Skupština Crne Gore raspravlja danas o Predlogu Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović je kazao da je Vlada utvrdila i zaključke koje je dostavilia parlamentu, koji se, između ostalog, obavezuje da će u saradnju sa skupštinom da popis stanovništva ne preklapa sa većim političkim događajima poput državnih ili lokalnih izbornih kampanja ili u periodu godine kada koji je karakterističan po vremenskim uslovima koji otežavaju pristup domaćinstvima.
“Što se tiče Crne Gore popis ne može biti organizovam u zimskim i ljetnjim mjesecima, a bilo bi poželjno da on bude održan u situaciji elementarne poičke stabilnosti., SVjedoci smo da tu stabilnost trenutno nemamo u Crnoj Gori”, rekao je Damjanović.
Imajući u vidu da se naredne godine održavaju redovni predsjednički izbori u maju ili aprilu, on je kazao da je popis morao da bude održan u oktobru ili novembru 2023. godine.
“To je za godonu dana. Pola godine bi bio neophodan peroid da se MONSTAT, ostali državni organi i lokalne samouprave spreme za ove aktivnosti”, rekao je Damjanović u parlamentu.
Poslanik DF- a Dejan Đurović, kao izvjestilac Odbora za finansije i budžet, kazao je da su popisom su obuhvaćeni crnogorski državljani koji imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori bez obzira da li su prisutni u mjestu stanovanja ili privremeno borave u drugom mjestu Crnoj Gori ili u drugoj državi i stranci koji imaju odobren stalni ili privremeni boravak.
“O osobama koja se obuhvataju popisom prikupiće se, između ostalog, podaci o imenu i prezimenu, polu, datumu rođenja i jedinstvenom matičnom broju, mjestu i državi rođenja, bračnom statusu, odnosno vanbračnoj zajednici, životnom partnerstvu lica istog pola, državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku, jeziku kojim lice uobičajeno govori”, naveo je Đurović.
Đurović je istakao da popisom treba da se bave samo statističati, ali da je on postao političko pitanje.
“U procesu razbijanja srpskog naroda u bivšoj Jugoslaviji, kreatorima projekta glavno oružje postaje popis stanovništva. Dominantna srpska svijest u Crnoj Gori na kraju i posle Drugog svjetskog rata je mijenjana kako bi se Srbi preveli u Crnogorce i da se novostvorena nacija odvoji od srpske. Ovo je rađeno u početku tako, da kreatori projekta iz KP govore da su Crnogorci i Srbi isto te da je to zbog federelizacije Jugoslavije. olitičku stabilnost za popis, realno je da bude za godinu dana”, rekao je Đurović.
Slaven Radunović (DF) je kazao da je bivša vlast htjela da sprovodi popis isključivo kada je država mogla da konroliše sve poluge vlasti i da , na neki način, upravlja podacima koji će se dobiti na popisu.
Poslanik SNP-a Dragan Ivanović je kazao da je popis značajan za svako društvo i da se vrijeme od 10 godina između dva popisa moraju poštovati.
Popis je, kako smatra, dobra prilika da se stekne uvid u imovinu kojom građani raspolažu.
“Možda su se u DPS-u plašili da vidimo koliko ko ima stanova, jer će to biti dobar pokazatelj šta se radilo sa stanovima koijm su čašćavali jedne druge”, kazao je Ivanović.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović je kazao da političke elite u Crnoj Gori pokušavaju da statističku stvar žele prevesti u političku.
“Tako umjesto da saznamo imamo li više stanovnika, penzionera, djece, poljoprivrednika, mi mjerimo oćemo li imati više Srba, Crnogoraca, Bošnjaka… i to je politička stramota, jer se nacionalni i vjerski identitet stavlja na klasični pijačni i politički kantar”, rekoa je Bogdanović.
Sporno je, kako je naglasio, kada se popis koristi za podgrijavanje nacionalnih podjela.
Poslanik SD-a Boris Mugoša je kazao da su benifiti popisa višestruki, ali da će zbog insistiranja na prikupljanju podataka o nacionalnoj i etničkoj pripadnosti doći će do staranja atmosfere da će se napraviti predizborna kampanja oko popisa.
“Ja jesam za to da se prikupe podaci koji trebaju, vezani za obrazovnu, zdravstvenu, regionalnu, socijalnu politiku demografskog razvoja”, rekao je Mugoša.
On je istakao da treba pogledati urednu Evropskog parlamenta i Savjeta Evrope, gdje se navodoi koji su obavezni, akoji su opcioni podaci.
“Nije slučajno da su naveli da su opcioni podaci o etničkoj i nacionalnoj pripadnosti, vjeri i jeziku”, poručio je Mugoša i dodao da se samo u trećini zemalja EU prikupljaju podaci o nacionalnoj pripadnosti, vjeri i jeziku.
Saopštio je da će SD podnijeti amandman da se iz popisa izostave pitanja o nacionalnoj, etničkoj pripadnosti, vjeri i naciji.
Poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić Harbić rekla je da je zakon o popisu nešto što se donosi za konkretan događaj, pa nemati konkretna termin ili referentan momenat predstvalja nešto što nije zabilježeno u praksi i za šta nemamo uporednih primjera. Ona je kazala da je sporno i to što Vlada određuje period sprovođenja.
“Prevenstveno zato što imamo tehničku vladu sa ograničenim mogućnostima djelovanja, pa bi period popisa morao da bude određen upravo ovim zakonom što sada nije slučaj”, rekla je Strujić Harbić.
Ona je kazala da je BS spremna da istraje u namjeri da se prilikom popisa ispoštuju prava naših državljana koji su na privremenom radu u inostranstvu.
“Smatramo da su naši državljani u dijaspori jedan od najvažnijih resursa koji Crna Gora ima, i zaslužuju da budu posmatrani prilikom sprovođenja popisa”, kazala je poslanica BS-a.
Poslanik DNP-a Dragan Bojović kazao je, na početku izlaganja, da je politička situacija složena samo zato što “neki ne znaju ko je vlast, ko opozicija”.
Bojović je istakao da je trend relativizovanja predaka i korijena nije novina u Crnoj Gori, već da je dio globalnih strujanja.
“Nije dobro da na popisu nema identiteskih pitanja. Pogrešna je teza da ta pitanja iniciraju podjele”, ocijenio je on.
Bojović je dodao da čovjek mora imati svoje “ja”, te da sebe mora identifikovati. Odricanje toga, smatra on, vodi nas depresonalizaciji i dehumanizaciji.
“U sveopštoj globalnoj konfuziji veoma je važno da s ena sljedećem popisu izjasnimo, bez straha, da suvereno potvrdimo svoje ja i svoje izbore. Naš izbor i naše definisanje sebe ne smije se ni na koji način zasnivati na negiranju drugog”, kazao je poslanik DNP-a i podsjetio da je Srbima u Crnoj Gori, naročito tokom posljedne decenije, oduzimano pravo da se slobodno izraze. Takav vid fašizacije društva i totalitarizma od strane državnog vrha, istakao je Bojović, ne smije se ponoviti.
Poslanik Demokratske Crne Gore Vladimir Martinović saopštio je da svi treba da utiču kako bi popis bio jedna tehnička stvar, ali i da s egrađani bez pritisaka i inženjeringa izjasne slobodno.
“Svako drugo poimanje popisa ide na štetu vitalnih interesa Crne Gore. Popis treba da bude jedna vrsta praznika demokratije, a ne da s epretvara u nove podjele”, istakao je on.
Bez DPS-a na sjednici
Poslanici DPS-a, kako su ranije najavili iz te partije, neće prisustovati današnjem zasijedanju parlamenta.
Zakonodavni odbor utvrdio je, krajem oktobra, većinom glasova da je vladin Predlog zakona o popisu u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom.
Vlada Crne Gore dostavila je Parlamentu početkom juna Predlog zakona o popisu, koji je utvrdila na sjednici 2. juna.
Za potrebe sprovođenja Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova planirana su budžetska sredstva od oko 3,3 miliona eura.