Vijest da Elektroprivreda povlači sav svoj novac iz Prve banke zbog lošeg odnosa menadžmenta banke i neispunjavanja dogovorenih obaveza, zabrinula je klijente ove banke čiji je većinski vlasnik Aco Đukanović, brat predsjednika Crne Gore i DPS-a Mila Đukanovića.
Iz Elektroprivrede su potvrdili da povlače oročene depozite od osam miliona eura i prije isteka roka oročene, subordinisani dug od šest miliona eura, kao i sav novac sa tekućih računa u ovoj banci.
Alarmantno je zvučala informacija da uprava EPCG već tri mjeseca moli Prvu banku da im omoguće povlačenje tri od šest miliona eura svog novca iz subordinisanog duga za potrebe investicija, ali da banka nije sprovela tu proceduru i pored više urgencija i sastanaka.
Klijente Prve banke naročito je zabrinula izjava finansijskog direktora EPCG Mira Vračara da je problem i što banka odugovlači sa pokretanjem procedure za novu procjenu vrijednosti akcija banke, što utiče i na bilanse EPCG koja je vlasnik oko 20 odsto akcija ove banke.
Problemi sa Prvom bankom nisu, međutim od nove godine. U septembru mjesecu Centralna banka Crne Gore saopštila je da jedna banka ima problema sa nedostatkom kapitala zbog čega su vođeni pregovori o mjerama koje moraju da se sprovedu. Guverner Radoje Žugić nije otkrio da li je riječ upravo o Prvoj banci, ali će biti zanimljivo da se sada čuje odgovor CBCG da li je “ona” banka još uvijek pod mjerama.
Naš izvor blizak CBCG kaže da je ključni problem Prve banke u tome što ima veliku imovinu stečenu zbog nevraćanja kredita koju ne može da proda. Za kredite koji se ne vraćaju, naime, Prva banka mora da izdvaja rezerve kod CBCG.
U skladu sa navedenim bilo bi zanimljivo čuti nove procjene Centralne banke, posebno u smislu ugrožavanja likvidnosti Prve banke nakon zahtjeva o povraćaju novca od strane EPCG.
Aktuelna priča o problemu EPCG i Prve banke samo je nastavak niza problema ove banke i njenih nesporazuma sa deponentima.
Banka pod kontrolom porodice Đukanović ugrozila je prije 14 godina kompletan finansijski sistem u Crnoj Gori, i državi i njenim stanovnicima proizvela nemjerljivu štetu. Podsjetimo, 13. februara 2008. godine CBCG je donijela odluku da se prema Prvoj banci preduzmu prinudne mjere koje su, pokazaće se, najavile ali ne i spriječile nadolazeću krizu. Tada je od Prve banke zahtijevano da “prekine sa odobravanjem kredita koji nisu u skladu sa propisima”. Ispostavilo se da banka familije Đukanović ni nakon toga nije prekinula sa praksom dodjele spornih kredita.
Tada je usvojen novi Zakon o bankama koji je nakon trogodišnjeg usaglašavanja radikalno izmjenjen amandmanima DPS-a, mimo volje CBCG. Vlada je, prethodno, u predlog zakona “ugradila” sve amandmane DPS-a, ne mareći za upozorenje da se na taj način Centralnoj banci oduzimaju Ustavom data ovlašćenja za kontrolu banaka i njihovih vlasnika, opisao je situaciju u Đukanovićevoj banci Monitor.
“Odredba o kvalifikovanom učešću omogućava Centralnoj banci da ograniči promet akcijama banaka”, objašnjavali su u DPS-u i zahtijevali da se iz zakona briše odredba da “pravno ili fizičko lice ne smije steći kvalifikovano učešće u banci, bez prethodnog odobrenja CB”. Ovo je, inače, uobičajena praksa u svijetu, kako bi se ulazak u vlasničku strukturu banaka onemogućio vlasnicima prljavog novca.
Aco Đukanović je, što kupovinom na berzi što od Ministarstva finansija, postao uz EPCG najveći vlasnik Prve, do tada Nikšićke banke, a da nije tražio saglasnost CBCG… Potom je, 2007. godine, obavljena dokapitalizacija banke (učešće u kupovini akcija pod povlašćenim uslovima uzeli Milo Đukanović, Svetozar Marović i njihovi bliski saradnici iz politike i biznisa) bez saglasnosti CBCG. Dozvolu im je, po vlastitom nahođenju, izdala KHOV Zorana Đikanovića, kome su Vlada i parlament nedavno udijelili i peti mandat. Ignorišući očajno stanje na tržištu kapitala.
Nakon odluke o uvođenju prinudnih mjera u Prvu banku izvršna vlast je počela obračun sa tadašnjim guvernerom Ljubišom Krgovićem. Posao je kompletiran dvije godine kasnije.
Izvještaj od 29. avgusta 2008. CBCG pokazao je da je Prva banka visoko izložena riziku likvidnosti. Takođe je ocijenjeno da utvrđene nepravilnosti u poslovanju banke mogu ugroziti interese deponenata i povjerilaca. Iza bankarskih i revizorskih fraza krila se surova istina: utvrđeno je da Prva banka ne izvršava sve naloge za plaćanje izdate od strane svojih nalogodavaca (komintenata), odnosno da ima oko 30 miliona eura neizmirenih naloga za plaćanje i domaćem i ino platnom prometu!
Tri mjeseca kasnije, nova kontrola CBCG pokazala je „da je likvidnost banke kritično nedovoljna zbog nemogućnosti banke da podrži sve obaveze koje dospijevaju za plaćanje, kao i da je rizik likvidnosti banke visok zbog neusklađenih dospijeća i gotovinskih tokova aktive i pasive”.
Tada je Prvoj banci u pomoć priskočila Vlada kojom je rukovodio kao premijer brat Aca Đukanovića. Početkom decembra, usvojen je Zakon o mjerama za zaštitu bankarskog sektora. Nedugo potom (12. decembra 2008), Vlada je odlučila da kreditom od 44 miliona eura pomogne Prvoj banci. CBCG je već tada tužilaštvu dostavila podatke o počinjenim nepočinstvima.
CBCG je Vrhovnom državnom tužiocu “ukazala na postojanje osnova sumnje da su odgovorna lica u Prvoj banci, nezakonitim postupanjem, ugrozila prava svojih deponenata i povjerilaca”. Prijava je stigla nedugo pošto je Prva banka sklopila makar jedan od spornih kreditnih ugovora sa kompanijama u vlasništvu juče uhapšenog Darka Šarića i njegovih saradnika.
Tadašnja Vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić potvrdila je da je „uz informaciju iz CBCG dostavljen i određeni broj materijalnih dokaza”, nakon što je predmet sa Uputstvom o postupanju dostavila Specijalnom odjeljenju za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije. U maju 2012. Vrhovno državno tužilaštvo je odbacilo krivičnu prijavu koja joj je, uz prateću dokumentaciju, dostavljena iz CBCG.
„Specijalno odjeljenje, nakon provjere poslovanja Prve banke, nije pronašlo nijednu činjenicu koja bi mogla dovesti do pokretanja krivičnog postupka”, saopštila je tada Čarapić.
U odnosu na to vrijeme, neke stvari su se, ipak, promijenile. Makar i samo u procentima jer za familiju Đukanović nije baš “srećan splet okolnosti” to što Vesna Medenica više ne pokriva Vrhovni sud, Ivica Stanković VDT a Milivoje Katnić SDT. Još neprijatniji sticaj okolnosti je razotkrivanje role koju je, kako su sumnja na osnovu dokaza dostavljenih od Europola, u podzemnom biznisu imao sin bivše predsjednice Vrhovnog suda Miloš Medenica.
Od starih kadrova tu je još uvijek guverner Radoje Žugić od kojeg se sada očekuje da saopšti u kakvoj se situaciji nalazi “ona” banka koja je u septembru bila pod posebnim mjerama zbog problema sa nedostatkom kapitala, i da li najavljeno povlačenje novca EPCG iz Prve banke u tom kontekstu treba razumjeti kao znak za uzbunu?
