Skupština Crne Gore izglasala je prejuče da se zakon o boračkoj i invalidskoj zaštiti nađe na dnevnom redu, što su porodice stradalih tokom NATO bombardovanja u varošici Murino 1999. godine ocijenile kao pozitivan iskorak, nakon decenije nepravde koju su trpjeli.
Predsjednik Udruženja NATO žrtava iz Murine Milan Mirković kazao je za Portal RTCG da se nada da će se Zakon usvojiti, a nada se i boljem odnosu Vlade Crne Gore prema tom mjestu na sjeveru Crne Gore.
“Godinama smo se za ovo borili. Ranije vlasti za nas nisu imale sluha. Drago mi je što je Zakon konačno završio u skupštinskoj proceduri, ali treba napomenuti da odštetu treba da dobiju i povrijeđeni i oni koji su pretrpjeli veliku materijalnu štetu”, dodao je Mirković.
Mirković je kazao da se ranije vlasti u Crnoj Gori nijesu mnogo okretale na porodice stradalih.
“Dobro znate da je predsjednik Jakov Milatović bio prvi predsjednik koji se pojavio na obilježavanju godišnjice bombardovanja. Obeštećenje porodicama je jedna Božja pravda koju su godinama čekali. Osim toga, konačno je vrijeme da se Vlada obrati pažnju na naše mjesto iz kojeg se deceniju nazad iseljava sve više stanovnika. Mladi nam odlaze”, rekao je Mirković.
Podsjetio je na veliki problem iseljavanja u Murini, navodeći da je nekad Osnovna škola “Petar Dedović” imala više od hiljadu učenika, a da sada sa sve područnim odjeljenjima iz okolnih sela nema ni 100.
“Konačno je vrijeme da se Vlada obrati pažnju na naše mjesto iz kojeg se deceniju nazad iseljava sve više stanovnika. Mladi nam odlaze i potrebno je sprovesti projekat koji će ih zadržati u rodnom kraju”, zaključio je Mirković.
Podsjetimo, na sjednici Skupštine poslanik saveza “Za budućnost Crne Gore” i DNP-a Milun Zogović rekao je da u ime građana Murina, porodica stradalih i ranjenih prilikom bombardovanja 1999. godine smatra izuzetno važnim da se usvoje izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti.
“Zahvaljujem se ranijem poslaniku Demokratske Crne Gore Momu Koprivici na predlogu. O žrtvama iz Murina se od 1999. godine pa donedavno nije smjelo ni govoriti”, kazao je Zogović.
Ranije je istaknuto da se kroz amandmane implementira model na osnovu kog se uvodi institut civilne žrtve rata, a koje dobijaju pravo na jednokratnu novčanu nakandu u smislu obeštećenja, i druga prava.
Prema dostupnim podacima, u Crnoj Gori je tokom bombardovanja stradalo osam lica, a najviše u varošici Murina, njih šest, djeca Miroslav Knežević, Olivera Maksimović i Julija Brudar i odrasli civili Manojlo Komatina, Milka Kočanović i Vukić Vuletić.
Prva žrtva bombardovanja pala je u Crnoj Gori 24. marta 1999. u kasarni u Danilovgradu, gdje je poginuo vojnik Saša Stajić iz Beograda, dok je 15. aprila 1999. u kasarni “Šipčanik” u Tuzima, poginuo vodnik prve klase VJ Miroslav Božović.
Podsjetimo, 30. aprila 1999. godine NATO je bombardovao Murino. Poginulo je šest osoba, od kojih troje djece. Pričinjene su i velike materijalne štete. Istog dana na Avali, kod Beograda, porušen je televizijski toranj.
