U Crnoj Gori je, od početka stupanja na snagu Odluke o izmjeni Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom do 15. aprila podnijet 921 zahtjev za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, kazali su Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Iz tog resora su podsjetili da su, shodno Zakonu o crnogorskom državljanstvu, u obavezi da odluku po podnijetim zahtjevima donesu u roku od jedne godine od dana pokretanja postupka.
“Do sada nijedna osoba nije stekla crnogorsko državljanstvo na osnovu ove odluke, kazali su iz MUP-a agenciji MINA.
Ekspert za statusna pitanja stranaca i migranata Bojan Bugarin je ocijenio da je vrlo realno očekivati da pet do sedam hiljada stranaca u toku ove godine, podnese zahtjev za sticanje crnogorskog državljanstva, ukoliko izmjene Odluke ostanu na snazi u narednom periodu.
“U što sumnjam. Jedan od prvih zadataka nove vlade sigurno će biti stavljanje tih izmjena van pravne snage“, rekao je Bugarin.
On je kazao da će te osobe već krajem ove ili početkom naredne godine biti u prilici da steknu crnogorsko državljanstvo ali i, nakon dvije godine prebivališta, biračko pravo.
“Veliki dio tih osoba bi već 2024. godine bio u prilici da ostvari svoje biračko pravo”, rekao je Bugarin.
Bugarin je, komentarišući to što je Socijaldemokratska partija u februaru predala inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredbi Odluke, kazao da je takav potez bio očekivan.
“Imajući u vidu da su izmjene donijete na nezakonit način i suprotno Poslovniku o radu Vlade, kao i da su usvojene izmjene i dopune u suprotnosti sa Zakonom o strancima i da ga apsolutno derogiraju i obesmišljavaju“, rekao je Bugarin.
Kako je pojasnio, Odluka je omogućila svim strancima, koji imaju najmanje deset godina privremenog boravka, ne precizirajući vrstu privremenog boravka, da apliciraju za sticanje crnogorskog državljanstva.
“Moguća je i kombinacija privremenog i stalnog boravka, pa tako na primjer, moguća je kombinacija devet godina privremenog boravka i godina stalnog boravka”, dodao je Bugarin.
On je, na osnovu istraživanja i podataka do kojih je došao, procijenio da bi se oko deset hiljada crnogorskih državljana, koji imaju i državljanstvo neke od država članica Evropske unije, EFTA-e i SAD-a, kao i prebivalište u tim zemljama u kojima ostvaruju i biračko pravo, moglo naći pod udarom najavljenih izmjena i dopuna Zakona o registrima prebivališta i boravišta, u smislu gubitka prebivališta u Crnoj Gori.
“Značajan dio od tog broja i mogao bi se naći pod udarom Zakona o crnogorskom državljanstvu, u dijelu gubitka crnogorskog državljanstva po sili zakona, za one koji su ta druga državljanstva stekli nakon 3. juna 2006“, dodao je Bugarin.
To bi, prema riječima Bugarina, u konačnom moglo dovesti i do brisanja tih osoba iz biračkog spiska Crne Gore.
On je kazao da, kada je riječ o Srbiji, na osnovu analiza koje je radio, procjenjuje da je od 50 do 80 hiljada državljana Crne Gore nakon 3. juna 2006. steklo državljanstvo Srbije, kao i da većina njih ima prebivalište u Srbiji i ostvaruje biračko pravo u toj zemlji.
“Time se stvaraju pretpostavke za gubitak crnogorskog državljanstva po sili zakona, kao i za gubitak prebivališta u Crnoj Gori, shodno najavljenim izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta, što u konačnom može dovesti do gubitka biračkog prava u Crnoj Gori“, pojasnio je Bugarin.
RTCG
