Crna Gora treba da crpi snagu iz svoje bogate i ponosite istorije, uz uvažavanje značajnog napretka koji je do sada napravila. Kao nezavisna i suverena država treba da ide naprijed bez nepotrebnog kompleksa manje vrijednosti. Ima sve mogućnosti da se pridruži EU u okviru sadašnjeg mandata evropskih institucija.
To se navodi u Nacrtu izvještaja o napretku naše zemlje ka EU u 2024. godini koji je sačinio izvjestilac EP za Crnu Goru Marjan Šarec, a koji je juče usvojen.
Slovenački parlamentarac, koji je u novom svojstvu prvi put boravio u našoj zemlji od 27. do 31. januara ove godine, za svoje ocjene takođe je koristio detalje izvještaja Evropske komisije iz 2023. i 2024. godine. Sve to rezultiralo je dokumentom u kojem hvali mnoge poteze Crne Gore, dok se kritike u najvećem dijelu odnose na ista pitanja kao i prethodnih godina.
Ipak, posebno interesantan dio dokumenta jeste objašnjenje u kojem Šarec odlično sublimira sve ono što je uticalo i utiče na crnogorsko društvo.
“Crna Gora je nacija sa bogatom, ali ponekad burnom istorijom. I pored toga što nije ni moja uloga, ni naša (EP) kolektivna dužnost da se zadržavamo na prošlosti, sadašnja politička i društvena stvarnost zemlje ostaje duboko oblikovana njome. Iako nema potrebe da se vraćamo na prošle događaje, moramo ih stalno imati na umu “, naveo je stalni izvjestilac za Crnu Goru.
Kako je kazao, zahvaljujući brojnim susretima tokom petodnevnog boravka u našoj zemlji, „stekao je vrijedne uvide koji su proširili njegovo razumijevanje i potcrtali neka njegova ranija zapažanja“. Ukazao je na činjenicu da su tri decenije vladavine jedne partije ostavile „brojne neriješene izazove“ koji postoje i danas, iako je istovremeno rezultirala nezavinošću države i pristupanju NATO.
“Sadašnja vladajuća koalicija je veoma raznolika, što zahtijeva značajnu koordinaciju i, posljedično, prihvatanje različitih kompromisa. Stoga bi bilo netačno tvrditi da Crnoj Gori nedostaje funkcionalna demokratija. Štoviše, medijska scena u zemlji pokazuje nivo pluraliteta koji daleko premašuje ono što se uočava drugdje u regionu “, ističe Šarec.
Za njega je značajno prošlogodišnje zatvaranje tri poglavlja – ukupno šest – jer je posljedica zajedničkog angažmana vlasti i opozicije pri donošenju zakona neophodnih za zatvaranje ključnih pregovaračkih poglavlja. Takođe je ukazao da je zatvaranje Poglavlja 31 „na stolu“, iako je „privremeno u zastoju zbog prigovora Hrvatske“.
“Ranije sam se osvrnuo na važnost istorije, koja je posebno relevantna za ovo nerazjašnjeno poglavlje, jer je duboko ukorijenjena u istorijski kontekst obje zemlje. Iako ovaj privremeni ćorsokak smatram nesretnom preprekom, uvjeren sam da će na kraju biti riješena u skladu sa evropskim vrijednostima, samim osnovama EU i njenim raison d’être (razlozima postojanja) “, dodao je Šarec.
Posebno je pohvalio aktuelne vladajuće stranke koje su „ponovo potvrdile svoju opredijeljenost za donošenje neophodnih zakonskih promjena kako bi se unaprijedilo približavanje Crne Gore EU“.
S druge strane, ukazao je na nedovoljnu funkcionalnost lokalne i državne vlasti koja je, kako ističe, posljedica aktuelnog izbornog zakonodavstva „koje dozvoljava da se opštinski izbori ne održavaju u istom danu“. Po njemu, to je razlog za stalne političke tenzije koje, s obzirom na veličinu i broj stanovnika, „imaju šire posljedice na nacionalnom nivou“. Ne manji problem predstavlja i pravosuđe „koje mora biti nezavisna grana vlasti“, tim prije što je borba protiv kriminala i korupcije jedan od najvećih izazova ne samo Crne Gore, jer „nijedna država nije imuna na takve izazove“.
“Ne nedostaje političke volje da se nastavi evropskim putem. Međutim, imperativ je osigurati da svakodnevne fluktuacije političkog života – koje proizilaze, po mom mišljenju, iz velikog broja političkih stranaka, od kojih svaka nastoji osigurati svoju poziciju – ne ometaju donošenje ključnih zakona potrebnih za završetak pregovaračkog procesa. Zakoni moraju biti što efikasniji i ne smiju podleći iskušenju da budu samo „kozmetički“, zaključio je Šarec u pojašnjenju svog prijedloga rezolucije EP o Crnoj Gori.
U samom prijedlogu buduće rezolucije EP, ocjene su grupisane u šest oblasti.
U dijelu o pristupanju EU, naglašava se „potreba za političkom stabilnošću, predanošću i konstruktivnim angažmanom kroz stranačke aktivnosti kako bi se krenulo ka zatvaranju dodatnih poglavlja“, ali i da se reforme moraju „učinkovito sprovoditi“. Pozdravlja se kontinuirano puno usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, ali i da se „ojača sprovođenje restriktivnih mjera i izbjegne njihovo zaobilaženje“. Podsjećamo, EK je prošle sedmice konstatovala da naša zemlja nema u potpunosti usaglašenu viznu politiku, ali su iz Vlade istakli da će to učiniti „do kraja pregovora“.
“EP je i dalje ozbiljno zabrinut zbog malignog stranog uplitanja, težnje destabilizaciji, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformacija od strane aktera iz trećih zemalja i poziva Crnu Goru da usvoji protivmjere, u saradnji sa EU i NATO “, ocjena je iz nacrta izvještaja.
Kada je riječ o demokratiji i vladavini prava, EP kritikuje „političke bojkote i blokade“, te „ponovno pojavljivanje napetosti i etničke polarizacije“ i poziva sve političke aktere na konstruktivan dijalog i konsenzus. Ponavljaju potrebu usklađivanja izbornog zakonodavstva sa standardima EU i preporukama OEBS-a, posebno „pri nadzoru troškova političkih stranaka i sprečavanju zloupotrebe državnih resursa“.
“EP poziva Crnu Goru da dodatno uskladi svoj pravni okvir – uključujući Ustav – sa zakonima i standardima EU o nezavisnosti, odgovornosti, nepristrasnosti, integritetu i profesionalizmu pravosuđa, sprovede još neispunjene međunarodne preporuke i utvrdi kriterijume za penzionisanje sudija i tužilaca u skladu sa evropskim standardima”, napominje se u nacrtu dokumenta, te daje podrška radu Agencije za sprečavanje korupcije.
Smatraju da hitno treba uskladiti zakone koji se odnose na oružje sa pravom EU i međunarodnim standardima, posebno imajući u vidu tragediju na Cetinju zbog koje izražavaju saučešće porodicama žrtava.
Za poglavlja o osnovnim slobodama i ljudskim pravima problemi su nastavak diskriminacije ranjivih grupa, te nepoštovanje prava nacionalnih manjina. Dalje, osuđuju svaki govor mržnje i zločine iz mržnje, te pozdravljaju kriminalizaciju rasizma i govora mržnje.
“Pozdravljamo nove medijske zakone, te da se ustraje na politici nulte tolerancije prema pritisku ili uznemiravanju novinara… Žalimo zbog visoke polarizacije u medijima i njihove ranjivosti na politički i strani uticaj “, ističe se u tekstu.
Europarlamentarac dalje podsjeća da su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja „ključni elementi procesa proširenja“ te da Crna Gora treba da „primijeni proaktivan pristup u rješavanju predmeta ratnih zločina i osigura pristup pravdi i odštetama žrtava“. Ali, navodi i da „treba izbjegavati korišćenje neriješenih bilateralnih i regionalnih sporova za blokiranje procesa pristupanja zemalja kandidata“.
Prema najavi iz kabineta Šareca, prije finalne verzije rezolucije biće razmatran kako sami tekst, tako i amandmani koje će eventualno podnijeti drugi članovi EP.
O izvještaju će prvo u maju glasati članovi Komiteta za vanjske poslove EP (AFET), dok će EP glasati o finalnoj verziji dokumenta na plenarnoj sesiji u Strazburu, planiranoj za jun.
