Vjerovatno vam se mnogo puta desilo da vjerujete u nešto za što se u konačnici ispostavi kao netačno ili pogrešno. Proširen i ustaljen, unaprijed postavljen stav, pogrešno interpretirana informacija, ali i nepostojanje ili nedostatak naučnih dokaza – sve to mogu biti uzroci za formiranje predrasuda u koje vjerujemo.
U nastavku donosimo tri česte predrasude u našem podneblju.
Smrzavanjem hrana gubi na hranjivosti
Tehnika smrzavanja u čije su osnove proniknuli još stari Egipćani danas je među najpopularnijim metodama sprečavanja kvarenja hrane. Osnovni cilj je čuvati hranu kroz duži vremenski period i ujedno doprinijeti znatnom očuvanju njene nutritivne vrijednosti. Brzina smrzavanja namirnice je faktor koji može uticati na kvalitetu namirnice, odnosno na njen nutritivni sastav. Dokazano je da namirnica smrznuta do temperature od -18°C sa obzirom na kvalitetu i nutritivne karakteristike najviše odgovara svježem proizvodu. Dokazano je da je i sadržaj vitamina u namirnicama podvrgnutim metodi brzog smrzavanja zapravo veći nego kod svježih namirnica koje su odstajale duže od 72 sata.
Nikotin je najštetniji sastojak cigarete
Ovo je, bez sumnje, jedna od najrasprostranjenijih predrasuda. Nauka je dokazala da nikotin nije glavni uzročnik bolesti povezanih s pušenjem. Ovu tezu potvrđuje i činjenica da je nikotin još prije gotovo pola stoljeća postao dio rješenja u borbi protiv pušenja, te se od tada unosi kroz nikotinske žvake, flastere i tablete. S druge strane, brojna naučna istraživanja pokazala su da je jedan od najštetnijih sastojaka cigarete dim koji nastaje sagorijevanjem duhana. Eksperti upozoravaju da se u duhanskom dimu nalazi više od šest hiljada materija, od kojih je oko 100 klasificirano kao štetno ili potencijalno štetno.
Ono što većina pušača treba znati jeste da se do potrebne količine nikotina može doći i bez sagorijevanja i svih pratećih štetnih materija koje nastaju iz duhanskog dima. Bezdimne alternative koje zagrijavaju, a ne sagorijevaju duhan, predstavljaju bolji izbor za sve one pušače koji žele promijeniti svoje navike, ali nisu spremni da je se u potpunosti odreknu.
Čovjek koristi samo 10 posto mozga
Ova predrasuda u koju vjeruje gotovo pola čovječanstva stara je bar stoljeće i vezuje se uz početke neuroloških istraživanja, kada su naučnici pokušavali utvrditi gdje se u mozgu nalaze centri za pojedine funkcije. Iako se danas, zahvaljujući nauci, može uraditi “mapiranje” cjelokupne moždane mase i sa većom ili manjom preciznošću odrediti koji dio mozga je za šta zadužen, to nije bio slučaj na početku ovih istraživanja. Tada su ispitivanja rađena na samo oko 10 posto zapremine mozga, što je dovelo do pogrešne interpretacije koja je do danas aktuelna – da čovjek koristi tek deseti dio moždanog potencijala.
Naučna istraživanja jasno pokazuju da je u svakom trenutku aktivan veći dio mozga, ukazujući da se zone aktivnosti smjenjuju, te da je mozak aktivan čak i kada – spavamo.
