Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost na dnevnom je redu današnje sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu. Predstavnica Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Sanja Raičević istakla je da je bilo neophodno da se u zakonu koji je star 20 godina, bezbjednosni rizici i prijetnje tretiraju na drugačiji način.
Novina zakona o ANB-u je višeslojni sistem nadzora-nadzor elektronskih komunikacija i druge tajne mjere moći će se primjenjivati samo uz odluku predsjednika ili vijeća sudija Vrhovnog suda. Osim toga, uvodi se funkcija specijalnog kontrolora za nacionalnu bezbjednost, dok će parlament, Vlada, Vijeće za nacionalnu bezbjednost i Biro za operativnu koordinaciju imati sopstvene mehanizme kontrole.
Tajno prikupljanje podataka biće ograničeno samo na slučajeve ozbiljnih prijetnji – poput terorizma, špijunaže i organizovanog kriminala – i to uz prethodno sudsko odobrenje i visok prag sumnje.
Raičević je istakla da Agencija za nacionalnu bezbjednost već pet godina radi na izradi Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, te bilo neophodno da se u zakonu koji je star 20 godina, bezbjednosni rizici i prijetnje tretiraju na drugačiji način.
Naglasila je da je kompletan zakon usaglašen sa partnerskim službama, zatim svim nadležnim državnim institucijama, a takođe sa Agencijom za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
Raičević je napomenula da je posebno medijski ispraćen dio koji se odnosi na primjenu mjera tajnog nadzora, te da su se izuzetno male promjene desile u dijelu ovlašćenju koja ostaju samo kod diretkora, a za skoro veći dio mjera koje su predložene isključiva nadležnost jeste predsjednika Vrhovnog suda.
“Ono što se pojavilo u zakonu, gdje je povećan opseg mjera jeste da direktor može ali u izuzetno hitnim situacijama, u razlozima opravdanosti, kada odlaganje mjere može da onemogući postizanje cilja, pokrenuti primjenu mjere, ali to je izuzetak, a ne pravilo. Ono se mora obrazložiti većoj sudskoj instanci od koje se mora dobiti saglasnost u roku od 48 sati. Ukoliko se u roku od 48 sata ne obezbijedi saglasnost, da li vijeća sudija ili predsjednika Vrhovnog suda, kompletan materijal i podaci koji se dobiju tom mjerom se uništavaju”, istakla je Raičević.
Taj zapisnik se, kako kaže, dostavlja ili predsjedniku Vrhovnog suda ili Vijeću, u zavisnosti od toga koja je mjera pokrenuta.
Naglasila je da se evidencije ne brišu, već one ostaju.
“To ovlašćenje direktora koje je uvedeno je bilo i u ranijem preiodu, a sada je samo prošireno sa aspekta zaštite sistema nacionalne bezbjednosti”, poručila je Raičević.
Raičević je naglasila da je Agencija za nacionalnu bezbjednost najkontorlisaniji organ u sistemu bezbjednosti Evropske unije i NATO saveza, jer postoje kontrole sa svih aspekata.
“Moramo shvatiti da u sistemu nacionalne bezbjednosti pravo pojedinca ne može biti iznad prava nacionalne bezbjednosti države”, kazala je Raičević.
Članica Odbora za bezbjednost Slađana Kaluđerović pitala je šta se dešava odnosno ko kontroliše pristup od strane zaposlenih, koji pristupaju određenim tajnim podacima.
“Da li imate informaciju ko od službenika pristupa tim podacima od strane operatora, ko sve to kontroliše. A drugo je pitanje, kako ste pomenuli praksu država NATO i EU, gdje se ovaj širi opseg oko mjera tajnih nadzora kao što ste predložili, uopšte primjenjuje”, pitala je Kaluđerović.
Raičević je pojasnila da kod operatera ima tačan broj manjih službenika, koji imaju pristup kodovima, tvrdeći da je to kontrolisani sistem.
Ona je kazala da identičan predlog oko MTN “imamo kod Hrvata”…
“Shvatam da postoji bojazan jer posmatramo Agenciju kroz neki raniji period. Ovo je samo prilagođavanje sistemima kao članica NATO-a”, navela je ona.
Oskar Huter (DPS) je naveo da se za ovih pet godina često u javnosti licitira imenima, hapšenjima…te da “zbog toga niko ne odgovara”.
“Neki ministri kriminalizuju neke osobe, mašu operativnim informacijama, i na taj način im se stavljaju jedan težak teret. Da li su povjerljive informacije, odnosno, da li možemo da pitamo ANB da li smo pod nekim mjerama. Imali smo juče, jedno ‘rješenje’ slučaja iz 2000. godine, od strane ministra unutrašnjih poslova. Volio bih danas da imamo hapšenje onih koji su živi, a koje je on pomenuo. Pitam se da li može bilo koji ministar da maše operativnim informacijama na plenumu”, pitao je Huter, aludirajući na jučerašnji nastup ministra MUP-a Danila Šaranovića, koji je pročitao podatke iz neke operativne informacije MUP-a iz 2000. godine gdje je naveo imena osoba, koje su navodno učestvovale u ubistvu nekadašnjeg savjetnika Gorana Žugića.
Šaranović je odmah odgovorio Huteru navodeći da je poslanik DPS-a rekao nedavno da je “kriminalac samo onaj ko je pravosnažno osuđen”.
“Dio poslanika, gdje zaključujemo po strukturi njihovim pitanja recimo na Anketnom odboru, može se zaključiti da su ti poslanici dobijali informacije od zaposlenih u organima bezbjedonosnog sektora. Nikada ni ja niti direktor UP nijesmo iznijeli podatak koji je označen stepenom tajnosti. Svi znamo kakav institucionalni ambijent je kreiran decenijama u Crnoj Gori. Poraz kriminala se dogodio jer su kriminalci računali na ne sprovođenje zakona. Kako je vaš počasni predsjednik najavljivao i presude. E to je velika društvena opasnost. Možemo da prepoznamo po nastupu poslanika da su podatke mogli da dobiju od nekog iz bezbjednosnog sektora”, kazao je Šaranović.
Huteru je odgovorio i vršilac direktora UP Lazar Šćepanović, navodeći da ni on nije imao podatke, koje je na plenumu juče iznio ministar Šaranović.
“Oko mjera tajnog nadzora, sudija za istragu je dužan da obavijesti lice, prema kojem se rade te mjere. Postoje i izuzeci kada sudija za istragu ne mora da obavijesti to lice”, kazao je Šćepanović, navodeći da lično on i UP koriste “stručne kvalilifikacije za počinioce krivičnih djela”, te da nikoga ne nazivaju “kriminalcem”.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević smatra da je ovo zakonsko rješenje kontroverzno.
“Neka nam predstavnici predlagača kažu što ovo znači. Da nam iz ANB-a kažu zašto se igraju Velikog brata sa građanima Crne Gore”, kazao je on.
Ministar pravde Bojan Božović kazao je da su vidjeli određene reakcije u javnosti, i da žele da razmotre i eventualna poboljšanja teksta.
“Praćenje i posmatranje na javnom prostoru uz korišćenje tehničkih sredstava, po postojećem zakonu foto-dokumentovanje vrši direktor, novim zakonom je isto to predviđeno. Posebnu pažnju je izazvao nadzor nad elektronskim komunikacijama i poštanskim pošiljkama koji se odnosi na sadržaj elektronske komunikacije. Po postojećem zakonu to je Vrhovni sud, odnosno predsjednik, a takođe po ovom je Vrhovni sud. Vidim da su posebnu pažnju izazvali podaci osaobraćaju i elektronskoj komunikaciji i neuspješnom uspostavljanju komunikacija. Ovdje je važno istaći da nje riječ o samom sadržaju komunikacije, već o statističkim podacima koji se ovdje prikupljaju”, istakao je Božović.
Nova mjera je, dodaje on, nadzor međunarodnih telekomunikacionih mjera.
“Za taj nadzor je opet predviđen predsjednik Vrhovnog suda”, istakao je Božović.
Pregled informaciono-komunikacionih sistema državnih organa, organa lokalne samouprave i pravnih lica koja vrše javna ovlašćenja je, kako je saopšteno, nova mjera.
“Predviđeno je da time upravlja direktor, ali možemo razgovarati o tome da li sud”, kazao je Božović.
Nova mjera je pregled vozila i predmeta, a nadzor je, kaže Božović predviđen Vrhovnim sudom.
