Pesticidi su prisutni na voću i povrću koje jedemo, čak i nakon pranja, a mnogi od njih mogu biti štetni za ljudsko zdravlje.
Kako bi pomogla kupcima u donošenju informisanih odluka, neprofitna organizacija Environmental Working Group (EWG) objavila je svoj godišnji Vodič za kupce o pesticidima u proizvodima, koji namirnice svrstava na dvije liste: “Čistih petnaest”, s najmanje ostataka pesticida, i “Prljavih dvanaest”, s najviše ostataka.
Ovogodišnji izvještaj posebno ističe prisutnost takozvanih “vječnih hemikalija” PFAS u određenim vrstama voća, piše Food & Wine, prenosi Index.hr.
Vodič baziran na hiljadama uzoraka
EWG objavljuje svoj vodič svake godine od 2004. Izdanje za 2026. godinu temelji se na podacima američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA), koje je sprovelo testiranja na 54.344 uzorka iz 47 vrsta voća i povrća.
Svi proizvodi su prije testiranja oprani pod tekućom vodom 15 do 20 sekundi, a uklonjene su im i nejestive kore, poput onih na avokadu ili citrusima. Uprkos takvoj pripremi, u uzorcima su i dalje pronađeni ostaci 264 različita pesticida. Na osnovu tih nalaza, EWG rangira namirnice prema učestalosti i koncentraciji hemikalija i njihovoj toksičnosti.
“Popisi ‘Čistih petnaest’ i ‘Prljavih dvanaest’ nemaju za cilj da obeshrabre ljude da jedu voće i povrće, već da im pomogne da bolje razumiju šta se može nalaziti na njihovim namirnicama kako bi u prodavnici mogli da donesu informisane odluke”, objasnio je Varun Subramaniam, naučni analitičar EWG-a.
Poseban naglasak na “večnim hemikalijama”
Jedno od najznačajnijih otkrića u ovogodišnjem izvještaju bila je detekcija PFAS pesticida. Konkretno, fludioksonil je pronađen u 14 odsto svih uzoraka i u gotovo 90 odsto breskvi i šljiva. Među 10 najčešće otkrivenih hemikalija našla su se i dva dodatna PFAS pesticida, fluopiram i bifentrin.
“PFAS je klasa od više od 10.000 sintetičkih hemikalija poznatih kao ‘vječne hemikalije’ zbog njihove postojanosti u životnoj sredini”, kaže Subramaniam.
On dodaje da, iako je potrebno više istraživanja, rane studije upućuju na to da bi njihovi razgradni produkti mogli da predstavljaju reproduktivne i razvojne rizike. Subramaniam takođe ističe zabrinutost zbog istovremene izloženosti većem broju hemikalija, čije bi kombinovano dejstvo moglo da bude štetnije od pojedinačnog.
Kako smanjiti izloženost pesticidima
Subramaniam naglašava kako koristi ishrane bogate voćem i povrćem nadmašuju rizik od izloženosti pesticidima.
“Zaključak je da bi ljudi trebalo da i dalje jedu puno voća i povrća, bilo da su iz organskog ili konvencionalnog uzgoja”, poručuje.
Kako bi se smanjila izloženost, EWG preporučuje biranje organskih verzija namirnica s popisa “Prljavih dvanaest” kad god je to moguće. Takođe, savjetuje se temeljno pranje svog voća i povrća pod tekućom vodom najmanje 20 sekundi prije jela, što može značajno smanjiti količinu ostataka.
Čistih petnaest za 2026.
Gotovo 60 odsto uzoraka s popisa “Čistih petnaest” nije imalo mjerljive ostatke pesticida.
Ananas, slatki kukuruz i avokado, koji su na vrhu liste, ujedno imaju i najnižu ukupnu toksičnost pesticida.
Ovih 15 namirnica ima najniže nivoe ostataka pesticida: ananas, slatki kukuruz, avokado, papaja, luk, slatki grašak, špargla, kupus, karfiol, lubenica, mango, banane, šargarepa, gljive i kivi.
Prljavih dvanaest za 2026.
Na 96 odsto uzoraka s popisa “Prljavih dvanaest” otkriveni su pesticidi. Ukupno su pronađena 203 različita pesticida, a većina uzoraka sadržala je u prosjeku četiri ili više vrsta. PFAS pesticidi pronađeni su na 63 odsto uzoraka s ovog popisa, dok je 90 odsto krompira sadržalo hlorprofam, sredstvo protiv klijanja koje je zabranjeno u Evropskoj uniji.
Ovih 12 vrsta voća i povrća proglašeno je najkontaminiranijima: spanać, kelj, jagode, grožđe, nektarine, breskve, trešnje, jabuke, kupine, kruške, krompir i borovnice.
