Krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena na štetu djeteta neće zastarijevati i biće procesuirana bez obzira na to kada su otkrivena.
Predlog da krivično gonjenje i izvršenje kazne za krivična djela protiv polne slobode iz Krivičnog zakonika ne zastarijeva, Ministarstvu pravde uputili su iz Kluba praktičnog streljaštva “Arsenal”:
“Ne vidimo razlog zašto bi se dozvoljavala mogućnost zastare krivičnih djela silovanja, obljube nemoćnih lica, obljuba djeteta, obljuba zloupotrebom položaja, nedozvoljene polne radnje podvođenje i slična djela iz glave 18, imajući u vidu kakve posljedice ostavljaju žrtve kao i članove porodica istih”, naveli su u komentaru koji su uputili u toku javne rasprave.
Resor Bojana Božovića djelimično je prihvatio predlog: “Nezastarivost za krivična djela protiv polne slobode će biti uvedena ukoliko su učinjena na štetu djeteta”.
Javna rasprava na Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Crne Gore počela je 12. februara, i u toku 20 dana trajanja, Ministarstvu pravde upućeno je 229 komentara. Najveći broj njih odnosio se na član 403 – Nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. U tom smislu, resor pravde uvažio je predlog da nema ublažavanja kazne za onoga ko neovlašćeno nosi vatreno oružje, municiju, eksplozivne materije ili na njima zasnovane materije…
Kazna predviđena za to krivično djelo je zatvor u trajanju od dvije do osam godina.
Zaštita zaposlenih u zdravstvu i prosvjeti
Prihvaćen je i predlog da se KZ dopuni na način da se uvede krivično djelo za neovlašćeno posjedovanje nacrta za 3D štampanje vatrenog oružja i njegovih djelova. Predložena kazna za to djelo je zatvor u trajanju od jedne do osam godina.
“U svijetlu objektivne prijetnje od proizvodnje vatrenog oružja i njegovih djelova korišćenjem 3D štampača, predlažemo inkriminaciju posjedovanja nacrta za 3D štampu istih. Kako već postoji opšta inkriminacija proizvodnje vatrenog oružje, tehnički postupak je irelevantan, ali smatramo da postoji praznina u pogledu inkriminacije nacrta za 3D štampu. Ovaj pristup je prihvaćen u krivičnom zakonodavstvu Sjeverne Makedonije, u nacrtu Zakona o izmenama i dopunama KZ u Srbiji…”, navodi u komentaru Dimitrije Ristić, regionalni stručnjak za vatreno oružje iz kancelarije Ujedinjenih nacija za droge i kriminal (UNODC).
Resor pravde prihvatio je i predlog Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije da se kao posebno krivično djelo prepozna napad na stručne radnike u centrima za socijalni rad i ustanovama za smještaj djece, mladih i odraslih.
Iz resora zdravlja su sugerisali da se u Nacrt, uz napade na ljekare, uvrsti i napad na medicinske sestre i tehničare, odnosno da se riječ “ljekar” zamijeni pojmom “zdravstvenog radnika”. I taj predlog je prihvaćen, kao i predlog Sindikata prosvjete da se napad na lice u obrazovno-vaspitnoj djelatnosti predvidi posebnim članom.
Nema parcijalne sudske rehabilitacije
Ministarstvo pravde prihvatilo je i predlog koji se odnosi na sudsku rehabilitaciju lica koje je više puta osuđivano.
U komentaru, Predrag Krsmanović, načelnik Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija i kontrolu, Direkcija za drugostepeni upravni postupak i normativu, pored ostalog, naveo je da je Izmjenama i dopunama KZ iz decembra 2023. odredba “izmijenjena u odnosu na ranije važeći KZ na način što je naznačeno da se sudska rehabilitacija može dati licu ako je više puta osuđivano na kaznu zatvora, dok je ranijim KZ bilo predviđeno da se sudska rehabilitacija može dati licu koje je više puta osuđivano, što podrazumijeva i osudu na novčanu kaznu, odnosno izrečenu uslovnu osudu, ako su ispunjeni ostali predviđeni zakonski uslovi”.
“Smatramo da je ranije zakonsko rješenje bilo bolje i jasnije i podrazumijevalo je da se u slučaju više osuda sudska rehabilitacija može dati samo za sve osude istovremeno. Nije bilo moguće da se rehabilitacijom obuhvati samo neka od osuda, a nije bilo od značaja što je za neko od tih djela nastupila zakonska rehabilitacija, osnovno je bilo da među njima postoje i one osude za koje se može dati samo sudska…”, navodi Krsmanović.
Sadašnjim zakonskim rješenjem, kako dodaje, “uvodi se na mala vrata” praksa da lica koja su više puta osuđivana parcijalno dobijaju rehabilitacije, i to u odnosu na uslovnu osudu i novčanu kaznu kad su za to ispunjeni uslovi za zakonsku rehabilitaciju, bez obzira da li postoji još osuda, a sudska rehabilitacija se odnosi samo na više osuda na kazne zatvora, što stvara dodatne nejasnoće u praksi.
“Smatramo da bi bilo uputno vratiti ranije zakonsko rješenje, kojim se sudska rehabilitacija može dati licu koje je više puta osuđivano (kazne zatvora, novčane kazne i uslovne osude) istovremeno za sve osude, ukoliko ispunjava zakonske uslove za to, i to bez obzira da li je nastupila zakonska rehabilitacija u odnosu na neke od tih osuda, a ne da se daje za pojedinačne osude, jer u suprotnom dolazimo u poziciju da pojedina osuđena lica dobijaju jednu po jednu rehabilitaciju za osude za koje nastupi zakonska rehabilitacija, bez obzira što su bili više puta osuđivani u momentu kada traže sudsku rehabilitaciju”.
Resor Božovića prihvatio je i predlog Krsmanovića u vezi sa članovima koji se odnose na zabranu približavanja i kršenje zabrane određene izrečenom mjerom bezbjednosti. Predložena je novčana, odnosno kazna zatvora do jedne godine.
Komentarima dostavljenim u toku javne rasprave ukazano je na to da KZ “ne prepoznaje mjeru obaveznog psiho-socijalnog tretmana (ili liječenja) počinioca nasilja”, a da “ista postoji za ‘alkoholičare’ i ‘narkomane’, te je stoga ovu stigmatizujuću terminologiju, koja je davno izašla iz medicinske prakse, hitno potrebno mijenjati”.
“Dakle, takvu mjeru prepoznaje i izriče parnični, alli ne i krivični zakonik, te je u predmetima krivice, gdje slučajevi porodičnog nasilja po novijim izmjenama najčešće dospijevaju, nije moguće izreći. U tom smislu, mislim da je potrebno napraviti urgenciju i intervenisati na zakonske akte na način da se, pošto se mjera detaljno uredi (u kojim uslovima se ona izriče, koliko traje, ko je i gdje sprovodi, kada prestaje da važi…) istom dopune”, predlog je koji je uputila Mina Gazivoda, a što je resor pravde prihvatio.
Zatvor za odbijanje nanogice
U odnosu na praksu bolnice i sudskog sistema da se mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja u zdravstvenoj ustanovi preinačava u mjeru bezbjednosti obaveznog liječenja na slobodi, prihvaćen je predlog da se, umjesto da mjera bezbjednosti na slobodi traje najdruže tri godine, KZ izmijeni tako da obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi traje “dok postoji potreba liječenja, ali ne duže od tri godine”.
“Izuzetno ova vrsta liječenja može trajati i duže od tri godine, u zavisnosti od okolnosti slučaja, za koja je zaprijećena kazna zatvora duža od 10 godina ili kazna dugotrajnog zatvora”, predlog je koji je prihvaćen.
Iz Centra za ženska prava (CŽP) naveli su da osuđena lica odbijaju postavljanje elektronskog nadzora za praćenje primjene izrečene mjere bezbjednosti i da se to, kako je sada propisano, ne može smatrati radnjom kršenja izrečene mjere bezbjednosti. Zato su predložili da se u KZ dodaju dva nova člana:
“Jedan kojim će se propisati obaveza osuđenog da se podvrgne elektronskom nadzoru i drugi kojim će se propisati da odbijanje ili onemogućavanje elektronskog nadzora predstavlja kršenje mjera bezbjednosti izrečenih pravosnažnom sudskom odlukom iz čl. 77a i 77b ovog zakonika. Takođe predlažemo da se za kršenje ovih mjera propiše samo zatvorska kazna, dakle bez mogućnosti izricanja novčane kazne, jer kršenje ovih mjera predstavlja visok bezbjednosni rizik za žrtve ovih krivičnih djela”.
Resor pravde analiziraće i razmotriti predlog CŽP da organi vode posebnu evidenciju o slučajevima femicida.
Prihvaćeni su i predlozi Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG), pa će tako u dijelu KZ koji se odnosi na zagađenje životne sredine, i zagađenje izazovano požarom biti kažnjivo zatvorom do tri godine.
Prihvaćen je i predlog NPCG da se uvede novčana, odnosno kazna zatvora do jedne godine za neovlašteno držanje divlje životinje.
Ugrožavanje sigurnosti je i prijetnja imovini
Ministarstvo pravde prihvatilo je sve predloge Sindikata medija, pored ostalog, i predlog da se kod ugrožavanja sigurnosti prema licu koje obavlja poslove od javnog značaja, uz prijetnju da će napasti na život ili tijelo tog lica ili njemu bliskog lica, doda i prijetnja nekim drugim dobrima oštećenog, poput njegove imovine, prijetnje otmicom…
Takođe je prihvaćen predlog da se uvede kvalifikovan oblik krivičnog djela laka tjelesna povreda.
