Proslava Dana državnosti Srbije u Pljevljima je dio političkog folklora, a nisam siguran da u našem zakonodavstvu ima sankcija protiv toga, smatra profesor i akademik Šerbo rastoder.
Komentarišući izjavu prvog čovjeka Pljevalja Daria Vraneša da ne zna zašto nekog iritira akademija povodom srpskog ustanka, Rastoder je kazao da je to dio Vranešovog identiteta.
“Za Vraneša samo imam pitanja: protiv koga je podignut ustanak, pod kojom zastavom i ima li on pravo kao pojedinac da u ime jedne zajednice promoviše kao sopstvenu vrijednost proslavu dana državnosti druge države? Šta tu može da uradi? Može li da zabrani, ima li tu pravnih nejasnoća? Nisam siguran da u našem zakonodavstvu ima sankcija povodom toga”, istakao je Rastoder u emisiji “Tamo i natrag” na A plus televiziji.
Poručio je da je slučaj u Pljevljima test države i današnje političke elite.
“Primjećujem da je prvi čovjek DPS-a odatle, a i premijer. Ako je neko reagovao povodom ovoga lokalnom parlamentu , onda je to znak da čovjek koji to promoviše nema saglasnost cjelokupne zajednice. Pojedinci imaju potrebu da političkim folklorom identifikuju sebe, jer i sami imaju problem sa ličnom identifikacijom. Ne možeš drugima da namećeš svoja osjećanja”, ocijenio je Rastoder.
Rastoder se u emisiji dotakao i teme oko Petra II Petrovića Njegoša, navodeći da je Njegoš za njega nesumnjiva vrijednost kao pjesnik, ali da je problem “Njegoš kao bilbord”.
“Treba razlikovati Njegoša kao bilbord i Njegoša kao pjesnika. Kakav je to pjesnik sa čijom slikom idu u ratove? Nemam iluziju da umanjim njegovu poetsku vrijednost, ali ako se uzima od njega samo što dijelu ljudi odgovara, onda dobijamo ovo o čemu pričam”, zaključio je Rastoder.
