Proljećne alergije su česte u ljudskoj populaciji, a simptomi se mogu kretati u od blagih do težih oblika, u zavisnosti od individualne osjetljivosti i nivoa izloženosti alergenima.
Proljećne alergije mogu biti samo jedan oblik sezonskih alergija, s obzirom na to da isti ili slični simptomi mogu biti izazvani alergenima koji su aktivni u drugim godišnjim dobima, poput ljetnje trave, ambrozije ili jesenjih gljiva i buđi.
O simptomima alergije, preventivi i liječenju razgovaramo sa doktorkom Saidom Zejnilović, pedijatricom i alergologom.
Antena M: Koji su najčešći simptomi proljećnih alergija kod djece, a koji kod odraslih?
Saida Zejnilović: Kod djece su najčešći simptomi alergijski rinitis, koji uključuje curenje iz nosa, često kijanje, svrab nosa i očiju, kao i suzenje i crvenilo očiju. Neka djeca mogu imati i suvi kašalj, naročito noću. Kod odraslih simptomi mogu biti izraženiji, jer se često zanemaruju u početku, pa dolazi do hronične zapušenosti nosa, glavobolje, umora, pa čak i smetnji sa spavanjem. Takođe, kod odraslih je češća povezanost sa astmom i sinusitisom, što dodatno komplikuje kliničku sliku.
Antena M : Da li se alergije mogu pojaviti iznenada i u kasnijem životnom dobu, čak i ako ih ranije nijesmo imali?
Saida Zejnilović: Apsolutno. Iako se najčešće javljaju u djetinjstvu ili adolescenciji, alergije se mogu prvi put pojaviti i u odraslom dobu. Imunološki sistem se mijenja tokom života, a dugotrajna izloženost alergenima može izazvati senzibilizaciju organizma. Na primjer, osoba koja se preseli u područje gdje je ambrozija rasprostranjena može razviti simptome iako prethodno nije imala alergije.
Antena M: Zašto je ambrozija toliko problematična i opasnija u odnosu na druge proljećne alergene?
Saida Zejnilović: Ambrozija je izuzetno jak alergen. Njena polenska zrna su mala, lako se šire i mogu izazvati ozbiljne alergijske reakcije čak i u malim količinama. Sezona cvjetanja traje dugo, što dodatno pogoršava stanje kod alergičnih osoba.
Ono što mnogi ne znaju jeste da alergija na ambroziju često može biti povezana sa takozvanim ukrštenim alergijama na određene namirnice. Pacijenti koji reaguju na ambroziju, trebalo bi da obrate pažnju i na reakcije nakon konzumiranja neke hrane kao što su lubenica, dinja, tikvice i paradajz. Ove namirnice mogu izazvati slične simptome, poput svraba u ustima ili grlu, otoka, pa čak i tegoba sa disanjem, ako je prisutna ukrštena alergija.
Antena M: Kako roditelji mogu zaštititi djecu od izloženosti ambroziji, posebno u sezoni njenog cvjetanja?
Saida Zejnilović: Najvažnije je izbjegavati boravak na otvorenom u jutarnjim satima kada je koncentracija polena najveća, koristiti klima uređaje s filterima, redovno prati kosu i odjeću nakon boravka napolju, i po mogućnosti zatvarati prozore u periodima visoke koncentracije polena.
Antena M: Koliko je rasprostranjena alergija na polen kod djece i odraslih i da li se simptomi razlikuju od vrste polena?
Saida Zejnilović: Alergija na polen je sve češća i pogađa veliki broj djece i odraslih. Simptomi se mogu razlikovati u zavisnosti od vrste polena – neki izazivaju blaže simptome, dok drugi, poput ambrozije, mogu izazvati teže tegobe.
Antena M : Kako ublažiti simptome i koje mjere prevencije su preporučljive?
Saida Zejnilović: Osnova terapije je izbjegavanje alergena kada god je to moguće. Ljekovi koji se koriste uključuju antihistaminike, kortikosteroidne sprejeve za nos, dekongestive i u određenim slučajevima imunoterapiju, koja dugoročno smanjuje osjetljivost organizma. Od preventivnih mjera važno je održavati čistoću doma, koristiti prečišćivače vazduha, izbjegavati sušenje veša napolju u sezoni polena, i često prati ruke i lice. Takođe, redovne kontrole kod alergologa su preporučljive, naročito ako simptomi traju duže od dvije nedjelje.
Antena M: Može li ishrana koja uključuje čaj od koprive ublažiti simptome alergije, i koje namirnice preporučujete za jačanje imuniteta?
Saida Zejnilović: Čaj od koprive se tradicionalno koristi kao prirodni antihistaminik i može pomoći u ublažavanju blažih simptoma, ali nije zamjena za klasičnu terapiju. Ishrana igra važnu ulogu u jačanju imuniteta – preporučujem unos svježeg voća i povrća, naročito onog bogatog vitaminom C (citrusi, paprika, kivi), omega-3 masne kiseline iz ribe, orašaste plodove, med i fermentisane proizvode poput jogurta ili kefira. Dobar imunitet može pomoći organizmu da se lakše izbori sa alergijskim reakcijama.
Antena M: Da li nebriga o alergiji može izazvati druge probleme kao što su upala sinusa i oštećenje disajnih puteva?
Saida Zejnilović: Apsolutno. Neliječena alergija može dovesti do hronične upale nosne sluznice, što pogoduje razvoju sinusitisa. Takođe, stalna upala disajnih puteva može dovesti do pogoršanja astme, pojave bronhitisa i oštećenja epitela disajnih puteva. Kod djece su česte komplikacije poput infekcija uha i poremećaja sna, što utiče i na njihovo ponašanje i koncentraciju. Zato je izuzetno važno da se alergije na vrijeme dijagnostikuju i adekvatno liječe.
Antena M: Kada je preporučljivo uraditi testove na alergije i koji su testovi najpouzdaniji?
Saida Zejnilović: Testiranje na alergije je ključni korak u preciznoj dijagnozi i uspješnom liječenju. Preporučuje se osobama koje imaju dugotrajne ili sezonske simptome, posebno kada terapija ne daje željene rezultate ili postoji sumnja na više alergena.
Najčešće se rade kožni prick testovi koji su jednostavni, bezbolni i brzo daju rezultate. Druga opcija su laboratorijski testovi iz krvi (specifični IgE testovi), koji su korisni kada postoji kontraindikacija za kožne testove – na primjer, kod djece sa ekcemom ili osoba koje već uzimaju antihistaminike.
Međutim, ono što predstavlja ozbiljan problem jeste činjenica da se u okviru javnog zdravstva, konkretno u Kliničkom centru, ovi testovi ne rade.
Građani su prinuđeni da se obraćaju privatnim ordinacijama, gdje cijene često premašuju finansijske mogućnosti prosječnog pacijenta.
Ovo je značajan nedostatak u zdravstvenom sistemu, s obzirom na to koliko su alergije sve češće i koliko mogu uticati na kvalitet života – naročito kod djece.
Neophodno je da se dijagnostika alergija učini dostupnom svima, jer rana identifikacija i pravilan tretman mogu spriječiti ozbiljne komplikacije i smanjiti troškove liječenja na duže staze.
