Informacije o povratku Luke Bojovića, koji je u Španiji osuđen na višegodišnju robiju zbog organizovanog kriminala, uveliko su podigle prašinu u javnosti i podzemlju, posebno imajući u vidu broj neprijatelja sa kojima je Bojović, tokom svoje bogate kriminalne karijere, uspio da se sukobi. Jedan takav sukob poprimio je dimenzije porodičnog rata, koji je Bojović vodio sa Šaranovićima, braćom Slobodanom i Branislavom, nekrunisanim kraljevima kocke koji su za informaciju o neprijateljima bili spremni da izdvoje milione, piše Nova S.
Šaranovići su početkom osamdesetih godina prošlog vijeka slovili za ljude koji su bili u rangu Željka Ražnatovića Arkana, Ljube Zemunca i ostalih žestokih momaka, ali se za razliku od njih nisu medijski eksponirali. Oni su već tada ušli u posao sa kazinima. Živjeli su u Diseldorfu, ali su vrlo često dolazili u Beograd. Braća Šaranović rukovodili su generalno biznisom koji se vrtio oko keša, pa su tako u svom vlasništvu imali i veliki broj kladionica. Još jedna od legendi kojom se često glorifikuje ova porodica odnosi se i na podatak da se nikada nisu bavili drogom.
Misteriozni ulazak u automobil
Sukob između najmoćnijih imena podzemlja počinje 2000-ih godina, nestankom Slobodana Radonjića (30), kuma Šaranovića, za koga se vjeruje da je ubijen.
Tog jula 2009. godine Radonjić je viđen kako ulazi u automobil Baranina Luke Đurovića, inače Bojovićevog bliskog prijatelja, i od tada mu se gubi svaki trag. Mediji su pisali da je mladića tog dana na telefon pozvao Đurović, nakon čega je Radonjić kidnapovan.
Iako do današnjeg dana tijelo Radonjića nije pronađeno, pretpostavlja se da je ubijen. Kao motiv ove otmice, koja do danas nije rasvijetljena, pominjao se dug koji je nestali mladić imao prema Filipu Koraću, koji sa druge strane slovi za desnu ruku Luke Bojovića.
Mediji su svojevremeno pisali da je Šaranović samostalno sprovodio istragu o otmici kuma, te da je došao do saznanja da iza zločina stoji upravo Bojovićev klan.
Samo dva mjeseca nakon otmice, Bojovićeva grupa zadala je još jedan udarac Šaranovićima.
Ubistvo ispred vile na Dedinju
Oktobra 2009. godine ubijen je Branislav Šaranović, dok je svojim vozilom prilazio kući na Dedinju. Tada su dvojica momaka sa kapuljačama na motoru prišla Branislavu Šaranoviću. Sačekali su da parkira auto i izađe, a potom su, dok je prelazio ulicu, zapucali uz psovku: „Majku li ti j…“
Čak 17 hitaca iz heklera pogodilo je Šaranovića koji je na mjestu ostao mrtav.
Slobodan je smrt brata teško podnio, pa je tako raspisao i novčanu nagradu od milion eura za bilo kakvu informaciju o ubici brata. Plakatima je bio oblijepljen cijeli grad, a izvjesno je bilo da je Šaranović za zločin krivio upravo Bojovića i pripadnike njegove kriminalne grupe.
Dvije godine kasnije, rat je odnio novu žrtvu – ubijen je Danilo Radonjić, Šaranovićev kum i otac otetog Slobodana. Njegovom likvidacijom samo je pojačana sumnja da je nekoliko godina ranije njegov sin Slobodana otet i ubijen.
Oko za oko, brat za brata
Iako se prvobitno pomislilo da će hapšenje Luke Bojovića 2012. godine u Španiji zaustaviti rat, sukobi su kulminirali. Tako je naredne godine, u centru Beograda likvidiran Nikola Bojović, Lukin rođeni brat. Bila je ovo osveta za ubistvo Brana, a zbog zločina Šaranović je 2014. godine uhapšen u Crnoj Gori.
Ipak, njega Crna Gora nikad nije izručila Srbiji, iako se teretio da je naručio ubistvo Bojovića, a koje je prema optužnici izvršio Saša Cvetanović zvani Pit Bul, kao i da je za zločin platio čak 30.000 eura.
Obezglavljen klan braće Šaranović
Iako je grupa Miloša Delibašića u Srbiji osuđena zbog ubistva Miloša Vidakovića i Nikole Bojovića, tužilaštvo je obustavilo postupak protiv optuženog Slobodana Šaranovića nakon što je on marta 2017. godine ubijen ispred svoje kuće u Budvi.
Da iza ovog zločina stoji Bojović, dodatnu sumnju podgrijalo je hapšenje Anđelke Bojović u Crnoj Gori, koja je privedena nekoliko mjeseci kasnije, nakon što je uhvaćena kako sjedi u automobilu u blizini kuće Ratka Koljenšića, pripadnika grupe osuđene za likvidacije Bojovića i Vidakovića.
Sukobi tokom narednih godina nisu jenjavali, a ubistva su se samo ređala. Tako je 2014. godine ubijen i Rade Rakonjac, bliski prijatelj Bojovića. Smatralo se da je ubistvo Rakonjca bilo odgovor na pokušaj atentata na Gorana Bojanića, člana Šaranovićeve grupe.
Među žrtvama rata i advokati
Da u ratu nije bilo pošteđenih govori i činjenica da su ubijena i čak dva advokata – Vladimir Zrelec 2015. dugogodišnji advokat braće Šaranović.
Takođe, advokat i bliski prijatelj Luke Bojovića Dragoslav Miša Ognjanović ubijen je 2018. godine.
Takođe, 2018. godine ubijen je i Bojovićev kum Dragoslav Miloradović, koji je izrešetan ispred svoje auto-perionice na Karaburmi.
Definitivno, zločin koji je u javnosti izazvao puno pažnje jeste ubistvo Jugoslava Cvetanovića, brata Saše Cvetanovića Pit Bula koji je osuđen zbog ubistva Nikole Bojovića. Cvetanović je ubijen u noći između 26. i 27. septembra 2017. na ulazu u haustor zgrade “Lepa Brena” u Vranju, a njegov brat je tokom suđenje za ubistvo Bojovića izjavio da je Luka Bojović odgovoran za ubistvo Jugoslava.
“Luki Bojoviću čestitam što mi je ubio brata”, rekao je tada Cvetanović i dodao da je upozoravao ranije sud da što prije pozove na saslušanje njegovog brata, odnosno, kako je rekao, “dok je još živ”.
Zbog niza ubistava, koje uključuju krvne osvete, jasno je zbog čega se strahuje da bi Bojovićev povratak ponovo „razbuktao“ rat suparničkih klanova.
Bojović se u španskom zatvoru nalazi od 2012. godine, a osuđen je na 18 godina zatvora zbog organizovanog kriminala. Kako su mediji prenijeli, španske vlasti obavijestile su prije desetak dana srpsku policiju o tome da se uskoro stiču uslovi da Luka Bojović zatraži uslovni otpust. Ipak, informacija o tome da li će Bojović to uraditi, kao i da li će zatražiti da ostatak kazne odsluži u Beogradu, nije poznato.
U Srbiji je svojevremeno bio optužen za ubistvo Branka Jeftovića Jorge i za pokušaj ubistva Andrije Draškovića i Zorana Nedovića Šoka 2004. godine, kao i za ubistvo njihovih tjelohranitelja Dejana Živančevića i Milutina Jovičića, koji su tom prilikom nastradali. Pravosnažno je oslobođen svih tih optužbi, te Srbija Luku Bojovića ne potražuje ni za jedno krivično djelo.
Nedavno se oglasilo i Ministarstvo pravde Srbije, koje je potvrdilo da bi Bojović trebalo da bude izručen Srbiji.
Kako su rekli u Ministarstvu pravde, obaviješteni su posredstvom srpske ambasade u Madridu da je u Brigadi za strance i granice Generalne policijske uprave La Korunje otvoren predmet protjerivanja Bojovića poslije izdržane kazne zatvora.