Odbor za predstavke i pritužbe Evropskog parlamenta raspravljao je o štetnom uticaju kofeina na mlade, a posebno o energetskim pićima. Biljana Borzan iz Odbora za zaštitu potrošača saopštila je da je čak 88 odsto građana Hrvatske podržalo zabranu prodaje energetskih pića maloljetnicima.
„Poražavajući su podaci da trenutno čak 86 odsto 16-godišnjaka konzumira energetska pića, a više od 47 procenata ih kombinuje sa alkoholom. Još veću zabrinutost izaziva činjenica da više od polovine djece mlađe od 12 godina već pije ove napitke”, rekla je Borzanova.
Sve političke grupe su se složile da građanska peticija ostane otvorena, što pokazuje koliko je važno donijeti zakone koji će se baviti problemom uticaja kofeina na mlade. Kako je navedeno u saopštenju, sve više zemalja u EU prepoznaje potrebu za zaštitom zdravlja mladih i preduzima konkretne korake u tom smjeru. Litvanija je još 2014. godine zabranila prodaju energetskih pića maloljetnicima, a Letonija 2016. Početkom ove godine španska regija Galicija je energetska pića svrstala u istu kategoriju kao alkohol i cigarete.
„Laka dostupnost energetskih pića maloljetnicima, a istovremeno očekivanje da ih neće konzumirati, vrlo je rizično i podsjeća na ostavljanje upaljenih šibica pored baruta i nadu da neće doći do eksplozije. Energetska pića sa svojim privlačnim ambalažama i agresivnim marketingom su mamac koji je teško ignorisati”, kaže Borzanova.
Ona smatra da dosadašnje mjere kojima su vlade zemalja pokušale da povećanjem cijena ovih proizvoda suzbiju prodaju nisu uspjele. Kako je objasnila, povećanje cijena kao mjera može imati kratkoročan učinak, ali neće trajno obeshrabriti mlade da konzumiraju energetska pića. Takođe, djeca i tinejdžeri su skloni da kupuju jeftinije i još štetnije zamjene popularnih proizvoda.
U Srbiji, prema posljednjim podacima, svako treće dijete spada u kategoriju predgojaznih, mnogi od njih imaju povišen pritisak i poremećaj regulacije šećera, a kod djevojčica se zbog ovakvog načina života sve češće javljaju policistični jajnici i kao posljedica insulinska rezistencija.
Ako neuravnoteženoj ishrani dodamo fizičku neaktivnost, pretpostavlja se da ćemo do 2030. godine imati više od 50 odsto gojaznih. U lošu hranu, spadaju gusti i gazirani sokovi, kao i energetska pića, koja karakteriše prisustvo velike količine šećera, glukoze i fruktoze.
U njima su prisutne zamjene za šećer: aspartami, manitol, stevija, kokosov šećer, agava sirup. Mnoge od ovih zamjena stvarno imaju glikemijski indeks nula, ali mnogi od njih imaju i štetne efekte ako se unesu u većoj količini.
Stručnjaci upozoravaju da razni energetski napici sadrže kofein koji ima dejstvo na centralni nervni sistem i dovodi do prenadraženosti, nervoze, ali i zavisnosti.
Ukoliko se konzumiraju u večernjim satima, mogu da dovedu poremećaja sna, čime se smanjuje lučenje melatonina, a povećava sekrecija kortizola, što dovodi do gojaznosti. Kortizol je i samostalno hiperglikemik pa dugotrajna upotreba energetskih pića dovodi do dijabetesa tipa dva. Tu je i taurin, aminokiselina koja ima veoma velike koristi za naš organizam. Međutim, neke studije su pokazale da kombinacija kofeina i taurina u energetskim pićima može da dovede do iznenadne smrti kod osoba koje konzumiraju ove napitke upozoravaju stručnjaci, piše Politika.rs.
