Na pragu špica ljetnje sezone, Budva se ne može pohvaliti popunjenošću kreveta u hotelima i privatnom smještaju, pišu ”Vijesti”.
I dok se očekivalo da će početak jula obilježiti kolone automobila koje pristižu s gostima na ljetovanje, umjesto da se traži krevet više, u metropoli turizma, ako je suditi po zvaničnim podacima Turističke organizacije Budve, minule sedmice boravilo je za gotovo petinu manje gostiju nego početkom jula prošle godine.
Turistički poslenici u razgovoru za “Vijesti” kao jedan od glavnih problema lošije sezone ističu to što Crna Gora nije uspjela da nadoknadi s drugih tržišta goste iz Ukrajine i Rusije, koji su bili dominantni lani.
Manje gostiju iz regiona je i zbog činjenice što su neke destinacije koje su prošle godine bile zatvorene zbog pandemije, sada otvorene, pa gosti iz nekadašnjih jugoslovenskih republika odlaze u komšiluk na ljetovanje.
Prema zvaničnim podacima od Jaza do Buljarice boravi 26.432 gosta, što je za 19 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.
Lošiju popunjenost u odnosu na minulo ljeto bilježe u hotelima i u privatnom smještaju.
Tako, kako se navodi u izvještaju TO Budve, u hotelima odmara 11.130 gostiju ili za 15 odsto manje nego početkom jula prošle godine.
U privatnom smještaju je još lošija popunjenost, čak za 23 odsto manje nego lani, pa je u ovom vidu smještaja registrovano 14.478 gostiju.
U kampovima odmara 236 gostiju ili za 71 odsto više, u hotelima je 198 gostiju ili za osam odsto više, dok je u odmaralištima 390 gostiju ili za trećinu više u odnosu na prošlu godinu.
Predsjednik Udruženja ugostitelja Budve Aleksandar Jovanović za “Vijesti” kaže da je u stvarnosti za 40 odsto manje gostiju, posebno u privatnom smještaju.
“Pojedini hoteli su dobro popunjeni, a dobar dio je poluprazan. Razloga za ovakvo stanje je više. Kada je Crna Gora u pitanju, nismo uspjeli da nadoknadimo goste iz Ukrajine i Rusije. Loša kampanja prema emitivnim trzištima, slaba povezanost i problemi u avio-industriji, budući da smo mi avio-destinacija, inflacija u Evropskoj uniji i slabljenje eura, neizvjesna jesen zbog ratnih sukoba, neki su od razloga” , naveo je Jovanović.
