Pored identitetskih pitanja na koja je stavljen akcenat, popis stanovništva je jako bitan sa demografskog aspekta. Njegovim sprovođenjem dobićemo važne informacije o broju ljudi, njihovoj dobi, polu, obrazovanju, zanimanju i drugim demografskim karakteristikama, a prije svega o migracijama mladih ljudi koje smo dužni sagledati i adresirati, poručio je potpredsjednik Vlade za demografiju i mlade i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić.
“Ovi podaci nam pomažu da bolje razumijemo populaciju i njen razvoj, što je ključno za planiranje i donošenje odluka u različitim područjima, da pratimo promjene, prilagodimo politike i programe kako bi odgovarali potrebama ljudi. Treba istaći da su mladi važna demografska skupina koja čini budućnost cijelog društva. Samo oni kroz svoju energiju, kreativnost i snagu mogu donijeti pozitivne promjene u svijetu. Važno je podržavati njihove ideje i pružiti im prilike za rast i razvoj u našoj državi. Kroz njihovu mladost i entuzijazam, možemo graditi svijet u kojem će svi imati jednake mogućnosti za uspjeh. Monitoring mladih je važan aspekt u razumijevanju njihovih potreba i izazova. Samo na taj način možemo da oblikujemo politike i programe koji će podržati njihov razvoj, obrazovanje, zapošljavanje i ostale aspekte njihovog života”, naveo je Šćekić.
Kako je dodao, praćenje mladih omogućava nam da prikupimo relevantne podatke o njihovom obrazovanju, zapošljavanju, zdravlju i drugim važnim područjima.
“To nam pomaže u donošenju odgovarajućih odluka i oblikovanju politika i programa koji će podržati njihov razvoj i dobrobit. Kroz praćenje mladih, možemo identifikovati trendove, potrebe i probleme s kojima se suočavaju te pružiti odgovarajuću podršku i resurse.Nakon popisa stanovništva, pristupićemo izradi Nacionalne strategije demografskog razvoja Crne Gore koja će predstavljati prvi i važan korak u identifikaciji ključnih demokratskih trendova i izazova sa kojima se supčavamo, te i da razvijemo ciljeve i politike koje će podržati održiv rast i razvoj naše zemlje, sa posebnim osvrtom na sproviđenje populacione politike kako bi uticali na demografske trendove i postigli ravnotežu između broja stanovnika i resursa (podsticaji za povećanje nataliteta, edukacija o planiranju porodice i podrška za porodice sa djecom)”, poručio je on.
Ovu vrstu politike, ističe, možemo jedino sprovesti na osnovu demografskih podataka, odnosno podataka popisa stanovništva, i u skladu sa potrebama i željama stanovništva.
“Na osnovu istačenog, popis stanovništva mora biti sproveden bez straha i političkog pritiska. Važno je da svi građani imaju sigurnost i slobodu da se izjasne i da se njihovi podaci obrađuju objektivno i pošteno. Samo takav popis može da pruži tačne informacije i da posluži kao osnova za pravilno donešenje odluka i planiranje u društvu, što sa prethodnim popisom nije bio slučaj. Za vrijeme višedecenijske diktature, građani, a posebno zaposleni u institucijama, bili su pod konstantnim pritiskom. Tadašnja vlast se bavila iskrivljivanjem stvarnog stanja i stvaranjem preduslova za obmanjivanje javnosti. Sada, situacija je drugačija i popis je slobodan, što otvara put za razvoj Crne Gore i pozitivne trendove”, zaključuje Šćekić.
