranje. Za usvajanje zakona glasalo je 46 poslanika.
Poslanici odbili Predlog rezolucije o genocidu u Šahovićima
Na današnjoj sjednici crnogorskog parlamenta, predlog da se Rezolucija o genocidu u Šahovićima uvrsti na dnevni red nije usvojen. Za predlog je glasalo 24 poslanika, dok je 16 bilo protiv, a 20 uzdržano.
U ime Bošnjačke stranke (BS), poslanik Jasmin Ćorović zatražio je da se ova tačka stavi na dnevni red, naglašavajući da za zločin u Šahovićima nikada niko nije odgovarao. On je istakao da rezolucija nije usmjerena protiv bilo kojeg naroda, već ima za cilj da se prizna genocid i obezbjedi satisfakcija za žrtve.
“Ovim se šalje poruka da se u Crnoj Gori nikada ovakav zločin više ne dogodi”, istakao je Ćorović čiji predlog nije prihvaćen.
Poslanik DPS-a Abaz Dizdarević najavio je podršku za uvrštavanje rezolucije na dnevni red, ali je dodao da će se o njoj izjasniti naknadno, budući da bi mogla biti podložna izmjenama.
Predsjednik poslaničkog kluba PES-a Vasilije Čarapić izjavio je da bi usvajanje ove tačke bilo u suprotnosti sa ranijim političkim dogovorima, te da će njegov klub biti uzdržan. Čarapić je podvukao da Barometar 26 predviđa osnivanje mehanizma za razmatranje ovakvih tema u okviru radnih grupa i skupštinskih odbora.
Ćorović je reagovao, ističući da je predlog rezolucije podnijet prije nego što je Barometar postao relevantan i da je podržan od strane Odbora za obilježavanje genocida i mnogih drugih političkih subjekata.
U međuvremenu, predsjednik Skupštine Andrija Mandić podsjetio je da u parlamentu već postoji veliki broj rezolucija, uključujući one o osudi zločina totalitarnih režima i genocida. „Ove rezolucije čekaju godinama da budu stavljene na dnevni red“, rekao je Mandić, dodajući da su one već pokrenute još 2007. godine.
Nakon što predlog nije usvojen, Ćorović je konstatovao da to pokazuje da crnogorsko društvo još nije sazrelo da se suoči s prošlošću, te se nada da će građani to prepoznati na narednim izborima.
Nakon što se 60 poslanika izjasnilo o predlogu Bošnjačke stranke da se glasanje o Rezoluciji o genocidu u Šahovićima uvrsti u današnji dnevni red, 16 poslanika glasalo je protiv, 24 je bilo za, dok 20 poslanika bilo uzdržano, čime je ovaj predlog odbijen.
Prethodno je poslanica PES-a Jelena Nedović rekla da u budžetu ima dovoljno novca i za povećanje penzija i za povećanje zarada funkcionerima. Ona je, odgovarajući na komentar poslanika GP URA Miloša Konatara, koji je rekao da je poruka njegove partije da se promijeni zakon i omoguće minimalne srazmjerne penzije i povećaju naknade za dječje dodatke odgovorila da je Vlada o tome obavijestila Skupštinu.
„Vlada je usaglasila predlog o srazmnjernim penzijama s Ministarstvom finansija i resorni ministar socijalnog staranja g. Gutić trebna da ga uputi Skupštini Crnbe Gore. Dakle, resorno ministarstvo je obavijestilo parlament o ovome i svi su upoznati. Dužna sam da kažem da će srazmjenre penzije bitui povećane ne zato što smo danas imali predstavu da to nijesmo uradili i kako Vlada ne sprovodi programe koje je najavila, nego zbog građana koji su se i meni lično obraćali putem društvenih mreža na ovu temu. Novca ima i za srazmjerne penzije i za povećanje zarada 30% funkcionerima“, poručila je Nedović.
Konatar je na ove navode odgovorio da takav dopis nije stigao Skupštini i da poslanici nijesu upoznati s tim, naglasivši da je Nedović od nekoga dobila informaciju u međuvremenu.
„Ili je Nedović sada napravila predstavu ili neka pokaže dopis kojima obavještava poslanike da će se taj zakon naći u proceduri. Nedović je kazala neistinu“, naglasio je Konatar.
Poslanici Skupštine Crne Gore zasijedaju danas, a na dnevnom redu je glasanje o Zakonu o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima koji je predsjednik države Jakov Milatović vratio Skupštini.
Na dnevnom redu su i Predlog zakona o restriktivnim mjerama, kao i Predlog zakona o dopuni Zakona o unutrašnjim poslovima, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine.
Klub poslanika Bošnjačke stranke, juče je, kao dopunu Dnevnog reda sjednice Skupštine Crne Gore predložio Predlog rezolucije o genocidu u Šahovićima.
Poslanici Građanskog pokreta URA za današnju sjednicu Skupštine predložiće proširenje dnevnog reda tačkom “povećanje minimalne penzije i za korisnike srazmjernih penzija i naknada za dječije dodatke”.
