Iako je počeo sudski proces protiv nekadašnjih pripadnika Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Backovića i Borisa Anđušića zbog iznuđivanja iskaza, aktivni službenici Uprave policije, odnosno Ministarstva odbrane, još nijesu privremeno udaljeni sa dužnosti, već uredno dolaze na posao.
Ko je u sistemu zakazao i zbog čega pored krivičnog postupka još nije uslijedilo privremeno udaljenje iz službe, znaće se nakon što se ispitaju sve okolnosti i obavještenja na relaciji Osnovni sud – Uprava policije – Ministarstvo odbrane, gdje je optuženi Anđušić zaposlen od kraja 2021. godine.
Glavni pretres okrivljenim pripadnicima nekadašnjeg Tima za podršku, kojim je nekada rukovodio Zoran Lazović, počeo je 22. januara 2025. pred Osnovnim sudom u Podgorici, gdje je oštećeni Milo Jovanović detaljno iznio tvrdnje kako je od njega batinama iznuđivan iskaz nakon što je uhapšen krajem januara 2021. godine, zbog sumnje da je bio uključen u planiranje ubistva beogradskih članova kavačkog ogranka Veljka Belivuka i Marka Miljkovića na Aerodromu Tivat.
Iskaze su na glavnom pretresu iznijeli i optuženi Backović i Anđušić, a tokom sudskog postupka saznalo se da njih dvojica nijesu privremeno udaljeni sa posla iako je protiv njih počeo sudski postupak.
(Ne)obaviještenost policije
Osnovni sud u Podgorici je na pitanje “Vijesti” da li je prema članu 19 b Zakona o krivičnom postupku slao obavještenje Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) da je pokrenut krivični postupak, odgovorio da je to učinjeno još 27. novembra 2024.
“MUP je od strane Osnovnog suda u Podgorici obaviješten da je pred sudom formiran krivični predmet poslovne oznake K.br. 684/24, protiv okrivljenih Borisa Anđušića i Zorana Backovića”, piše u odgovoru savjetnice za odnose s javnošću Osnovnog suda u Podgorici Ksenije Vuksanović.
Da je tog dana iz Osnovnog suda poslato obavještenje potvrdila je i Uprava policije (UP), navodeći da je 27. novembra 2024. “zaprimljen akt u kojem su obavijestili RCB ‘Zapad’ da je protiv službenika UP podignut optužni predlog zbog krivičnog djela iznuđivanje iskaza u saizvršilaštvu po kojem je u ovom sudu formiran krivični predmet”.
UP je u odgovoru “Vijestima” navela i da su službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Zapad” zatražili od Osnovnog suda u Podgorici izjašnjenjenje o tome da li je počeo krivični postupak za policijskog službenika Zorana Backovića protiv kojeg je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podiglo optužni predlog zbog krivičnog djela iznuđivanje iskaza u saizvršilaštvu.
Nijesu naveli kada su tražili to izjašnjenje.
“Upravu policije, kao nadležni organ, Osnovni sud u Podgorici, odnosno postupajući sudija u predmetu, do današnjeg dana nije obavijestio o zakazanom glavnom pretresu, u skladu sa članom 19b tačka 1 stav 2 Zakona o krivičnom postupku (‘pozivanjem na glavni pretres u skraćenom postupku u skladu sa članom 454 stav 1 ovog zakonika’), kako bi neposredni rukovodilac postupio u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima u smislu člana 176 ovog Zakona”, piše u odgovoru UP.
Zakon jasan
Naglasili su da je obavještenje u skladu sa “pomenutim članom Zakona o krivičnom postupku jedini pravno relevantan uslov za donošenje rješenja o privremenom udaljenju sa rada policijskog službenika”.
Članom 19b ZKP-a propisana su ograničenja određenih prava usljed vođenja krivičnog postupka, koja nastupaju podizanjem optužnice ili pozivanjem na glavni pretres u skraćenom postupku u skladu sa članom 454 stav 1. U njemu piše da je sud po službenoj dužnosti dužan da u roku od tri dana od donošenja odluke obavijesti organ ili poslodavca kod koga je okrivljeni zaposlen.
Prema članu 176 Zakona o unutrašnjim poslovima, policijski službenik će biti privremeno udaljen sa rada, između ostalog, ako je protiv njega pokrenut krivični postupak zbog krivičnog djela sa elementima korupcije ili krivičnog djela učinjenog na radu ili u vezi sa radom, do okončanja krivičnog postupka.
Zakonskim propisima policijski službenik može biti privremeno udaljen i prije pokretanja krivičnog postupka kad je donijeta naredba o sprovođenju istrage protiv njega za krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti ako bi njegovo prisustvo na radu štetilo interesu, odnosno ugledu MUP-a i UP.
Neposredni rukovodilac dužan je da podnese obrazloženi predlog za privremeno udaljenje u roku od pet dana, a direktor policije dužan je da bez odlaganja primljeni predlog za privremeno udaljenje, uz svoje mišljenje, uputi ministru na odlučivanje.
Policijskom službeniku koji je privremeno udaljen sa rada oduzima se službena značka, legitimacija, oružje i druga oprema koja mu je povjerena za vršenje poslova.
Zlostavljanje u Tivtu u porodici
Bivši pripadnici Tima za podršku hapšeni su 19. jula prošle godine po nalogu osnovnog tužioca, koji je, nakon što je od Specijalnog državnog tužilaštva dobio spise predmeta koji su, između ostalog, sadržali i razvsrtanu SKY komunikaciju sa brojnim porukama i fotografijama, otvorio istragu u tom predmetu.
Optužni akt protiv Backovića i Anđušića podignut je 31. oktobra 2024. godine, a istraga je tada obustavljena protiv službenika UP Nikole Žižića.
Nikšićanin Milo Jovanović je 2021. prijavio je da je 22. januara te godine mučen od strane policijskih službenika koji su ušli u stan u kome se nalazio i vršili pretres, kako bi iznudili priznanje.
Akcija za ljudska prava (HRA) u nekoliko navrata saopštavala je da Jovanović, kako je tvrdio, nije pružao nikakav otpor, ali da je oboren na pod, gdje ga je više maskiranih policajaca udaralo pesnicama po leđima.
“Tom prilikom mu je nanijeta povreda nosa. Poslije izvjesnog vremena prebačen je u drugu prostoriju u kojoj se maltretiranje nastavilo gaženjem čizmama po nogama i rukama, i udarcima po genitalijama i u predjelu rebara. Zatim je iz Tivta prebačen u Podgoricu, u prostorije policije u City mall-u (prostorije Sektora za borbu protiv kriminala), gdje se zlostavljanje nastavilo”, saopštili su ranije iz HRA.
Oni su naveli da se fotografija Jovanovića koja potvrđuje torturu, na kojoj se vidi jasna povreda nosa, o kojoj je govorio još 2021. godine, nalazi u prepiskama sa SKY aplikacije.
HRA je više puta ukazivala i na izostanak djelotvorne istrage i volje tužilaštva da pribavi dokaze u ovom predmetu, ali i upozoravala na propuste tužiteljke Ivane Vuksanović, koja je prvobitno dužila predmet, zbog čega je Tužilački savjet još 13. maja 2023. godine utvrdio da je pritužba na rad tužiteljke Vuksanović osnovana.
Predmet je tada ustupljen tužiteljki Nađi Martinović, a istragu je okončao tužilac Marko Ivanović, koji je i podigao optužni akt protiv dvojice bivših pripadnika Tima za podršku.
Ministarstvo odbrane tvrdi da nije dobilo dopis za Anđušića
Ministarstvo odbrane Crne Gore nije dobilo obavještenje Osnovnog suda da se protiv zaposlenog Borisa Anđušića vodi krivični postupak.
To piše u odgovoru te institucije “Vijestima” na pitanje u vezi sa im da li ih je Osnovni sud u Podgorici obavijestio da je počeo krivični postupak protiv njihovog službenika.
Ministarstvo odbrane navodi da oni nijesu suspendovali Borisa Anđušića jer im od Osnovnog suda nije ni stiglo obavještenje o vođenju krivičnog postupka protiv njega.
Biro za odnose s javnošću Ministarstva odbrane potvrdio je “Vijestima” da je okrivljeni Boris Anđušić zasnovao radni odnos u Ministarstvu odbrane 22.11.2021. godine.
HRA ukazala na nedjelotvornu istragu
Iz Akcije za ljudska prava saopštavali su ranije da je u ovom predmetu i Ustavni sud u aprilu 2024. zaključio da zbog nedjelotvorne istrage tužiteljke Ivane Vuksanović “istraga nije sprovedena ni hitno, ni temeljno, ni nezavisno”.
“Ustavni sud je ‘van razumne sumnje’ potvrdio vjerodostojnost navoda o zlostavljanju od strane policijskih službenika. Zaključak je izveden na osnovu ‘skupa indicija, dokaza, kao i nespornih, dovoljno ozbiljnih, jasnih i usaglašenih pretpostavki poput nastalih tjelesnih povreda koje su konstatovane u Urgentnom centru, a za koje se vještak medicinske struke izjasnio da su mogle nastati za vrijeme njegovog lišenja slobode’. Zadovoljni smo što je intenziviranje istrage poslije svega, ipak, dovelo do konkretnih pomaka u vidu optuženja. Međutim, još jednom pozivamo vrhovnog državnog tužioca da kako u ovom predmetu, tako i u ostalim, utvrdi odgovornost svih državnih tužilaca koji su svojim propustima u predmetima policijske torture doprinosili izbjegavanju odgovornosti policijskih službenika i objavi šta će biti preduzeto da se ta praksa ne nastavi”, ranije su naveli iz HRA.
