Predsjednik Skupštine i član Anketnog odbora Andrija Mandić kazao je na početku sjednice o Anketnom odboru da je dugo vremena crnogorsko društvo opterećeno prošlim vremenima i da se politička ubistva i prebijanja moraju aktuelizovati.
„Ovo nije sud. Mi smo političari, nismo sud ni tužilaštvo ali možemo da razgovaramo o svim temama, kao što se razgovara o drugim državama. Ja sam želio kroz metodologiju rada da se dodatno obratimo ministarstvu pravde koji su nam kazali da postoji još mnogo slučajeva o kojima možemo raspravljati ali ja sam želio da kandidujem i da uputim Ministarstvo pravde da nas obavijeste možemo li da se bavimo pitanjima teških ubistava“, kazao je Mandić.
On je potom nabrojao imena – Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Darka Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša Miška Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote Baje Sekulića i Srđana Vojičića
„Takođe predlažem da se bavimo i fizičkim napadima na novinare i druge slobodne intelektualce kao što su Duško Jovanović, Gojko Mitrović, Mladen Stojović, Momir Vojvodić, Željko Ivanović, Tufik Softić, Predrag Šuković, Aleksandar Saša Pejanović, Vojo Laković, Radovan Aleksić i Jevrem Brković“, kazao je on.
On dodaje da je važno da ovdje postoje pozvani predstavnici nosioca tužilačke vlasti, direktora policije i da se od njih čuje šta je urađeno po pitanju ovih ubistava.
„Treba pozvati i one koji su prije njih obavljali ove dužnosti, i one koji su bili na čelu ovih struktura. Da pozovemo načelnike CB-a koji mogu biti interesantni za ovaj razgovor. Svakako da pozovemo žrtve tih napada i da čujemo njihovo svjedočenje i one u javnosti ljude koji su saopštavali da su lično učestvovali u napadima. Ja čvrsto vjerujem da će ovaj odbor da da rezultate a oni mogu da posluže i policiji i tužilaštvu i u konačnom sudstvu da se dođe do istine i da odgovorni za ubistva, prebijanja, ne budu ljudi koji su na slobodi, i ne budu jedni od onih koje sretaju na ulici. Nego da se kroz rad anketnog odbora čuje šta se dešavalo u jednom vremenu kada je Crna Gora pokušavala da osvoji slobodu i postane pravna država“, kazao je Mandić.
Predsjednik Odbora poslanik DPS-a Andrija Nikolić je rekao da do sada ne postoje političke presude pravosnažnog karaktera koji bi kvalifikovale bilo koje ubistvo kao ubistvo sa političkim rukopisom.
“U ovoj formulaciji bilo bi korisnije da stoji navodna ubistva sa političkom pozadinom. Jer, ovako koncipirana odluka usmjerava narativ u drugom pravcu, jasni su mi politički motivi”, rekao je Nikolić.
Na dnevnom redu su dvije tačke – prva se tiče metodologije rada odbora, a druga inicijativa o konkretnim temama kojima bi to tijelo trebalo da se bavi.
„Treba biti rezervisan, jer ne postoje presude koje bi okvalifikovale bilo koje ubistvo kao da ima politički rukopis. Otud, u ovoj formulaciji bilo bi korisnije da stoji ‘navodna ubistva sa političkom pozadinom’. Jer, ovako koncipirana odluka usmjerava narativ u drugom pravcu, jasni su mi politički motivi“, rekao je na početku predsjednik odbora Andrija Nikolić (DPS).
Prema riječima poslanika DPS-a Oskara Hutera nije ljudski sipati so na rane zarad jeftinih političkih poena.
“Jako je važno da se utvrdi metodologija, te da se ne smiju prisvajati ovlašćenja koja Odbor nema jer postoje institucije koje vode istrage”, kazao je on.
Poslanica GP URA Ana Novaković Đurović smatra da parlamentarna većina na čelu sa Andrijom Mandićem ne dozvoljava da se poštuje Poslovnik i nije omogućila opoziciji da postavlja pitanja.
“Još jednom smo dobili potvrdu karaktera ove parlamentarne većine”, rekla je Novaković Đurović.
Poslanik o predsjednik DNP-a Milan Knežević rekao je da se prema dokumentu koji su dobili od Ministarstva pravde može vidjeti da se Odbor ne može baviti sa dva ili tri slučaja, ali ostalima može. On je podržao Mandićev predlog.
Poslanik PES-a Miodrag Laković istakao je da bi bilo preambiciozno vjerovati da će Odbor rasvijetliti neko ubistvo, ali se kroz rad Odbora može doći do konkretnih informacija o sprezi dijela institucija i kriminala.
Nakon toga jednoglasno je usvojenPravilnik o radu.
“Odbor treba da se pozabavi počiniocima ubistava koji nijesu otkriveni više decenija. Posebno o ubistvu Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Darka Belog Raspopovića, Gorana Žugića, MilošaMiška Krstovića, Mladena Klikovca, BlagoteBaje Sekulića i Srđana Vojičića, ali treba pitati Ministarstvo pravde da li se vode neki postupci, kako ne bi bilo prepreka da se odbor uključi”, naglasio je Mandić.
Laković je podsjetio da su se sva krivična djela koja je naveo Mandić desila u Crnoj Gori sem ubistva Bulatovića, koje se desilo 2000. godine u Beogradu.
“Mjesna i stvarna nadležnost stoga pripada organima Republike Srbije. Nas sve zanima istina o tom zločinu ali pitanje koje institucije treba pitati o tome”, rekao je Laković.
Sjednicu možete pratiti na linku.
