Medicinska dokumentacija novinarke Pobjede Ane Raičković, koju je advokat Danilo Mićović pokušao da iskoristi pred sudom, iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) poslata je sa naloga doktorke koja je na bolovanju, utvrdio je ombudsman tokom ispitnog postupka koji je sproveo na pritužbu Sindikata medija Crne Gore.
“Prikupljanjem podataka utvrdili su da je predmetni izvještaj štampan kroz informacioni sistem Heliant sa naloga dr Marine Đaletić 29. 5. 2024, koja je obavila ovaj ljekarski pregled, zatim sa naloga dr Veselinke Đurišić 26. 3. 2025. godine “, saopštio je ombudsman.
KCCG je zatražio izjašnjenje od direktora Instituta za bolesti djece, gdje je doktorka Đurišić zaposlena, o tome zašto je sa njenog računara štampan izvještaj. Ispostavilo se da je dr Đurišić u vrijeme kada je izvještaj štampan bila na bolovanju, a na kojem se nalazi i dalje. Ona je direktoru Instituta za bolesti djece kazala da nikoga nije ovlastila da može da koristi njenu šifru u odsustvu.
Sve prikupljene informacije proslijeđene su Upravi policije na dalje postupanje.
Ombudsman je utvrdio da je KCCG odgovoran za curenje zaštićenih podataka iz zdravstvenog kartona novinarke Pobjede Ane Raičković, koji su došli do Mićovića, branioca optuženih za nasilničko ponašanje nad Raičković i članovima njene porodice.
Advokat Mićović je, u postupku koji se zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje vodio protiv Zorana i Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića, pokušao da novinarkinu medicinsku dokumentaciju uvrsti kao dokaz na ročištu održanom 28. marta. Sudija Ilija Radulović odbio je Mićovićev zahtjev.
Prema izvještaju koji je Ombudsman dobio od KCCG u kome se kao datum pristupa podacima vidi 26.mart, i terminu suđenja na kome su podaci iznešeni – 28.mart, zaključuje se da su nezakonito prikupljeni dva dana prije suđenja.
Kršenje privatnosti
Advokat je tada predložio da se izvještaj ljekara specijaliste sprovede kao dokaz i u sudnici komentarisao o kakvim simptomima bolesti se radi, precizirajući dijagnozu.
U ljekarskom izvještaju, koji je Mićović predstavio na javnom suđenju, navedeni su simptomi bolesti, dijagnoza, istorija bolesti, broj zdravstvene knjižice, JMBG, mjesto i adresa stanovanja, čime je evidentno prekršio Zakon o zaštiti podataka ličnosti.
Sudija Radulović je nakon konstatacije punomoćnika oštećene da se radi o nezakonito pribavljenom dokazu i dokumentu koji je zaštićen odbio prijedlog da se on uvrsti kao dokaz.
Agencija za zaštitu ličnih podataka pokrenula je postupak da utvrdi kako su najzaštićeniji lični podaci Ane Raičković, a tiču se njenog zdravstvenog kartona, došli u posjed neovlašćenih lica. Međutim, postupak je prekinut jer se u slučaj uključilo i Osnovno državno tužilaštvo.
Društvo profesionalnih novinara (DPNCG) dostavilo je pritužbu Advokatskoj komori Crne Gore na postupanje advokata Mićovića i Marte Šćepanović.
Istog dana kada je pred sudom advokat Mićović pokušao da lične podatke uvrsti u zapisnik i dokazni materijal, Sindikat medija Crne Gore zatražio je od ombudsmana da pokrene ispitni postupak na rad KCCG. Klinički centar je nakon toga obavijestio ombudsmana da su sproveli postupak utvrđivanja okolnosti pod kojima je ljekarski izvještaj distribuiran javnosti.
Povreda prava na privatnost
Ombudsman je utvrdio da je prekršen član 8 Evropske konvencije, te da lični podaci koji se odnose na pacijente pripadaju njegovom ili njenom privatnom životu, a da čuvanje ili otkrivanje takvih podataka nužno ulazi u područje primjene člana 8 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava.
Zaštitnik smatra da otkrivanje izvještaja ljekara specijaliste, koji sadrži vrlo osjetljive i lične podatke, predstavlja miješanje u pravo pacijentkinje na poštovanje privatnog života.
Ombudsman je u mišljenju naveo da ni KCCG nije osporio da je do takvog curenja podataka došlo. Ipak, istakao je i da ta zdravstvena ustanova mora osigurati da su posebne kategorije podataka, kao što su podaci koji se odnose na zdravstveno stanje, na odgovarajući način zaštićene od neovlašćenog pristupa, objavljivanja i zloupotrebe.
“Po ocjeni Zaštitnika, praktična i efikasna zaštita, kako bi se isključila svaka mogućnost neovlašćenog pristupa na prvom mjestu, ovdje nije pružena. Zaštitnik ne može a da ne zaključi da je u relevantnom trenutku KCCG propustio svoju pozitivnu obavezu prema članu 8 stav 1 Konvencije da osigura poštovanje privatnog života podnositeljke pritužbe. Stoga je došlo do kršenja člana 8 Konvencije “, piše u mišljenju ombudsmana.
Nezakonito čuvanje podataka
Navedeno je i da KCCG nije ispunio zakonsku obavezu čuvanja tajnosti podataka, te da objavljivanje podataka predstavlja povredu prava privatnosti iz prostog razloga što nijesu postojali djelotvorni i efikasni mehanizmi da do takve situacije ne dođe.
“Samim tim KCCG nije izvršio svoju zakonsku obavezu čuvanja tajnosti podataka i zaštite privatnosti podnositeljke, što je za posljedicu imalo odavanje podataka trećim licima”, dodaje Zaštitnik.
Po mišljenju Zaštitnika, nesporno je da podaci iz privatnog života Raičković vode porijeklo iz baze podataka KCCG, kao rukovodioca zbirke ličnih podataka.
“Iako ovaj organ nakon sprovedenog postupka nije mogao identifikovati lice koje je štampalo ovaj izvještaj, teško je dati drugo objašnjenje osim da je KCCG uopšteno uzevši dozvolio da takvo curenje bude moguće, čime se uključuje njegova odgovornost”, naveo je ombudsman pozivajući se i na presudu Evropskog suda za ljudska prava u slučaju M. D. protiv Španije od 28. 6. 2022.
Preporuke
Ombudsman je preporučio KCCG da postroži pristup zbirkama ličnih podataka građana, ali i da ta ustanova treba da utvrdi sve okolnosti u vezi s neovlašćenim pristupom i objavljivanjem ljekarskog izvještaja, te da, ukoliko ima osnova, pokrene postupke za utvrđivanje disciplinske odgovornosti.
KCCG se preporučuje da primijeni stroge kontrole pristupa zbirkama ličnih podataka, te unaprijedi tehničke mjere njihove zaštite– uključujući korišćenje višefaktorske autentifikacije, enkripciju podataka i redovno ažuriranje sigurnosnih protokola.
Ombudsman je preporučio i da KCCG organizuje obuke za zaposlene o pravilima zaštite podataka i prepoznavanju potencijalnih prijetnji, kako bi se smanjila mogućnost sličnih incidenata u budućnosti.
Istorija slučaja
Zbog napada na Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i vjerenika Toma Arapovića koji se dogodio10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“, biznismen Zoran Bećirović osuđen je na godinu zatvora, dok je njegov tjelohranitelj i službenik MUP-a Mladen Mijatović osuđen na deset mjeseci zatvora. Bećirovićev sin Luka uslovno je osuđen na sedam mjeseci, dok je Ljubiša Dukić oslobođen.
Zoranu i Luki Bećiroviću je u toku prekršajni postupak zbog omalovažavanja policajaca 10. novembra u stanici policije. Protiv Mladena Mijatovića, za kojeg je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović saopštio da nije znao da je radio u MUP-u, u toku je disciplinski postupak.
Raičković je dan prije izricanja presude okrivljenima dodijeljena policijska pratnja.
