Zdravstveni sistem Crne Gore krenuo je putem oporavka i reformi, kazao je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić i poručio da je sigurna i visokokvalitetna zdravstvena zaštita prioritet resora na čijem je čelu, prenosi MINA.
On je rekao da se privatno zdravstvo ne može graditi tako što će koristiti resursi, odnosno kadar javnog zdravstva
“U obuke i edukaciju naših ljekara i ostalih zdravstvenih radnika država značajno ulaže, svakog dana sve više”, naveo je Šćekić u intervjuu agenciji MINA.
On je dodao da je za ovu godinu planirana realizacija više od 200 specijalizacija i dodatni broj subspecijalizacija.
“Zdravstvo je krenulo u pravcu oporavka i reforme, i ako to neko ne shvata i želi da lični interes stavi ispred javnog i interesa pacijenata, onda je to stvar sa kojom se moramo izboriti”, istakao je Šćekić.
On je, govoreći o Nacrtu zakona o zdravstvenoj zaštiti, kazao da se sprovodi jedna ozbiljna i odgovorna reforma.
“Znam da svaka reforma određenim strukturama smeta i da utiče na određene privatne i lične interese, ali mi smo tu nedvosmisleno opredijeljeni i pacijent i opšte dobro su nam na prvom mjestu”, poručio je Šćekić.
On je dodao da će Ministarstvo raditi u skladu sa tim, bez obzira na sve te lobije.
“Neprestano šaljem jednu poruku – vratimo empatiju u javni zdravstveni sistem, vratimo osjećaj prema našim pacijentima i njihovim potrebama i problemima”, naveo je Šćekić.
On je poručio da će kvalitetna zdravstvena zaštita i usluge biti i dalje prioritet resora na čijem je čelu.
“Smatram da se ogromni dio zdravstvenih radnika ponaša u tom pravcu. Izražena su određena nezadovoljstva Nacrtom zakona o zdravstvenoj zaštiti, ali mislim da, ipak, jedan manji dio treba mnogo odgovornije da pristupi i shvati da se stvari moraju mijenjati”, kazao je Šćekić.
On je rekao da su u startu otvorili vrata da svi koji su zainteresovani mogu da daju predloge i sugestije na Nacrt zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojim je predviđeno ukidanje dopunskog rada kod privatnika.
“Potpuno smo, kao predlagači, otvoreni da uvažimo određene sugestije i nađemo zajednička rješenja koja će biti u interesu zdravstvenog sistema, ali molim da nam pacijent bude na prvom mjestu”, naveo je Šćekić.
Upitan kako komentariše ocjene da bi usvajanje zakona bilo korak unazad i da je ukidanje dopunskog rada u suprotnosti sa Zakonom o radu, on je kazao da se ne može reći da je korak unazad nešto što ima za cilj da značajno unaprijedi zdravstveni sistem.
Šćekić je istakao da se ne smije urušavati javno zdravstvo i dozvoliti da pacijent neku uslugu, koju treba da dobije na kvalitetan način u javnom, dobija za novac u privatnom zdravstvu.
“Pitam koji je standard naših građana, da li svi građani mogu i koliko njih uopšte može da plaća zdravstvene usluge. Želimo da kroz zakon stvorimo što veće mogućnosti za naše pacijente i građane, da dobiju besplatnu, kvalitetnu i efikasnu zdravstvenu zaštitu”, naveo je Šćekić.
Jedan od ciljeva tog zakona je, kako je dodao, smanjenje listi čekanja.
“Prosječna zarada u javnom zdravstvenom sistemu sada je blizu dvije hiljade EUR. To nije mali iznos za naše prilike. Da li zdravstveni radnici to zaslužuju? Da, zaslužuju”, kazao je Šćekić.
On je dodao da se zbog Nacrta zakona o zdravstvenoj zaštiti nijesu pobunili svi ljekari u Crnoj Gori, već oko 200 doktora Kliničkog centra (KCCG).
“Postavlja se pitanje zašto samo ti ljekari. Gdje su ostali ljekari širom Crne Gore? Zar i oni nijesu neko ko pruža svakodnevnu uslugu i daje sve od sebe za naše pacijente. Imaju i oni osjećaj prema ličnim i porodičnim potrebama i svom budžetu”; naveo je Šćekić.
On je podsjetio da je Nacrtom zakona predviđena mogućnost dopunskog rada u državnom sektoru, da KCCG osnuje ambulante u kojima će zdravstvene usluge moći da dobiju građani koji žele da plate, iako nema potrebe da žure sa tim određenim pregledima.
“Nije u redu da neko radi pola vremena u javnom zdravstvu, a pola u privatnom, a da onda imamo liste čekanja”, kazao je Šćekić.
On je ponovio da niko nikome ne želi da uskrati bilo koje pravo ili mogućnost, već da samo žele da unaprijede zdravstvenu uslugu i da pacijent bude na prvom mjestu.
Šćekić je kazao da su na početku mandata sagledali sve one stvari koje su u prethodnom periodu stavljane po strani, ili su značajno uljepšavane u odnosu na stvarno stanje.
Prioritet je bio, kako je rekao, da odmah krenu u rješavanje problema.
“Ministarstvo zdravlja je podiglo sve kapacitete na najveći mogući nivo i zahvalan sam kolegama koje su nesebično krenule u rješavanje svih problema koje smo prepoznali”, istakao je Šćekić.
On je naveo da su se ti problemi odnosili na zastarjelost zdravstvenih objekata, u koje se 40 godina nije značajnije ulagalo, kao i na zastarjelu opreme i njen nedostatak u zdravstvenim ustanovama.
“Ponosni smo na započinjanje izgradnje novih zdravstvenih objekata, počev od klinika za mentalno zdravlje i za infektivne bolesti i dermatovenerologiju, do Operativnog centra za vanredne situacije u okviru Instituta za javno zdravlje”, naglasio je Šćekić.
On je naglasio da su ta tri objekta jako značajna i da će uticati na to da zdravstveni radnici, u dobrim uslovima, pružaju kvalitetnu zdravstvenu uslugu građanima.
Šćekić je, govoreći o najvećim rezultatima postignutim od početka mandata, naveo da su donijeli akte koji su značajni i stavljaju pacijenta u prvi plan.
“Ono što nam, takođe, pomaže da pacijenta stavimo u prvi plan jeste stvaranje dobrih uslova za rad zdravstvenih radnika, kroz poboljšanje njihovog životnog standarda i povećanje zarada”, kazao je Šćekić.
On je rekao da pretvaranjem bolnica u Beranama i Kotoru u regionalne centre za sjever i jug, žele da rasterete KCCG.
Obje ustanove, kako je naveo, imaće angio sale i mamografe.
Šćekić je podsjetio da je počela rekonstrukcija Specijalne bolnice „Vaso Ćuković“ u Risnu i da vrijednost radova iznosi oko 2,3 miliona EUR.
On je kazao da očekuje da će u narednih par mjeseci imati idejno rješenje za novu bolnicu u Pljevljima i novi urgentni centar u Podgorici.
“Idemo u pravcu pripreme projektne dokumentacije za dom zdravlja u Siti kvartu. Takođe, tu je i Centar za hematologiju, gdje će biti smješten PET CT skener”, naveo je Šćekić.
On je zahvalio Vladi koja je prepoznala značaj zdravstvenog sistema.
Prema riječima Šćekića, da je zdravstveni sistem na prvom mjestu može se vidjeti po opredijeljenom budžetu za ovu godinu, kao i rješavanju duga Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) koji je iznosio preko 50 miliona EUR.
On je podsjetio da su budžetom za ovu godinu za finansiranje zdravstvenog sistema planirana 402 miliona EUR, što je za oko 65 miliona EUR više u odnosu na prošlu godinu.
To, kako je naveo, pokazuje odnos Vlade prema zdravstvenom sistemu i potrebama građana, a sve u cilju pružanja svakodnevne i sveobuhvatne zdravstvene zaštite i usluge.
Za ovu godinu, kako ističe, obezbijeđena su značajna sredstva i funkcionisanje zdravstvenog sistema biće nesmetano, posebno onaj dio koji se tiče nabavke ljekova i obezbjeđivanja terapije za najteže pacijente.
“Nećemo dozvoliti da se desi ono što se desilo tokom prošle godine”, poručio je Šćekić.
On je ponovio da su kroz inoviranu listu ljekova obezbijedili uštedu od 4,25 miliona EUR.
Upitan smatra li da stabilno finasiranje zdravstvenog sistema može biti obezbijeđeno bez vraćanja zdravstvenih doprinosa, Šćekić je kazao da je to suštinsko pitanje i da su iz Ministarstva u kontinuitetu upozoravali u vezi sa tim.
“Ne mogu da vjerujem da je neko tako olako pristupio ukidanju doprinosa za zdravstveno osiguranje i ukidanju sigurnog prihoda za FZO, na nivou blizu 200 miliona EUR”, rekao je Šćekić.
To je, kako je dodao, bila neka elementarna sigurnost, nešto na šta je u svakom momentu mogao da se osloni zdravstveni sistem.
“Ne smije se zdravstveni sistem ostaviti da se oslanja na nečiju volju ili percepciju da li on treba da bude na prvom ili petom mjestu i da li je zdravstveni sistem taj kome treba najviše pažnje posvetiti”, istakao je Šćekić.
On je poručio da će se zalagati za pronalaženje modela koji će osigurati dugoročno, nesmetano, stabilno finansiranje zdravstvenog sistema i „da se izađe iz ovog populističkog vrtloga“.
“Kada se ovo priča, neko to hoće da svede na nivo ličnog, političke kritike. Ne, nama je isključivo cilj da ukažemo da se sa zdravstvenom zaštitom građana niko ne može igrati, bilo koja vlada da je u pitanju, pojedinac ili politika”, naglasio je Šćekić.
