Zaposlenom u Aerodromima Crne Gore povrijeđena su Ustavom i Evropskom konvencijom zagarantovana prava, utvrdio je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda.
Kako je utvrdio ombudsman, prilikom odbijanja nadležnih da mu izdaju identifikacionu karticu (ID) za kretanje u restriktivnim zonama aerodroma nije mu uručen nijedan obrazložen akt sa poukom o pravnom lijeku u vezi sa negativnom bezbjednosnom procjenom zbog koje nije dobio taj dokument, a zbog kojeg ne obavlja poslove koje je ranije obavljao.
U mišljenju se navodi da podnosilac pritužbe nije uživao minimalni stepen zaštite od proizvoljnosti svojstvene pojmu zakonitosti u smislu Konvencije.
Zaštitnik je preporučio Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) da ubuduće (dodatnu) bezbjednosnu provjeru vrši isključivo na osnovu jasnih, preciznih i predvidljivih uslova i kriterijuma zasnovanih na zakonu i u okvirima svoje nadležnosti. Vladi je preporučeno da, kao nosilac zakonodavne inicijative, predloži izmjene i dopune Zakona o vazdušnom saobraćaju na način što će definisati jasne, precizne i predvidljive uslove, koji se mogu dokumentovati, za izdavanje ID kartice za zaposlene u vazdušnom saobraćaju. Preporuka je i da izvršna vlast izmijeni Nacionalni program bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva Crne Gore, i to na način što će odredbe o prikupljanju i obradi podataka o ličnosti u vezi sa bezbjednosnom provjerom brisati, jer isto treba da bude uređeno Zakonom o vazdušnom saobraćaju.
Provjeru vrši organ policijskih poslova
U mišljenju se navodi da je zakonom, između ostalog, propisano da provjeru podobnosti lica vrši organ uprave nadležan za policijske poslove uvidom u kaznene i operativne evidencije, kao i na osnovu uvjerenja koje izdaje nadležni sudski organ.
– Ad literam ova norma upućuje da organ policijskih poslova vrši provjeru na način što “vrši uvid u kaznene i operativne evidencije”, kao i na osnovu uvjerenja koje izdaje nadležni sudski organ, što u prvom slučaju znači da bi istom morala biti na raspolaganju evidencija u koju ima uvid, a ne putem mišljenja koje daje drugi organ izvršne vlasti. Ekstenzivnije tumačenje bilo bi u suprotnosti temeljnom pravnom načelu hijerarhije pravnih akata i obavezi da svako zadiranje u privatni život i podatke o ličnosti mora imati osnov u zakonu, i ta garancija se ne može umanjiti nijednim aktom manje pravne snage, a posebno ne aktom organa izvršne vlasti bilo koje prirode (administrativnim, strateškim dokumentom i sl.) – ukazano je u mišljenju zamjenice zaštitnika ljudskih prava i sloboda Mirjane Radović.
U mišljenju se navodi da se instituciji Zaštitnika obratio Podgoričanin koji smatra da mu je povrijeđeno pravo na rad zbog negativne procjene ANB-a kada mu je onemogućeno da se kreće kroz restriktivne zone Aerodroma Tivat i da smatra da je zbog takve procjene ugrožena njegova dalja egzistencija. Zamjenica zaštitnika podsjeća da je postupak izdavanja identifikacione oznake za lice zaposleno u subjektima na području graničnog prelaza u vazdušnom saobraćaju uređen članom 23 Zakona o graničnoj kontroli. Prema tom članu, Aerodromi su u ovom slučaju trebali da izdaju oznaku, uz prethodnu saglasnost policije, a ako se u postupku utvrdi da lice za koje je podnijet zahtjev za izdavanje ID ne ispunjava zakonom definisane uslove, tada se donosi rješenje o odbijanju zahtjeva, protiv kojeg je dozvoljena žalba Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Zaštitnik je mišljenja da miješanje u pravo na privatnost podnosioca pritužbe kroz tzv. dodatne bezbjednosne provjere nije zasnovano na zakonu, zbog čega je došlo do povrede njegovih ustavnih i konvencijskih prava.
