Predsjednik Skupštine Andrija Mandić, gostujući u emisiji “Argumenti” kazao je da novi logo Skupštine sabira Crnu Goru, te da je to dobra stvar koja nam se desila. Mandić ističe i da su ranija rukovodovstva Skupštine pokušala da naprave svoj logo, ali da im to nije pošlo za rukom. Poručuje i da nije bilo potrebe za jučerašnjim performansom opozicije, jer im on, kako kaže, nije donio nijedan novi glas.
Imamo fantastičan logo koji sabira Crnu Goru ujedno gdje možemo da kažemo da sa tom prelijepom zgradom koja je, po ocjeni mnogih, najljepša u Crnoj Gori, da je to dobra stvar što nam se desila, da to imamo kao logo. Pokušavali su i ranije rukovodstva Skupštine da naprave svoj logo jer svaka Skupština ima svoj logo, ali im nije polazilo za rukom, jer komisije koje su se sastajale i ljudi koji su učestvovali u radi, imali su različita mišljenja da je to ponekad završavalo i skandalima, a tamo gdje je došlo do predloga oni nijesu odgovarali onima koji su zaduženi za donošenje loga, a to je rukovodstvo Skupštine.
Sada su, dodaje, uspjeli da dođu do novog loga.
“Mislim da nije bilo potrebne za takvim izvođenjem predstave kao što je juče uradila opozicija, ali ona se čvrsto zakucala u svojim stavovima na Cetinju kada je to predstavljeno, i razumijem da su očigledno morali nešto da urade i opredijelili su se za varijantu koja ne mislim da im je donijela bilo koji novi glas”, kazao je Mandić.
Smatra da su uradili dobar posao, i dodaje da ga novo logo podsjeća na onaj koji ima Bijela kuća.
Komentarišući odluku cetinjskog Parlamenta da nije dobrodošao na Cetinju dok se ne izvini i ne povuče sve što je kazao o tom gradu, Mandić kaže da je to neodgovaran zaključak koji je donijela Skupština Cetinja.
“Zamislite u onim opštinama gdje mi vršimo vlast da počnemo da proglašavamo nepoželjnim osoba u Pljevljima, Beranama, Mojkovcu, Kolašinu i Nikšiću kažemo ‘vi ste nepoželjni’… Mislim da je to neodgovorno i da nije pametno politički, ali kako nema nikakvu obavezujuću snagu izuzev političke deklamacije kojom izlaze odbornici Skupštine Cetinja, ja ću se tako i odnositi prema tome”, naveo je on.
“Nije korektno hapšenje crnogorskih državljana na Kosovu”
Predsjednik Skupštine je kazao da je u kontaktu sa ministrom spoljnih poslova Ervinom Ibrahimovićem kao i sa ljudima koji predstavljaju Crnu Goru na spoljno-političkom planu, te da je dobio informacije da Crna Gora intezivno radi da ti ljudi zbog nečega što je, kako kaže, potpuno neprirodno da se dešava od strane prištinske administracije završe u zatvoru.
“Lično mislim da to nije korektno, da je to kršenje svih normi i zamislite sad nas da u Crnoj Gori, na primorju, u Ulcinju ili u Tuzima, da počnemo da sve one koji pokazuju simboliku velike Albanije da se odnosnosimo na sličan način… da svakog ko pokaže dvoglavog orla, da počnemo da radimo ono što radi prištinska administracija. To nije dobar put i iskoristio bih priliku, kao što sam tražio od ministra spoljnih poslova, da te ljude koji su časni, vjerujući, ljudi koji su pošli u srpske svetinje, da ih oslobode što prije. Ako uzmete u obzir da se ovog trenutka održavaju izbori, odnosno da se prostor na kojim vlast ima prištinska administracija, da se taj prostor nalazi u izbornoj kampanji, onda ovo što se dešava građanima Crne Gore je u kontekstu nekih predizbornih aktivnosti”, naveo je on.
Dodao je da je dobio informaciju da oni nijesu prekršili nikakav zakon, nijednu međunarodnu konvenciju, i dodao da zaslužuju da budu slobodni ljudi.
“Ako im se nije dopalo njihove ponašanje mogli su da ih udalje ili da im ne dozvole ulazak na teritoriju koju kontrolišu, ali ovako nije baš ni viteški a ponajmanje odgovorno politički za nekoga ko pretenduje da organizuje političku vlast na državnom prostoru”, rekao je Mandić.
Dvotrećinska većina ne želi da se vrati na stanje prije 2020.
Na pitanje da li je optimista da je moguće doći do formiranja vlasti u Podgorici, Mandić kaže da je u životu uvijek bio optimista.
“Čvrsto vjerujem, a danas se oglasio i predsjednik države Jakov Milatović rekavši da želi da sa premijerom obavi konsultacije i razgovore, kako bi ispunili ono što smo obećali građanima Crne Gore nakon pobjede na predsjedničkim a potom parlamentarnim izborima. 60 odsto građana Crne Gore glasa protiv bivšeg režima. Tih 60 odsto se različito opredjeljuje. Ali da imamo gotovo dvotrećinsku većinu građana koji ne žele da se vrate na stanje prije 2020. to je više nego sigurno. Ljudi su dobili veće plate, penzije, slobodu, što je najvažnije”, kazao je Mandić i dodao da ljudi kada su osjetili slobodu i suočili se sa činjenicom da nova vlast više nikog ne pritiska.
Kazao je da to što se desilo 30. avgusta doživljava kao najveći kvalitet mimo uvećanja plata i penzija, i što, kako kaže, živimo u društvu gdje ljudi iz OKG ne mogu da budu “gospodari naših sudbina”.
Poručuje da svaka partija treba da jača sebe.
“Svak se bori u politici na način koji on želi. Tako i gospodin Milatović. On ima jednu političku viziju, drugi ljudi imaju drugu, različit je politički spektar i ideologije… Ono što me raduje NSD i Za budućnost Crne Gore u potpunosti dijeli ideologiju koja je danas dominantna na planeti. U ideološkom smislu smo najbliži onome što je pobijedilo na prošlim izborima u Americi, predsjedničkim. Mnogo nam je bliža poltiika Donalda Trampa nego onih koji su se takmičili protiv. Vidimo da svuda na Zapadu pobjeđuju snage koje žele da se očuva tradicionalni život, i koje žele da budu patriote”, rekao je Mandić i dodao da moderna politika koju održava koalicija ZBCG doživljava potpunu potvrdu u zemljama stare demokratije, Zapadne Evrope u SAD koje su “oduvijek bile bastion slobode”.
Kaže da bi vlast u Podgorici trebalo da čini oni kojima je narod to dao.
“Narod je 30. avgusta glasao protiv bivšeg režima. Narod je raskinuo sa vlašću koja je trajala 30 godina i tražio da ta partija izvrši korjenite reforme i da se pripremi promjene koje dolaze. Narod očekuje da politički predstavnici te dvotrećinske većine postignu dogovor. Ako se svi zalažemo za demokratiju, onda postoje neka pravila, a to je da onaj koji osvoji više od 50 odsto osvojenih glasova dobija da vrši vlast u ime svih. A onda u okviru tih, postoje pravila da najvažniju funkciju dobija onaj koji je osvojio najviše glasova. Kod nas se deformisao politički život 2020. uticajima sa strana, parapolitičkih struktura koje su proklamovale pravilo da najviše treba da dobije onaj kome građani dali najmanje”, smatra Mandić, dodavši da neko i dalje istrajava na tome.
Nije moralno ni politički razumno, kaže, da neko ko je dobio dva mandata traži da dobije funkciju gradonačelnika. To, dodaje, nigdje na svijetu ne postoji.
Koalicija PES – Demokrate dobila je najveći broj glasova na izborima, pa po demokratskim pravilima, smatra Mandić, njima pripada mjesto gradonačelnika. Koaliciji Za budućnost Podgorice koja je bila druga na podgoričkim izborima, pripada, kaže, mjesto predsjednika Skupštine.
“Ako neko zbog funkcije želi da promijeni svoj stav, kao što se to dešavalo i ranije, to nije nikakvo rješenje već premošćavanje političke krize, a građani žele da dobiju vlast za koju su glasali”, smatra on.
O situaciji u Budvi
Mandić kaže da je i u Budvi, najveći broj na “našem bloku” osvojila koalicija Za budućnost Budve”, te da njoj pripada mjesto gradonačelnika.
“Kao što koaliciji koju predvodi gospodin Dejan Božović pripada mjesto predsjednika Skupštine. Dakle isti princip kao što važi u Podgorici. Oko ostalih mjesta neka se dogovore. Ja sam za dogovor u Budvi”, rekao je on.
Kaže da građani Budve žele da DPS u tom gradu ostane u opoziciji.
Ukoliko se desi da ne dođe do formiranja vlasti u Budvi i/ili Podgorici, Mandić kaže da je Budva pokazala da može dva puta da izdrži izbore a da ne promijeni svoj politički stav, a ukoliko ne bude dogovora, kaže da je siguran da Budva može to da pokaže i treći put.
“Ali uvijek je bolja mršava nagodba nego debela parnica”, dodao je on.
“Problem Šavnika riješiti u kratkom roku”
Predsjednik Skupštine kaže da je problem Šavnika taj što izvršna vlast nije reagovala na pravilan način.
“Imamo vlast u Šavniku koja traje godinama nakon isteka njenog mandata i nikome nije neprijatno.
Insistirao je, kaže, da se uvede prinudna uprava i očisti birački spisak, jer je to u rukama izvršne vlasti.
“Dok mi sačekamo da se oni dogovore u radnom tijelu, pa da u Parlamentu izglasamo izborni zakon, proteći će mnogo vode Moračom. Postoje mehanizmi mimo ovog da se promijeni zakon, kako da vlada uvede prinudnu upravu i organizuju se novi izbori u Šavniku. Apelujem ponovo da izvršna vlast krene tim putem i da se problem Šavnika riješi u kratkom roku. Ako možemo da održimo izbore u Podgorici, Budvi, Nikšiću, sad i u Beranama, ne vidim razlog da problem u malom Šavniku traje, a postoje sredstva i alat koji je u rukama Vlade”, ističe Mandić.
“BS da procijeni oće li u Vladu ili da održi vlast u Bijelom Polju”
“Kada ste dio parlamentarne većine onda je neprirodno da dijelom svog bića budete u parlamentarnoj većini a drugim u opoziciji. Očekujem da će BS saglasno vlastitom interesu i onome što je njena politička procjena, a ona je nacionalna stranka koja vodi računa o Bošnjačkom narodu da će ona procijeniti šta je to važnije za njene glasače i zajednicu, da li da bude u Vladi i učestvuje u kreiranju politike, ili će se fokusirati na održanje vlasti u Bijelom Polju, gdje čak nijesu prva violina. Ali to je posao i izbor Bošnjačke stranke, očekujem da ćemo već u januaru imati odgovore za šta se to opredijelila Bošnjačka stranka”, poručuje Mandić.
Kada pogleda rezultate, priznaje da mora da bude zadovoljan funkcionisanjem izvršne vlasti.
“Danas je prosječna plata 1.000 eura. Ta prosječna plata je do 2020. bila oko 500 eura. Za četiri godine, takav značajan rast penzija i plata nigdje nije zabilježeno. Jedino je novo rukovodstvo Argentine obezbijedilo veći rast prosječnih plata nego izvršna vlast u CG. Kada pogledate rezultate na spoljnopolitičkom planu i pristupu Evropskoj uniji, da je Crna Gora najdalje odmakla u tome, da imamo pozitivan IBAR, otvorenu perspektivu i najveću šansu da postanemo naredna šansa EU, da zatvorimo pregovaračka poglavlja do 2026. onda nam to daje snagu da očuvamo parlamentarnu većinu”, rekao je Mandić.
Korektni odnosi sa premijerom i predsjednikom države
Na pitanje kakav je njegov odnos sa premijerom Milojkom Spajićem i da li su tačne tvrdnje političkih oponenata da Mandić zapravo uprava procesima u izvršnoj vlasti, Mandić demantuje.
“To je kampanja naših političkih konkurenata. Kada sam izabran za predsjednika Skupštine tada je trajala kampanja kako Spajić upravlja sa mnom, nisam reagovao jer sam znao da to nije tako. Onda je krenula druga, da ja upravljam Spajićem. Mi smo politički partneri, različiti smo, on ima neke druge poglede na život i politiku u odnosu na mene. Prvenstveno je okrenut ekonomiji i osjećam da će u toj međunarodnoj komunikaciji obezbijediti neke nove investicije za našu državu, a ono što doživljavam kao svoju ulogu je da Crna Gora treba da u parlamentu drži tu dvotrećinsku većinu, da obezbijedi stabilnost, da Parlament bude efikasan”, naveo je on.
Sa predsjednikom države, kaže, ima komunikaciju. Smatra da bi bilo bolje da predsjednik države i predsjednik Vlade imaju bolji odnos nego što ga sada imaju. On pojedinačno, kaže, ima dobar odnos i sa jednim i sa drugim.
Naglašava da rodonačelnik ideje o otvorenim listama, političar iz Budve, koji, uvijek ostaje bez cenzusa, tako da “to dovoljno govori o ideji otvorenih lista”.
“Savjetnici poslanika davnašnja ideja”
Jedna od njegovih najava da će od januara poslanici u Skupštini moći da imaju svoje savjetnike, izazvala je brojne komentare. Mandić ističe da to nije ideja ovog saziva, već da postoji odavno, ali da je sada najzrelije za tu ideju jer je došlo do “smjene generacije među poslanicima”.
“Postao sam poslanik davne 2001. godine. I tada je bila priča oko savjetnika.. Ti ljudi postoje da bi poslaniku pomogli u vršenju njegove funkcije. Bio bih srećan da sam 2001. kao mladi poslanik imao mogućnost da angažujem iskusnog poslanika koji nije poslanik ili univerzitetskog profesora ili eksperta iz neke oblasti da mi pomogne kako bi moj rad učinio efikasnijim”, kazao je on.
Imamo poslanike koji se nikada nijesu javili za riječ, ali kada bi imali nekog da im pomogne, možda bi se kaže, javili za riječ.
Ti savjetnici ne moraju biti angažovani na četiri godine, već na dva mjeseca, ili od teme do teme.
“Jedan mjesec ako je tema borba protiv organizovanog kriminala i treba vam pravni savjet angažujete stručnjaka za pravna, sledeći put za ekonomska pitanja i tako. Interes ove zemlje je da poslanici raspolažu sa većim brojem znanja i informacija”, rekao je Mandić.
Volio bi, dodaje, da se naši najbolji studenti bave politikom.
“Da pošaljemo mladim ljudima poruku moći ćeš i ti od ovoga da živiš, ne moraš da kradeš, moći ćeš da obezbijediš egzistenciju porodi, ako imaš ambiciju to je posao koji bi bio u interesu ove zemlje da ga rade najbolje. Ako mislite da najmanja plata treba da bude predsjednika države, vlade, poslanika ili ministara i da očekuje da oni daju neki dobar rezultat, mislim da onda imamo veliki problem koji utiče i na to da posle razmišljamo ‘on je tamo bio pa je mogao da se snađe’. Nema snalaženja, svak mora da odgovara”, ocijenio je predsjednik Skupštine.
Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije prioritet
Kao najveće izazove na putu Crne Gore ka EU, Mandić je naveo borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.
“To je nešto što Crna Gora teško oboljela i kroz reformu našeg pravosuđa mi treba negdje da pokažemo tu našu evropsku dimenziju. Moramo da prihvatimo one standarde koji važe u drugim evropskim državama a najveći problem sa kojim se CG suočavala je što je bila suočena sa organizovanim kriminalom i korupcije, i po svim segmentima državne vlasti bila izbušena. Mnogo je bilo tih trulih dasaka i sada treba to polako da uklanjamo, da se oslobađamo”, rekao je on.
Plan je da se do 2026. zatvore poglavlja, a da do 2028. uđemo u EU.
“Naše je da marljivo se trudimo, da mijenjamo CG u pravcu prihvatanja evropskih standarda i da razumije da više nikada u Crnoj Gori ne smije junak da bude neki kriminalac, koliko god da je on para ukrao iz budžeta, prošvercovao kokaina, cigareta, da to prosto treba da bude stvar koja treba da bude osuđena od svih, da se nelagodno osjećaju u Crnoj Gori, a oni se nekada nijesu nelagodno osjećali”, rekao je Mandić.
Komentarišući Barometar 26 Mandić kaže da je premijer uradio pravu stvar za opciju kojoj pripada.
“Podržaćemo premijera kao što podržavamo Vladu, međutim i on i svi drugi moraju da znaju da ova zemlja ne funkcioniše na osnovu sporazuma, već na osnovu Ustava i važećih zakona. Ne možete suspendovati Ustav i reći e ovo je sada nebitno. Mora se naći mjera između ovoga što predlaže premijer i Ustava i zakona u Crnoj Gori”, rekao je on.
Tema njegove posjete Švedskoj je bila podrška te države Crnoj Gori, kaže Mandić.
“U Štokholmu smo dobili uvjeravanja da nas snažno podržavaju na tom putu i da će dati doprinos, jer je ona jedina država pored Njemačke, gdje njihov nacionalni parlament odlučuje o učlanjenju drugih država članica. Tema Ukrajina nije bila glavna, ali smo se svakako dotakli i te teme… Crna Gora u potpunosti slijedi vanjsku politiku unije, da naša Vlada vodi spoljnu i unutrašnju politiku u ovoj zemlji, da rezultat sankcija koje je Vlada usvojila Ruskoj Federaciji je Crnoj Gori nanio štete, i da je rezultat sankcija bio smanjen broj dolaska ruskih državljana, a mi smo turistička zemlja, država koja živi od turizma i da je to pravilo određene probleme. Nije bilo nikakvog drugog izlaska od te teme”, objasnio je Mandić.
Izmjenom ZKP se ne prikrivaju slabosti sudstva
Kaže da ZKP treba mijenjati u određenim elementima, te da u njemu ima puno nedostataka, ali da se ZKP-om ne mogu prikrivati slabosti sudstva.
“Šta treba mijenjati u ZKP-u? Sama ročišta. Imamo da se otkazuje ročište jer jednom od tri advokata jedan nije došao na ročište. U tom dijelu treba mijenjati ZKP. To pravo na odbranu ne treba da opstruira suđenje. To je ono što treba mijenjati”, rekao je, između ostalog, on.
Još raspravljaju o produženju roka, samim tim jer je to, kako kaže, diskutabilno. Ne misli da je u Crnoj Gori dobra bezbjednosna situacija.
“Moram vam reći da sa tolikim brojem ljudi koji pripadaju org.kriminalnim strukturama, kada sagledate to što je sve isprepletano, sada borba protiv organizovanog kriminala traje, ali je organizovani kriminal 30 godina puštio jake korjene. To nije lako isčupati. Stvari treba adresirati na pravo mjesto. Organizovani kriminal nije samonikla organizacija, već ga je uspostavila državna vlast i služba bezbjednosti. Sve kriminalne organizacije u Crnoj Gori stvorene su od strane tajne policije po nalogu tadašnjih političara kojima je trebao šverc cigara i laka zarada. To je istina od koje treba poći. Ako krenete u čupanje tih korijena, onda krenite od ljudi koji su to osmislili”, rekao je on.
U uslovima kakvi su bili 2020. godine niko, kaže, nije mogao da stekne bogatstvo. Sve preko toga, kako kaže, nije rezultat otkrića interneta, već su to sve rezultati “belog, žutog ili cigareta”.
“U tom trouglu ko je zarađivao novac i gradio sreću, to ne može na dobro da izađe”, rekao je on i dodao da pravda treba pravilno da bude distribuirana prema svakom građaninu u državi.
Na pitanje da li smatra da je praksa političkog zapošljavanja ne nastavljena, nego usavršena, Mandić kaže da je mnogo ljudi bilo na birou rada po partijskoj i nacionalnoj pripadnosti.
“Zapošljavali su se oni koji nisu pripadali bivšem režimu a nalazili su se na birou. Nisu se zapošljavali na neka rukovodeća i funkcionerska mjesta. To su ljudi koje vidite na krovovima, koji postavljaju solarne panele ili rade neke teške poslove, postavljaju stubode, stavljaju dalekovode… Ne vidim da je neko od tih ljudi dobio prestižno mjesto koje znači mnogo novca, niti vidim da je neko svog bliskog stavio kao vlasnika hidrocentrale, niti vidim da je vlasnik hotela, da grade neke svoje kuće”, kazao je, između ostalog, Mandić.
Na pitanje novinarke šta je njegovo sina preporučilo da se zaposli u EPCG u Srbiji, Mandić kaže da ga je preporučilo to što je magistar, i da on ima pravo da radi kao što rade i sinovi drugih ljudi.
“Moj sin radi u Beogradu u kompaniji čiji je vlasnik EPCG, ali koja posluje na tržištu Srbije. Ni centa ne zarađuje ovdje u Crnoj Gori, nalazi se na najnižnoj ljestvici, nije nikakav rukovodilac, nego običan činovnik u toj firmi. Sve se svelo na to da je moj sin zaposlen koja je vlasništvo Crne Gore sa sjedištem u Beogradu, a mislim da mu je plata oko 1.000 eura. Jedino u mojoj porodici, ko radi u nekom javnom preduzeću ili državnoj instituciji, to je moj sin. Supruga radi u kompaniji koja je u vlasništvu Srbije, Mtelu, moja sestra takođe, nisu mogli da se zaposle u vremenu DPS-a a željele su to”, zaključio je Mandić.
Volio bi, dodaje, da vidimo kako se zapošljavalo prije 2020.
