Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da se pitanje vetinga mora posmatrati u odnosu na odredbe Zakona o unutrašnjim poslovima, kojima su uređena pitanja bezjednosnih smetnji za dalji rad i postupak utvrđivanja navedenih smetnji.
– Zbog brojnih maliciozno plasiranih informacija u vezi sa postupkom utvrđivanja postojanja bezbjednosnih smetnji, važno je da ukažem da se postojanje bezbjednosnih smetnji za dalji rad u policijskom zvanju utvrđuje na osnovu provjerljivih činjenica, u zakonom predviđenom postupku, koji se u smislu utvrđivanja bezbjednosnih smetnji zasniva na odredbama materijalnog prava sadržanog u lex specialis zakonima kojima je uređena oblast unutrašnjih poslova i oblast nacionalne bezbjednosti, kazao je Šćepanović za Pobjedu.
Čelnik Uprave policije je kategoričan da nema mjesta primjedbama da je postupak netransparentan.
– Upravo zbog toga insistiramo na primjeni načela zakonitosti, profesionalizma i neselektivnosti i integriteta, tako da ni do sada, pa ni u narednom periodu neće biti nedodirljivih ili povlašćenih – kazao je Šćepanović.
POBJEDA: Pitanje vetinga koji se sprovodi u policiji izazvalo je veliku pažnju javnosti. Ko je zakonski nadležan za vršenje provjere imovinskog stanja policijskih službenika u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima?
ŠĆEPANOVIĆ: Odredbama člana 188 Zakona o unutrašnjim poslovima propisano je da kontrolu imovine, prihoda i životnog stila policijskih službenika, njihovih bračnih i vanbračnih supružnika i djece, kao i lica povezanih sa njima vrši službenik za kontrolu rada u Ministarstvu unutrašnjih poslova, koji je zaposlen u posebnoj organizacionoj jedinici Ministarstva, odnosno u Odjeljenju za antikorupciju u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Ukazujem da je bliži način kontrole imovine, prihoda i životnog stila policijskih službenika, njihovih bračnih i vanbračnih supružnika i djece, kao i lica povezanih sa njima propisanih podzakonskim aktom, odnosno Pravilnikom o kontroli imovine, prihoda i životnog stila policijskih službenika, koji je donijet 19. juna 2024. godine.
POBJEDA: Šta stoji u tom Pravilniku?
ŠĆEPANOVIĆ: Shodno odredbama navedenog Pravilnika, životni stil policijskih službenika, njihovih bračnih, odnosno vanbračnih supružnika i djece, kao i lica povezanih sa njima podrazumijeva potrošnju i druge sklonosti policijskih službenika, njihovih bračnih, odnosno vanbračnih supružnika i djece, kao i lica povezanih sa njima.
Ovim Pravilnikom vrlo su jasno propisane obaveze policijskih službenika da u tačno određenim vremenskim rokovima, na standardizovanom obrascu dostavljaju izvještaj o prihodima i imovini, koji osim policijskog službenika, obuhvata i prihode i imovinu bračnog, odnosno vanbračnog supružnika i djece koja žive u zajedničkom domaćinstvu.
POBJEDA: Da li je svaka aktivnost sprovedena u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima?
ŠĆEPANOVIĆ: S obzirom na prethodno navedene odredbe Zakona o unutrašnjim poslovima i citiranog Pravilnika, navedeno pitanje nije iz domena nadležnosti Uprave policije, imajući u vidu da je za sprovođenje ovih aktivnosti isključivo nadležno Ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno Odjeljenje za antikorupciju.
POBJEDA: Da li Uprava policije ima uspostavljen mehanizam unutrašnje kontrole ili posebnog odjeljenja za praćenje nesrazmjere između prijavljene imovine i stvarnog načina života starješina i drugih službenika? Koliko je policijskih službenika do sada prošlo proces vetinga?
ŠĆEPANOVIĆ: Kao što je i prethodno navedeno, pitanje kontrole životnog stila i imovine policijskih službenika je u nadležnosti Odjeljenja za antikorupciju, kao posebne organizacione jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova, koja za svoj rad odgovorna ministru unutrašnjih poslova.
Na drugoj strani, Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije je posebna organizaciona jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova, operativno nezavisna od Ministarstva, Policije i drugih organa državne uprave, koja je nadležna za preduzimanje mjera i radnji na otkrivanju korupcije i suzbijanju krivičnih djela sa elementima korupcije i drugih oblika koruptivnog ponašanja policijskih službenika, kao i drugih krivičnih djela policijskih službenika, izvršenih na radu ili u vezi sa radom. Osim navedenog, Odjeljenje za unutrašnju kontrolu rada Policije sprovodi i kontrolu zakonitosti vršenja policijskih poslova, a naročito u pogledu poštovanja i zaštite ljudskih prava prilikom izvršavanja policijskih zadataka i primjeni policijskih ovlašćenja, kao i druge kontrole koje su od značaja za efikasan i zakonit rad Policije.
POBJEDA: Nedavno ste rekli da su Vam poznati navodi da pojedini visoki službenici Uprave policije posjeduju hotele u Crnoj Gori i inostranstvu koje su formalno prepisane na članove porodice? Ako jeste – šta je Uprava policije tim povodom preduzela?
ŠĆEPANOVIĆ: Iako sam Vam u odgovoru na prethodna pitanja ukazao na odredbe pozitivno – pravnih propisa koji regulišu pitanje kontrole imovine policijskih službenika, moram ukazati da postupanje Odjeljenja za antikorupciju ne isključuje našu obavezu da detektujemo sve nezakonitosti u radu policijskih službenika, pa samim tim ni da prikupljamo obavještajno-bezbjednosne podatke o njihovoj imovini, naročito kada je očigledno da ona ne korespondira sa prihodima policijskog službenika.
Ovakve situacije svakako izazivaju sumnju u zakonitost stečene imovine, pa ovako prikupljeni obavještajno-bezbjednosni podaci daju osnova za preduzimanje daljih istražnih i dokaznih mjera i radnji, kako bi se početne indicije dovele na odgovarajući nivo sumnje koji je neophodan za procesuiranje ovih policijskih službenika, što je već i urađeno kroz lišenje slobode i procesuiranje pojedinih policijskih službenika zbog krivičnih djela sa elementima organizovanog kriminala, a čija imovina će biti predmet ispitivanja u daljem postupku.
POBJEDA: Postoje li policijski službenici koji su u međuvremenu postali državljani drugih država, a koji se i dalje nalaze na rukovodećim funkcijama u Upravi policije? Da li je to zakonski dozvoljeno? Koliko je do sada utvrđeno slučajeva sumnje na povezanost pripadnika policije sa švercom cigareta ili drugim oblicima organizovanog kriminala?
ŠĆEPANOVIĆ: Kroz više međusobno povezanih aktivnosti koje su preduzete sa ciljem vrlo jasne i potpune identifikacije svih anomalija koje utiču na integritet policijskih službenika, došli smo i do podataka da pojedini službenici policije, pored crnogorskog, imaju i državljanstvo drugih država.
Podsjetiću Vas da je odredbama Zakona o državljanstvu, kojim su definisani načini i uslovi sticanja i gubitka crnogorskog državljanstva, propisano da se crnogorsko državljanstvo može izgubiti po sili zakona, gdje je kao jedan od slučajeva predviđen i gubitak crnogorskog državljanstva u slučaju kada je crnogorski državljanin dobrovoljno stekao državljanstvo druge države.
Naravno da će Uprava policije u svim slučajevima u kojima postoje podaci određenog nivoa pouzdanosti obavijestiti Ministarstvo unutrašnjih poslova, kako bi isti u skladu sa svojim nadležnostima preduzeli dalje aktivnosti na utvrđivanju svih činjenica koje su od značaja za odlučivanje o pitanju državljanstva, što smo i uradili u prethodnom periodu.
Crnogorska i šira javnost su svjedoci da je Uprava policije, prvenstveno Specijalno policijsko odjeljenje, u saradnji sa nadležnim tužilačkim instancama, primarno sa Specijalnim državnim tužilaštvima, nakon dugogodišnjeg ili slobodno možemo reći decenijskog ćutanja na brojne nezakonitosti u svojim redovima, konačno krenula u sveobuhvatnu i beskompromisnu borbu protiv organizovanog kriminala, što je podrazumijevalo i identifikaciju i procesuiranje pripadnika saradničkih mreža ovih struktura koji su dio sistema Uprave policije.
Podnijetim krivičnim prijavama, po osnovu izvršenih krivičnih djela sa elementima organizovanog kriminala, obuhvaćen je 31 policijski službenik, među kojima su i dva bivša pomoćnika direktora Uprave policije i dva bivša direktora Uprave policije. Od ukupnog broja policijskih službenika koji su procesuirani u vezi sa krivičnim djelima organizovanog kriminala, 10 policijskih službenika je procesuirano u vezi s aktivnostima koje su se odnosile na krijumčarenje akcizne robe, tj. krijumčarenje cigareta, od kojih su neki procesuirani i po više puta.
Kroz više medijskih obavještenja o predmetnim slučajevima vidjeli ste da je bilo riječi o jednoj sistemski uvezanoj kriminalnoj aktivnosti uz učešće policijskih službenika sa svih nivoa, koji su godinama kroz različite oblike službenog položaja uticali na degradaciju policijske profesije i unižavanje rejtinga Uprave policije kao ključne institucije u obavještajno-bezbjednosnom sektoru.
POBJEDA: Da li Uprava policije ima pristup i koristi podatke iz međunarodnih baza (Interpol, Europol, finansijske istrage) prilikom sprovođenja vetinga nad visokopozicioniranim policajcima?
ŠĆEPANOVIĆ: Pitanje vetinga, kako ne bi bilo nejasnoća prilikom tumačenja navedenog termina, moramo posmatrati u odnosu na odredbe Zakona o unutrašnjim poslovima, kojima su uređena pitanja bezbjednosnih smetnji za dalji rad i postupak utvrđivanja navedenih smetnji.
Prije svega, važno je napomenuti činjenicu, a što se može vrlo jasno i zaključiti iz odgovora na prethodna pitanja, da Uprava policije ulaže značajne napore na zaštiti i jačanju integriteta policijskih službenika i policijske profesije, uz napomenu da je i zakonom propisano da se vršenje policijskih poslova, između ostalih, mora zasnivati i na načelu integriteta, što je vrlo značajno u momentu preduzimanja sveobuhvatnih i intenzivnih mjera i radnji u cilju zaštite i unapređenja bezbjednosti građana i borbe protiv teškog i organizovanog kriminala.
Nedvosmisleno, zaštita interesa i unapređenje integriteta policijske profesije je imperativ, a isto mora biti posmatrano i u odnosu na mjere koje se preduzimaju u cilju zaštite od infiltracije organizovanog kriminala u Upravu policije, a svjedoci ste da je kroz jedan od ključnih segmenata u ovoj borbi, dakle kroz mehanizme međunarodne saradnje i zahvaljući podacima EUROPOL-a utvrđena činjenica aktivne uloge policijskih službenika u domenu djelovanja organizovanih kriminalnih grupa, što je bila veoma bitna poluga njihove moći.
POBJEDA: Možete li objasniti proceduru vetinga?
ŠĆEPANOVIĆ: Dakle, članom 162 Zakona o unutrašnjim poslovima propisano je da postupak za provjeru postojanja bezbjednosnih smetnji za dalji rad u policijskom zvanju sprovodi Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji koju obrazuje ministar unutrašnjih poslova, u skladu sa stavom 3 pomenutog člana, a koju čine službenici Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije.
Prethodno, ovaj postupak inicira neposredni rukovodilac policijskog službenika, bez saglasnosti policijskog službenika za koga se vrši bezbjednosna provjera.
Postupanje Komisije regulisano je odredbama Zakona o unutrašnjim poslovima, kao i Pravilnikom o sastavu i načinu rada Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji za vršenje policijskih poslova, donijetim u skladu sa članom 128 stav 11 Zakona o unutrašnjim poslovima.
Ono što je veoma važno ukazati jeste da je odredbom stava 1 člana 162 Zakona propisano da bezbjednosne smetnje za dalji rad postoje ako policijski službenik bude registrovan u evidenciji uživaoca opojnih droga, koju vodi organ državne uprave nadležan za poslove zdravlja, odnosno ako održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama.
Vrlo važna činjenica, koja u jednom dijelu i daje odgovor na vaše pitanje, jeste da svi podaci koji utiču na postupanje Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji moraju biti sadržani u evidencijama koje vodi Uprava policije, s obzirom na to da provjeru postojanja bezbjednosnih smetnji Komisija vrši uvidom u odgovarajuće evidencije.
Takođe, imajući u vidu da je riječ o veoma značajnom postupku, Komisija u sklopu svojih aktivnosti pribavlja i mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost o postojanju bezbjednosne smetnje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje nacionalna bezbjednost, što je propisano stavom 5 člana 162 Zakona o unutrašnjim poslovima.
Na osnovu svih prikupljenih podataka Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji sačinjava izvještaj sa mišljenjem o postojanju ili nepostojanju bezbjednosne smetnje koji dostavlja ministru unutrašnjih poslova.
Takođe, zakonom je propisano da se o postojanju bezbjednosne smetnje obavještava policijski službenik, pri čemu ne postoji obaveza da se isti obavijesti o razlozima na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosne smetnje, što je i sasvim opravdano u ovoj fazi postupanja.
Izvještaj o postojanju bezbjednosne smetnje za dalji rad je osnov za podnošenje prijedloga za pokretanje disciplinskog postupka za težu povredu službene dužnosti, propisanu članom 173 stav 1 tačka 28 Zakona o unutrašnjim poslovima – postojanja bezbjednosne smetnje za dalji rad.
Prijedlog za pokretanje disciplinskog postupka za težu povredu službene dužnosti podnosi se Disciplinskom tužiocu Ministarstva unutrašnjih poslova od strane neposrednog rukovodioca policijskog službenika.
Postojanje bezbjednosnih smetnji apsolutno ne prejudicira pitanje krajnjeg ishoda disciplinskog postupka, u kojem će na osnovu svih načela biti donijeta odluka o disciplinskoj odgovornosti policijskih službenika.
Zbog brojnih maliciozno plasiranih informacija, u vezi sa postupkom utvrđivanja postojanja bezbjednosnih smetnji, važno je da ukažem da se postojanje bezbjednosnih smetnji za dalji rad u policijskom zvanju utvrđuje na osnovu provjerljivih činjenica, u zakonom predviđenom postupku, koji se u smislu utvrđivanja bezbjednosnih smetnji zasniva na odredbama materijalnog prava sadržanog u lex specialis zakonima kojima je uređena oblast unutrašnjih poslova i oblast nacionalne bezbjednosti.
POBJEDA: Ko odlučuje da li će određeni policijski službenik biti predmet vetinga – i da li postoji opasnost od selektivnosti u tom procesu?
ŠĆEPANOVIĆ: U odgovoru na prethodno postavljeno pitanje naglašeno je da se postupak utvrđivanja bezbjednosnih smetnji pokreće na osnovu prijedloga neposrednog rukovodioca policijskog službenika. Mehanizmima monitoringa smanjili smo mogućnost eventualne selektivnosti i zloupotreba prilikom pokretanja ovog postupka. Naravno i da su neposredni rukovodioci policijskih službenika u potpunosti svjesni činjenice da bi zanemarivanjem podataka koji ukazuju na sumnju u integritet policijskog službenika doveli u pitanje sopstveni integritet, što bi svakako i po njih proizvelo posljedicu u dijelu koji se odnosi na pokretanje postupaka za utvrđivanje njihove odgovornosti.
Upravo zbog toga insistiramo na primjeni načela zakonitosti, profesionalizma i neselektivnosti i integriteta, tako da ni do sada, pa ni u narednom periodu neće biti nedodirljivih ili povlašćenih po ovom osnovu.
Nijesam direktno upoznat sa detaljima izvještaja Odbora za bezbjednost
POBJEDA: Zašto Izvještaj Odbora za bezbjednost ne gleda previše blagonaklono na veting u policiji? Zbog čega pozivaju na transparentnost ako se ima u vidu da je, kako navodite, sve u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima?
ŠĆEPANOVIĆ: Pretpostavljam da ste pratili nedavno održanu sjednicu Odbora za bezbjednost i odbranu, na kojoj je jedna od tema bio i postupak utvrđivanja bezbjednosnih smetnji za dalji rad u policijskom zvanju, shodno odredbama Zakona o unutrašnjim poslovima.
S obzirom na to da nijesam član Odbora za bezbjednost i odbranu, nijesam direktno upoznat sa detaljima koji se tiču ovog izvještaja. Međutim, moram da napomenem da su na navedenoj sjednici ministar unutrašnjih poslova i v. d. direktora Uprave policije, s obzirom da je riječ o temi koja je u pojedinim medijima poslužila za manipulativno djelovanje i prikazivanje neistinitih činjenica, sa vrlo jasnim intencijama ka dezavuisanju javnosti i opstruiranju cjelokupnog procesa, fokus izlaganja usmjerili na pojašnjenje odredbi Zakona o unutrašnjim poslova i detaljno pojašnjenje načina na koji se predmetni postupak sprovodi u praksi.
Kako je sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu u dijelu koji se odnosi na ovaj postupak bila javna, interpretiranje iznijetih činjenica na bilo koji drugi način, osim onako kako je to i predstavljeno, moglo bi ukazati na pokušaje manipulacije ili zloupotrebe, što bi u krajnjem i dovelo do sumnje u namjere svih onih koji se opredijele za takvo postupanje i mislim da bi za mene kao profesionalca, u ovom momentu, bilo neprimjereno da komentarišem pojedine stavove ovog tijela.
Ono što mogu ponoviti jeste da se postojanje bezbjednosnih smetnji utvrđuje u vrlo jasno zakonom propisanom postupku, koji podrazumijeva niz sukcesivnih koraka, gdje se kompletan postupak i izvještaj Komisije baziraju na provjerljivim činjenicama, koje se dalje provjeravaju kroz sprovođenje disciplinskog postupka, u kojem je jedno od ključnih načela i načelo odbrane policijskog službenika.
Navedeno načelo u značajnoj mjeri dolazi do izražaja na samoj raspravi pred Disciplinskom komisijom, koja je u svom radu i odlučivanju samostalna i nezavisna od Uprave policije, a samo po sebi načelo odbrane podrazumijeva i pravo policijskog službenika da iznese odbranu, kao i pravo na predlaganje dokaza u dokaznom postupku, kao ključne faze u postupku utvrđivanja odgovornosti.
Zbog toga sam i ukazao na činjenicu da postojanje bezbjednosnih smetnji utvrđenih od strane Komisije za bezbjednosne smetnje apsolutno ne prejudicira krajnji ishod disciplinskog postupka, već je samo jedna od faza u okviru postupka koja se odnosi na pitanje integriteta policijskih službenika za dalji rad u službi.
Ovo pitanje je u potpunosti elaborirano kroz odgovore na sva prethodna pitanja, a uzimajući u obzir vrlo jasne procedure, koje podrazumijevaju niz sukcesivnih koraka, normiranih odredbama Zakona o unutrašnjim poslovima, kao i usaglašenih podzakonskih akata donijetih od strane Ministarstva unutrašnjih poslova, mišljenja sam da nema mjesta prigovorima na transparentnost postupka.
