Usljed velikog nevremena, snažnog južnog vjetra i jakih strujanja plaža na Adi nedavno je opet bila pod vodom, a ogormni talasi dopirali su na samo dva metra od prvih bungalova.
Ćamil Hodžić, direktor HTP Ulcinjska rivijera koja gazduje nudističkim naseljem na Adi, kazao je da je bilo kritično ali da je situacija sada bolja jer je nasut pijesak po plaži, pošto je južni vjetar bio u opadanju.
“Stanje na plaži bilo je mnogo bolje, ali su jake struje tokom avgusta odnijele značajne količine ranije nasutog pijeska. Novo nevrijeme i jak jugo učinili su da situacija bude kritična i da voda dođe na samo nekoliko metara od bungalova. More se smirilo, pa smo nasuli pijesak ali tek planiramo za zimu”, kazao je Hodžić Vijestima.
Erozioni procesi na plaži, ali i cijelom ostrvu, nijesu ništa novo.Traju već više od pola vijeka ali još uvijek nema trajnog rješenja da bi teritorija bila zaštićena i očuvana. Prema nekim procjenama od 1970.do danas izgubljeno je više od 42 hiljade hektara površine plaže Ade, odnosno teritorije opštine Ulcinj i države Crne Gore.
Procesi su kulminirali prije nekoliko godina – da bi se spasila turistička sezona 2021. godineu rađen je Projekat hitnih mjera djelimične revitalizacije plaže na Adi. Projektovan je i izveden naper od vreća sa pijeskom na zapadnom kraju plaže.
Pred početak turističke sezone nasuto je oko 35.000 m3 pijeska na obalu, pa je plaža imala širinu oko 35 metara i dužinu od oko 300 metara. U jesen su prema preporukama italijanskih stručnjaka izgrađene vještačke dine – nasipi od pijeska sa deponije na obali. Cilj izgradnje dina je bio da se amortizuje dejstvo talasa u zimskom periodu i da se smanji intenzitet erozije plaže.
Međutim, krajem 2021. godine i početkom 2022. ipak je došlo do značajne erozije plaže na Adi.
U slivu Bojane se dogodila velika poplava. Zbog izuzetno smanjene protočnosti desnog rukavca Bojane, voda se izlila iz korita i potpuno poplavila turističko naselje na Adi. Istovremeno sa poplavom javili su se veliki talasi tokom dugotrajnog nevremena. Sprega velikih voda i pojava talasa velikih visina prouzrokovali su veliku eroziju plaže na Adi.
Početkom 2023. godine ponovo su izgrađene dine, da bi pred početak turističke sezone pijesak iz dina bio nasut u more kako bi se dobila plaža željenih dimenzija. I sve je to trajalo do prošle sedmice…
Poznati stručnjak za hidrologiju i obalne procese prof. dr Sava Petković s Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu u jednom od ranijih razgovora za “Vijesti” kazao je da rješenje postoji, ali da nije realno očekivati da skupe radove na revitalizaciji plaže finansira država jer, kako je naveo, ni do sada po tom pitanju nije preuzimala nikakve ozbiljnije korake.
“Postavlja se pitanje da li se plaža na Adi može revitalizovati nasipanjem pijeska, izbagerovanog sa dna mora… Rezultati batimetrijskih snimanja duž ugrožene dionice plaže, u zoni turističkog naselja, jasno ukazuju na postojanje velikog podvodnog praga od istaloženog pijeska. Podvodni prag se pruža paralelno sa obalom i udaljen je od nje oko 250-300 metara. Zapremina pijeska u podvodnom pragu, na prvih hiljadu metara duzine plaže, iznosi oko 150.000 m3. Ako se uzme u obzir čitava dužina Ade, jasno je da pijeska za revitalizaciju plaže ima”, kazao je tada Petković.
Naveo je da se nameće pitanje ko bi te radove mogao finansirati.
“Ako relevantne državne institucije tokom proteklih pedeset godina nijesu uspjele da skupe sredstva za revitalizaciju plaže na Adi, onda je nerealno očekivati da će to uraditi u dogledno vrijeme. Pogotovo što se projekat revitalizacije mora obnavljati na svakih pet do deset godina. Takođe je potpuno nerealno očekivati da bi postojeći turistički objekti na Adi mogli ga podnesu troškove revitalizacije plaže. Dakle, jedina mogućnost je da neko van Crne Gore preuzme obavezu revitalizacije plaže na ostrvu. Koliko je to realno u postojećim ekonomskim i geopolitčkim okolnostima, krajnje je problematično”, kazao je tada on.
Studija očuvanja i revitalizacije plaže na Adi, dodao je, izrađena je 2020.
“Obavljeni su veoma opsežni terensko-istražni i studijski radovi na osnovu kojih su predložena tri alternativna rješenja revitalizacije plaže na Adi. Zbog visoke cijene ta predložena rješenja uopšte nijesu bila predmet analiza nadležnih institucija u Crnoj Gori”, kazao je Petković.
